Better Man wrote:karanana wrote:Nero Histrion wrote:Evo i na ovoj televiziji prave istu gresku.

Nekakav politicki komentar, pa zenska cita i procita: kandidatura Zeljke Komsica

Ne kaze se Željke Komšića, kaze se Željka Komšića, muski je ovo rod, haloooo.
I ta kombinacija rijeci "od strane", pa isti ženski glas procita "od strane dobro ocuvanih kadrova" - gotovo u svim medijima pogresna upotreba

.
Postoji strana ulice, postoji strana svijeta, ali "od strane nekoga" - e to je fula i to zesca.
Skontah da je procitan zapravo tekst objavljen u Avazu, koji je, opet, objavio neciju analizu situacije pred predstojece izbore, ali u prvi mah mi se ucinilo da je procitana analiza Face televizije, dakle totalna konfuzija. Mozda je ipak do mene, hehe. Ili do najave priloga? Haj ga znaj.

Aha, znaci pravilno je kandidatura zeljkA komsica, marka perkovica..... ali nije pravilno kandidatura edina dzeka ili kandidatura franja tudjmana?
Ovo drugo ne da nije pravilno, već je van svih književnih normi. Edina Džeke, Franje Tuđmana je jedino ispravno, a ne Edina Džeka, Franja Tuđmana.
Nije tema, ali hajde da pokušamo i ovo konačno razriješiti:
U naučnom radu (koji se doduše tiče hrvatskog jezika, ali spominje se i bosanski) "Sklonidba muških dvosložnih imena i naglasna dvojnost"

se kaže:
Barić i dr. (1997.) navode u vrsti e dvosložne imenice na -o/-e s dugouzlaznim naglaskom
poput imena Pero, Niko, Mujo, Mile, Rade, Dane, prezimena Juko, Šljivo, Miše, Hraste. Hudeček, Mihaljević i Vukojević (1999.: 150.) navode da se osobna imena tipa Marko i Željko ne sklanjaju u kosim padežima „kao hipokoristici, već kao imenice muškog roda na suglasnik N Željko G Željka, D
Željku. U nekim bosanskim i slavonskim govorima susreće se promjena Željko, Željke, Željki koja ne ide u standardni jezik.“
Gramatika bosanskog jezika (Jahić, Halilović, Palić):
Imenice odmila (hipokoristici), prezimena i imena s dugouzlaznim akcentom na prvom slogu (npr.: medo, zeko, ćoso, adžo, striko, dajo, babo, braco, brico, Hozo, Kreso, Peco, Ago, Aljo, Cigo, Ero, Haso, Huso, lbro, Miljo, Pero, Edo, Suljo, Zuko) mogu imati promjenu po a-vrsti (babo, baba, babu..., Miljo, Milja, Milju...), ali je u bosanskom jeziku češća promjena po e-vrsti (babo, babe, babi..., Miljo, Milje, Milji...- kao: žena, žene, ženi...)
Dakle da zaključimo: može oboje

S tim da ova promjena po e-vrsti (Džeko, Džeke...) vjerovatno pod uticajem češće upotrebe u govoru (ali i to opet ne u svim krajevima podjednako) postaje jedan od standarda u bosanskom.