#951 Re: Je li Kur'an od Boga, kako dokazati to?
Posted: 27/03/2018 20:26
Hahahaha nisam jedan od njih, časna riječ.Bloo wrote:gdje spadaju jehovini svjedoci?JVC wrote:
Đe sam ja tu?
Hahahaha nisam jedan od njih, časna riječ.Bloo wrote:gdje spadaju jehovini svjedoci?JVC wrote:
Đe sam ja tu?
trebas stosta izmjeniti...lavica, advokata, serpu...Bloo wrote: Ne znam...možda je do košulje i kravateta ja znam...
Bloo wrote:Ne znam...možda je do košulje i kravateJVC wrote:Zašto nisko? Nije mi bila namjeraBloo wrote:![]()
![]()
![]()
![]()
![]()
Nećemo sad nisko udarat...već pročitah negdje danas gdje spominješ oblake, kafu i balkon u svemu tome. A fakat, otkud ideja da sam witness?
ta ja znam...
Izvini, možeš li ti dati objašnjenje pojma metafizički dokaz? Ovu sintagmu prvi put čujem. Pojam metafizički se odnosi na nešto van ovog svijeta (meta = van, iznad; fizika = pojavni svijet, fizika), a svi dokazi naučnih hipoteza i teorija su isključivo vezani za ovaj, realni, svijet (u matematskom rječniku, 3-D Euklidski prostor). Svi fizikalni zakoni vrijede trajno, ili dok ih neka druga hipoteza ne pobije. Naravno, te druge hipoteze moraju biti dokazane, ili inače ostaju u domenu pretpostavki i teorija (dok se ne dokažu ili opovrgnu). Ovo napominjem jer si rekao da su dokazi prirodnih nauka temporalni. Ovo nije baš precizno tumačenje. Pravilnije je ovo moje - trajni su dok se ne dokaže suprotno.Irsar wrote:Što samo pokazuje kako riječ "dokaz" u nauci nije isto što i stvarni (to jeste metafizički) dokaz. Naučni dokaz je temporalan, privremen, podložan opovrgavanju, potvrđen sa ograničenim nivoom pouzdanosti i tako dalje.Euridika wrote: iznijeli teorija o nastanku i građi svemira, neke od njih i dokazali, da bi zatim to sve opovrgli, jer su pronašli dokaze koji poništavaju ranije tvrdnje.
Stvarni dokaz je nešto poslije čega se nema šta više u to sumnjati. Nešto kao 1+1=2, usput svjestan sam da je matematika nauka također, ali ovdje se uglavnom priča o naukama tipa fizike, hemije i tako dalje.
~~~
I onda masa ljudi traži upravo naučni dokaz za nešto što se tiče vjere, isto kao da je nauka ta koja je bazirana na neopovrgavajućim dokazima. Kolikom glupošću se neko mora voditi da primjerice traži naučni dokaz za Boga da bi kao tobože "bio siguran i uvjeren", kada je naučni dokaz po definiciji privremen i moguće ga je opovrgnuti!?
Povlačim riječ "metafizički" iz svog upisa gore, jer sam se oslanjao na vlastito viđenje svijeta koje pak se ne može obrazložiti tek tako. Tako da si u pravu ovdje. Uglavnom, kad sam rekao "stvarni" dokaz mislio sam na dokaz apsolutne sigurnosti u njega, dakle ne nešto za šta se unaprijed stavlja (ma kako mala) mogućnost da bude dokazano pogrešnim.Euridika wrote:Izvini, možeš li ti dati objašnjenje pojma metafizički dokaz? Ovu sintagmu prvi put čujem. Pojam metafizički se odnosi na nešto van ovog svijeta (meta = van, iznad; fizika = pojavni svijet, fizika), a svi dokazi naučnih hipoteza i teorija su isključivo vezani za ovaj, realni, svijet (u matematskom rječniku, 3-D Euklidski prostor).
Svi fizikalni zakoni vrijede trajno, ili dok ih neka druga hipoteza ne pobije. Naravno, te druge hipoteze moraju biti dokazane, ili inače ostaju u domenu pretpostavki i teorija (dok se ne dokažu ili opovrgnu). Ovo napominjem jer si rekao da su dokazi prirodnih nauka temporalni. Ovo nije baš precizno tumačenje. Pravilnije je ovo moje - trajni su dok se ne dokaže suprotno.
I ovdje si u pravu i povlačim svoju tvrdnju o "privremenosti" kao jednoj od osobina naučnog dokaza po definiciji. Donekle je konfuzija nastala, vjerujem, time što sam se referirao na nešto što u primjerice engleskom jeziku jesu "evidence", kao dokazi koji su kao takvi istiniti ali sa nekim (i bilo kakvim) stepenom vjerovatnoće (što, naravno, nije istina u apsolutnom smislu), ali koji inače nisu na nivou dokaza tipa naučnih zakona ili matematičkih relacija (tipa 1+1=2, također vidi dolje), mada i ovi zadnji imaju neku vjerovatnoću istinitosti iza sebe, samo je ista viša. Dakle, za dokaze postoje različiti nivoi "sigurnosti u njihovu istinitost", a ja sam se referirao na one naučne dokaze (česti u primjerice medicini) gdje ta sigurnost često nije naročito visoka.Samo nemoj pisati da je naučni dokaz privremen po definiciji, jer to nije tačno (već sam ti obrazložila gore, da se ne ponavljam).
Ovdje imaš i sofizma koji ti nije trebao. Kada sam rekao da su 1+1=2, onda sam to rekao sa pretpostavkom da drugi razumiju šta želim reći. Isto tako sam mogao reći da su 1+1=2 u tom i tom brojnom sistemu i pri tim i tim uvjetima; opet bi istinitost takve tvrdnje bila apsolutna. Ali nema potrebe za preopširnošću i nekom visokom preciznošću ako je smisao i namjera nečega što sam napisao jasna.Btw, čak i matematska jednakost koju si naveo 1 + 1 = 2 nije univerzalno tačna.Tačna je samo za brojevne sisteme čija je baza n veća od 2, tj. n >= 3. Npr. u binarnom brojnom sistemu (baza n=2), koji barata samo sa ciframa 0 i 1, zbir 1 + 1 daje rezultat 10 (1 + 1 = 10).
![]()
Ili, npr. zakoni matematike i fizike su bazirani na 3-D Euklidskom prostoru, koji se sastoji iz tri prostorne dimenzije (x - dužina, y - širina, z - visina) i jedne vremenske (t - vrijeme), ali to nije jedini poznati prostor. Većina drugih prostora su apstrakcije, matematski konstrukti, ali matematske formule i pravila u tim prostorima nisu jednake ovima u našem 3-D prostoru. Najpoznatiji primjer je geometrijski aksiom iz euklidske geometrije, koji kaže da je zbir sva tri ugla u (bilo kojem) trouglu jednak 180° (α+β+γ=180°). Međutim, postoje i drugi prostori kod kojih ovaj aksiom glasi ovako: α+β+γ<180°ili α+β+γ>180°. I sve ostale matematske teoreme koje postoje u euklidskom prostoru postoje izvedene i za te druge prostore, ali uvažavajući ove izmijenjene osnovne aksiome. Ali, da ne komplikujem dalje, ipak je ovo PDF Religija, nije čas matematike.![]()
Poenta ove moje digresije jeste da prirodne nauke počivaju na zakonima koji vrijede pod određenim uslovima (osnovni aksiomi, postavke, hipoteze, ograničenja, područja definisanosti itd.) i vrijede kao takvi trajno, odnosno dok ih neki drugi zakon/hipoteza/postavka/teorema ne ospori.
Ne, jer religije se primarno bave pitanjima morala i etike, estetike, univerzalnog ("nematerijalnog") reda i uređenosti kod pojedinca i u društvu, i drugih bitnijih stvari od onoga čime se nauka bavi. Nauka ne može osporiti stavove religije o tim pitanjima i biti u pravu. Uostalom, ne znam ni kako bi to nauka mogla učiniti, obzirom da se nauka bavi samo područjem fizikalnih zakonitosti materijalne "realnosti".Dokazi za ispravnost vjerovanja ne samo da nisu potrebni u vjeri, oni su njoj čak i direktno suprotstavljeni. Jer ako možeš dokazati da nešto zaista postoji i da radi ono kako ti vjeruješ da radi, onda tvoje ubjeđenje prelazi iz vjerovanja u faktičko znanje, a religija kao religija tad gubi smisao.


Kur'an nije Muhammedovo misljenje vec Allahov govor.šarf wrote: Dakle,Kuran je Muhammedovo mišljenje o Bogu ,te kroz Kuran možemo dobiti osobni profil Muhammeda a nikako ne dobijamo opis Boga.
Gore sam naveo šest razloga zbog kojih smatram da Kuran nije od Boga.
Dalje ću opisati još jedan a to je NEDOSLJEDNOST.
perfekcionista1 wrote: Kur'an nije Muhammedovo misljenje vec Allahov govor.
Da Kur'an nije Muhammedovo djelo dokazano je teorijom vjerovatnoce. Kopirat cu svoj post
Sve cinjenice koje spominjete da je neko prije Muhammeda govorio takodje je neko prije Muhammeda govorio o istim ali na pogresan nacin. Veliki filozofi pa i najveci medju njima su spominjali neke naucne teorije koje su dokazano potpuno pogresne. Dakle, uvijek su postojale barem dvije teorije o svakoj naucnoj cinjenici, a cesto i mnogo vise njih, cak i desetak teorija. Uzmimo primjer da je 6 maksimum.
Ako imamo dva izbora sanse da nesto pogodimo su 1:2. Kao bacanje novcica. Sansa da dobijemo pismo je 1:2. Sansa da dva puta uzastopno dobijemo pismo je 1:4 ili 25%, sansa da tri puta dobijemo pismo je 1:8 ili 12,5%
Kocka ima 6 strana, sansa da cu prilikom prvog bacanja dobiti sesticu je 1:6, sansa da cu drugo bacanje takodje dobiti sesticu je 1:36, a treci put 1:72.
Primjer, za oblik Zemlje su postojale desetine teorija, da je ravna, da je loptasta, kockasta, petougla, sestougla, itd. Minimalno desetak teorija. Dakle sanse da je Muhamed pogodio 1:10
perfekcionista1 wrote:Mjesecava svjetlost moze biti ili sopstvena ili reflektovana. Sanse da je Muhammed pogodio ispravnu teoriju su 1:2, samo ova dva primjera vjerovatnoca da se potrefi istina je 1:10 x 1:2=1:20.
perfekcionista1 wrote:Kur'an kaze da su ziva bica stvorena od vode a u to vrijeme a i vremenu prije Poslanika ljudi su mogli samo nagadjati od cega je covjek stvoren, pa su tvrdili hiljade teorija, koji god materijal postoji bio je moguca teorija. Sanse da Muhammed pogodi su 1:1000.
Sansa da sve tri prethodne stavke budu tacne su 1:10 x 1:2 x 1:1000= 1:20000 ili 0,005%
Sure.perfekcionista1 wrote:Ova teorija vjerovatnoce na samo tri ajeta iz Kur'ana iznosi 0,005%, a Kur'an na stotine mjesta govori o naucnim cinjenicama ali eto recimo neka govori na samo 20 mjesta o naucnim cinjenicama, sanse da je Muhammed sve to slucajno pogodio su jedna ogromna NULA, 0%.
Sve to moze znati jedino Stvoritelj i niko drugi. Pametnom je i isaret dovoljan.
I da uzmes jos fleksibilniji pristup ovoj teoriji vjerovatnoce, neka je svaka naucna cinjenica o kojoj Kur'an govori 1:6, neka ne bude uopste ovaj procenat 1:1000 vezano za materiju od koje su stvorena ziva bica, opet ces dobiti slican rezultat.
dadinjo33 wrote:Ma kakav univerzum, kakve gluposti.Smrcak15 wrote: tamo stoji, MI smo nebo svojom moci stvorili i mi smo njegovi siritelji
jasno ko dan da se radi o sirenju univerzuma, plus onaj ajet o Big bangu, jasno ko dan.
Prvo si slagao da se govori o "njegovim" širiteljima, kaže samo "širitelji", a ne njegovi, odnosno, preciznije, ako ćemo koristiti to značenje, "oni koji čine stvari prostranim", a ne oni koji proširuju.
Međutim, ta riječ "musi'uun" u kontekstu uopšte ne znači "proširitelji. "Musi'u" znači "moćan, jak, bogat", što se vidi u ajetu 2:236 gdje je prevedena kao "bogat, moćan" (2:236: ... I velikodušno ih darujte darom, zakonom propisanim: imućan (musi'u) prema svome stanju, a siromah prema svome).
Kada se pogleda kontekst ajeta 51:47, koji glasi "Waalssamaa banaynaha biaydin wainna lamoosiAAoona", vidi se da se koristi formulacija "biaydin", koja znači "snagom, moći". Dakle, ajet kaže: "A nebo, izgradili smo ga pomoću moći/snage, zaista smo mi moćni".
Dakle, "širitelji" nisu širitelji, nego "moćni", daje se odgovarajuća opisna imenica koja potvrđuje već dati opis načina izgradnje neba.
A da se radi o nebu, a ne univerzumu-svemiru, dovoljno je pogledati sljedeći ajet 51:48:
And We have spread out the earth: how Excellent Spreader are We!
Jasno je da se u ajetu 51:47 govori o nebu kao dijelu para nebo-Zemlja, jer se u 51:48 govori o Zemlji.
Osim toga, u ajetu se prvo opisuje radnaj usmjerena prema Zemlji, a to je činjenje prostranom, a onda Allah sebe opisuje sa "Mi smo oni koji čine prostranim". A to je identično stilu ajeta 51:47, gdje se prvo govori o zidanju neba pomoću moći, a onda se Allah opisuje sa "Mi smo moćni".
Dakle, samo se radi o nepoštenim ublhema koje je, kao što vidiš, skroz lako raskrinkati.
A šta stvarno kaže Lisanu-l-Arab:Smrcak15 wrote: cuj pusti , ljudi detaljno objasnjeno, jos koriste i arapski rijecnik Lisan Al Arab a ti pusti Ma pusti propagandističke članke
detaljna analiza sta znaci Musiun gdje je koristen Lisan AL Arab, klasicni arapski lexikon
http://www.mehbooba.co.uk/2016/09/07/ex ... r-fiction/
jok eto nemamo, trebao bi ti mozda i arape uciti arapskom
...
AL Musiu znaci imucan, a ne Mocan kako to ti predstavljas, a isto tako znaci i siritelj
dadinjo33 wrote:Pa svi Arapi na koje si referisao govore da nemaš pojma o arapskom, moj Smrle. Na svim linkovima koje SI TI SAM postavio piše da je "musi'u" "onaj koji je bogat; onaj koji širi ili čini prostranim; ONAJ KOJI JE MOĆAN".
Ako pod "Arapinom kojem je to maternji jezik" misliš na Lisanu-l-Arab, onda bi, da imalo znaš arapski, vidio da na stranici 4835 Lisanu-l-Araba http://revivearabic.blogspot.ba/2016/03 ... nzoor.html , iza tog fragmenta koji si postirao na tom gore linku piše, u objašnjenju pojma "musi'un" iz ajeta 51:47 sljedeće: "we qawluhu (te'alaa) -we inna le musi'uun- ey agniyau-qadiruun", a u prevodu: "i govor Njega Uzvišenog je "we inna le musi'uun", (mi smo musi'uun), tj. bogati, moćni".
Za "moćni" je upotrijebljena riječ Qadir u množini, kojom je opisano i Allahovo ime el-Qadir, koje prevode kao Svemoćni.
Dakle, musi'u znači, kako sam objasnio, i MOĆAN, prema Lisanu-l-Arabu, kao i bilo kojem drugom rječniku.
Ne razumijem zašto kmečiš, ovaj tekst ima na još samo jednoj temi, a na ovu sam ga nalijepio i proširio kao odgovor na link kojeg je postirao perfekcionista, na kojem se nalazi ta manipulatorska tvrdnja koju Srmle i drugi islamski scijentolozi vrte na svim temama, o "širenju neba", pardon, Univerzuma.Idemedosumom wrote:Ima li još koja tema da nije vidjela ovaj tvoj post?
Lisanu-l-Arab je pisan prije velikog islamskog prosvjetitelja Morisa Bukaja, koji čak nije ni bio, niti ikad postao musliman, nego je po narudžbi honorarno radio za vehabijsku stvar.perfekcionista1 wrote:Zalosno je kada neko ko ne poznaje arapski jezik tvrdi nesto sto je nasao na antiislamskim sajtovima da je 100% istina. Rijeci za koje tvrdis da se nikako ne mogu prevesti onako kako muslimani stoljecima prevode, primjer rijec musiun, su islamski ucnenjaci tako prevodili stoljecima prije nego su te naucne cinjenice i utvdjene. U raznim knjigama i tefsirima koji poticu iz 9-15 stoljeca islamski ucenjaci spominju te ajete onako kako ih i mi danas spominjemo. Sada ispade i oni znali jedno 800godina prije moderne nauke da ce taj ajet ako tako ga prevedu biti naucna cinjenica. U islamu sve neki znalci i vidovnjaci, sve samo se nece reci da je to Bozija Rijec.
Dakle, ti ne mozes znati bolje arapski jezik od samih arapa. Arapski jezik je veoma bogat jezik, jedna rijec moze imati i do 10 znacenja, i ako nema medju arapima spora o znacenju nekih ajeta onda ne znam sta pokusavas, ubijediti arape da bolje znas njihov jezik od njih? Pa valjda bi prvi oni generalno odbacili pogresno znacenje neke rijeci, mene da neko pocne uvjeravati da recimo rijec jabuka znaci ustvari ves masina ja bih to odbacio da ne znam koliko ide u korist nekim mojim uvjerenjima.
Ne daj se družedadinjo33 wrote:Ne razumijem zašto kmečiš, ovaj tekst ima na još samo jednoj temi, a na ovu sam ga nalijepio i proširio kao odgovor na link kojeg je postirao perfekcionista, na kojem se nalazi ta manipulatorska tvrdnja koju Srmle i drugi islamski scijentolozi vrte na svim temama, o "širenju neba", pardon, Univerzuma.Idemedosumom wrote:Ima li još koja tema da nije vidjela ovaj tvoj post?
ocigledno da arapski jezik nije slucajno odabran kao jezik Qur'ana...jedna rijec moze kompresirati vise rijeci u jednu..tipican primjer je rijec alaq i mnoge druge...perfekcionista1 wrote:Zalosno je kada neko ko ne poznaje arapski jezik tvrdi nesto sto je nasao na antiislamskim sajtovima da je 100% istina. Rijeci za koje tvrdis da se nikako ne mogu prevesti onako kako muslimani stoljecima prevode, primjer rijec musiun, su islamski ucnenjaci tako prevodili stoljecima prije nego su te naucne cinjenice i utvdjene. U raznim knjigama i tefsirima koji poticu iz 9-15 stoljeca islamski ucenjaci spominju te ajete onako kako ih i mi danas spominjemo. Sada ispade i oni znali jedno 800godina prije moderne nauke da ce taj ajet ako tako ga prevedu biti naucna cinjenica. U islamu sve neki znalci i vidovnjaci, sve samo se nece reci da je to Bozija Rijec.
Dakle, ti ne mozes znati bolje arapski jezik od samih arapa. Arapski jezik je veoma bogat jezik, jedna rijec moze imati i do 10 znacenja, i ako nema medju arapima spora o znacenju nekih ajeta onda ne znam sta pokusavas, ubijediti arape da bolje znas njihov jezik od njih? Pa valjda bi prvi oni generalno odbacili pogresno znacenje neke rijeci, mene da neko pocne uvjeravati da recimo rijec jabuka znaci ustvari ves masina ja bih to odbacio da ne znam koliko ide u korist nekim mojim uvjerenjima.
Jesi li uopšte pročitao post na koji odgovaraš?perfekcionista1 wrote:Rijeci za koje tvrdis da se nikako ne mogu prevesti onako kako muslimani stoljecima prevode, primjer rijec musiun, su islamski ucnenjaci tako prevodili stoljecima prije nego su te naucne cinjenice i utvdjene.
"Jasna knjiga i uputa". Deset značenja=deset sekti.HardcoreMX wrote: ocigledno da arapski jezik nije slucajno odabran kao jezik Qur'ana...jedna rijec moze kompresirati vise rijeci u jednu..tipican primjer je rijec alaq i mnoge druge...
Dok je god vjerovatnoca bilo cega sto si ti ovdje uspio "dokazati" veca od 0, pa makar bila i 10^-15 - ona je opet pozitivna i ostavlja mogucnost da je sve to Muhammedovo djelo.perfekcionista1 wrote:
Ova teorija vjerovatnoce na samo tri ajeta iz Kur'ana iznosi 0,005%, a Kur'an na stotine mjesta govori o naucnim cinjenicama ali eto recimo neka govori na samo 20 mjesta o naucnim cinjenicama, sanse da je Muhammed sve to slucajno pogodio su jedna ogromna NULA, 0%.
sekte, podjele...nemaju pokrice u Quranu...'Tebe se ništa ne tiču oni koji su vjeru svoju raskomadali i u stranke se podijelili, Allah će se za njih pobrinuti. On će ih o onome što su radili obavijestiti.' (6:159)dadinjo33 wrote:"Jasna knjiga i uputa". Deset značenja=deset sekti.HardcoreMX wrote: ocigledno da arapski jezik nije slucajno odabran kao jezik Qur'ana...jedna rijec moze kompresirati vise rijeci u jednu..tipican primjer je rijec alaq i mnoge druge...
Da se mushaf shvata na način njegove jezičke višeznačnosti, onda bi možda mogao proći kao knjiga namijenjena duhovnom putu pojedinaca. Međutim, sva ta bezbrojna jezički validna tumačenja su svjesno uništena prvo višestoljetnim razvojem arapskog pisma na način razlikovanja slova koja se međusobno nisu razlikovala ("tačkice, "dijakritičke oznake")....
Osim ako nisi student anglistike ili ti je engleski maternji jezik, Shakespeare u "originalu" rijetko da ćeš čitatiperfekcionista1 wrote:Kazete 10 znacenja 10 sekti. Kur'an ne otvara put ka tome ni u kom slucaju. Ako rijec ima vise znacenja one nikada nisu u koliziji. Obicno su kompatibilne ili cak sinonimi za jedan te isti pojam. I mnoge engleske rijeci imaju vise znacenja pa i nase.
Za drugi komentar koji kaze zasto je Allah odredio da se samo na arapskom razumije Kur'an. Nije istina da se ne moze razumjeti na bilo kojem jeziku u obliku prijevoda originala, ali ni Sekspir u prijevodu nema istu ljepotu kao original, ni bilo koja americka pjesma u prijevodu nema svoju prirodnu ljepota kao u originalu. Tako i Kur'an. AKo zelis spoznati istinsku ljepotu u literalnom, stilskom i poetskom smislu Kur'ana onda moras znati arapski za to, kao sto i ljepota sekspirovih djela se najbolje spoznaje kroz poznavanje originala.