Page 38 of 310

#926 Re: Bášča

Posted: 02/04/2012 11:19
by Mu'min
Oticon wrote:fafarone?
5-ica! ;)

Sorta: Bolivian Hot Tepin.
Ljubičasti cvjetovi, crni plodovi dok su nezreli poslije preko zelene idu u crvenu.

#927 Re: Bášča

Posted: 02/04/2012 11:45
by Banksy
pemanapemani wrote: Hvala na literaturi, sigurno će pomoći.

Interesuje me da li da stavim crijeva (navodnjavanje kap po kap) ispod malča od organskog materijala, ili ispod? Ako budu ispod, malč bi mogao začepiti rupice na crijevima, a ako ga postavim iznad, ne znam da li će dovoljna količina vlage doći do korjena biljke.

Još pitanja.
Da li je potrebno izvršiti prihranu rasada paradajza i paprike? Postoje li adekvatni prirodni preparati za zaštitu rasada? Ne prska mi se modrom galicom. U kojem stadiju rasta se vrši prihrana i zaštita?
To ne znam, nemam iskustva. Logičnije mi je da ga stavljaš ispod malča.
Ne pretjeruj s malčem. Dovoljno je nešto slame, suhe pokošene trave i lišća, ili kad budeš skidao zaperke i zdrave listove s paradajza slaži ih oko stabljike, to je dovoljno.

Ne treba ti modra galica.
Nabavi organsko gnojivo, najbolje ovčje, ako možeš, i to staro, ne svježe. Kad sadiš, u jamicu stavi malo na samo dno, pa malo zemlje na to, pa onda sadnicu. Stavi još vrlo malo oko sadnice i to ti je dovoljno gnojenja za sezonu.
Kad malo poodraste, kad već dobro krenu cvjetovi, ako želiš, održavaš ga koprivinim gnojivom. Postoji varijanta gdje ga potapaš i ostavljaš sedmicu i duže, praviš koncentrat, ali najjednostavnije je da ga potopiš ujutro u plastičnu kantu, 1 kg usitnjene koprive na 10 l, pa sutra ujutro procijediš i pršćeš po listovima paradajza kao odličnu preventivu protiv kukaca, a ostatak zaliješ oko biljke. Ako ga ostaviš 4 dana, onda ga razrijedi na 1:50. To je preventiva, dobra za jačanje biljke i protiv kukaca i lisnih ušiju. To radi na odraslim biljkama jednom u 10, 15 dana.
Papriku pripremi s ovčijim gnojivom, kao paradajz, eventualno nekad kasnije zalij koprivom, ali nema velike potrebe za tim, paprika je prilično otporna.
Preslica ide za krastavce, tikvice itd.

#928 Re: Bášča

Posted: 02/04/2012 12:30
by Mu'min
Ja bi se nadovezo na ovo što je pitao pemanapemani i što Banksy napisa.

Prerahana sadnica dok su u lončićima nije potrebna.
Vele da se sa time počinje 14 dana nakon što se ukorijeni, čitaj: presadiš na njivu.

Što se tiče zaštite prije sađenja na njivu ja lično prskam sadnice dok su još u lončićima heftu prije iznošenja na njivu sa Cuprablau (modra galica). Do plodova mislim da je daleko da bi bilo kako efektiralo a koliko znam Cuprablau se koristi kao preventiva.

O sađenju i zaštiti poslije u temi, drugom komentaru ne otegne previše. :)

#929 Re: Bášča

Posted: 02/04/2012 12:37
by Banksy
Mu'min wrote:
Što se tiče zaštite prije sađenja na njivu ja lično prskam sadnice dok su još u lončićima heftu prije iznošenja na njivu sa Cuprablau (modra galica). Do plodova mislim da je daleko da bi bilo kako efektiralo a koliko znam Cuprablau se koristi kao preventiva.
Nema potrebe, zašto to radiš?

#930 Re: Bášča

Posted: 02/04/2012 12:41
by Mu'min
Vidla žaba da se konji potkivaju pa i ona digla noge. :D

Radi otpornosti.

#931 Re: Bášča

Posted: 02/04/2012 12:47
by Banksy
Znam zašto, ali nije ti to neophodno ...

Cuprablau

Na krumpiru i rajčici koristi se najviše dva puta godišnje, a na voćkama, vinovoj lozi i hmelju najviše tri puta godišnje.

Ne smije se primjenjivati u vrijeme cvatnje vinove loze i u vegetaciji voćaka.

Na vinovoj lozi može biti fitotoksičan ako se koristi pri niskim temperaturama i uz obilje vlage u zraku.

Ne smije se koristiti na sortama rajčice izrazito sitnog ploda zbog previsokih ostataka.

Ne smije se miješati s insekticidima izrazito kisele reakcije, ditiofosfatnim insekticidima, fungicidima na osnovi dodina i propamokarba, fiziotropima na osnovi etefona te folijarnim gnojivima.

Trava iz nasada u kojem je primjenjeno sredstvo ne smije se koristiti za ishranu stoke.

Razvrstan je u III. skupinu otrova.

#932 Re: Bášča

Posted: 02/04/2012 12:52
by Mu'min
Pa ovo što ti citira nikako se ne kriši sa mojim prskanjem.
Naime prskam heftu prije sađenja na njivu (inače kupio sam prošle godine sadnice 18kom i bile isto "plave").
Od prskanja (npr. 24.april, ukoliko 1. maja nosim na njivu) do jula kada su prvi plodovi je više od 2 mjeseca.
U 2 mjeseca sve izlapi.

Sva ova priča oko PREVENTIVE proizilazi zbog pitanja šta uraditi kad udari plemenjača?
E tad raja pod komentarom bolje da ja prskam bar znam sa čime sam nego iz trgovine i u tim slučajevim koristi npr. RIDOMIL MZ GOLD koji je sistemik.

Kad udari plemenjača na paradajz nikakvi čajčići i travkice sa vodom više ne pomaže. :(

#933 Re: Bášča

Posted: 02/04/2012 13:01
by Mu'min
+ MALI DODATAK

da ne bi sad ko pomislio da sam pristaša kemikalija.
Jako sam protiv. Sam se učim i još tražim šta je najbolje i šta najpametnije.
Do sada sam napisao ovo što znam o Cuprablau. Cuprablau je samo JEDAN od trgovačkih prozivoda (slovenska Zinkarna ga pravim koliko znam). Znači pričam konkretno o njemu.

Koliko mi je poznato Cuprablau se koristi i u ekološkoj poljoprivredi pa me i to nekako "smiruje" kad kažem BOLJE SPRIJEČITI NEGO LIJEČITI.

ms
Mu'min

#934 Re: Bášča

Posted: 02/04/2012 13:02
by Banksy
Mu'min wrote:Pa ovo što ti citira nikako se ne kriši sa mojim prskanjem.
Naime prskam heftu prije sađenja na njivu (inače kupio sam prošle godine sadnice 18kom i bile isto "plave").
Od prskanja (npr. 24.april, ukoliko 1. maja nosim na njivu) do jula kada su prvi plodovi je više od 2 mjeseca.
U 2 mjeseca sve izlapi.

Sva ova priča oko PREVENTIVE proizilazi zbog pitanja šta uraditi kad udari plemenjača?
E tad raja pod komentarom bolje da ja prskam bar znam sa čime sam nego iz trgovine i u tim slučajevim koristi npr. RIDOMIL MZ GOLD koji je sistemik.

Kad udari plemenjača na paradajz nikakvi čajčići i travkice sa vodom više ne pomaže. :(
Razumijem, ali nekako uvijek mislim da hemiju treba izbjegavati, pa kakogod.
Paziti prvo na plodored, pa na susjede, ne pregnojiti zemlju, uzeti zdravo sjeme, odvojiti daleko krompir od paradajza, zalijevati i prskati redovno koprivom i preslicom, mislim da je dovoljno.
Imala sam jednom problem s plamenjačom, ali sam ga sasjekla u samom početku prskanjem obranim mlijekom 1:5 + čim vidiš da je krenulo skidaš zaražene listove.
Ne znam, ja ne dam hemiju u povrtnjak, pa šta mu bog da.

#935 Re: Bášča

Posted: 02/04/2012 13:08
by Mu'min
Svaka ti čast Banksy, ako može bez toga. To je zame pravi uspjeh. Količina nije jedini indikator uspjeha.
Al kao što reko na žalost nije uvijek ugodna sezona.

#936 Re: Bášča

Posted: 02/04/2012 13:16
by Banksy
Mu'min wrote: Svaka ti čast Banksy, ako može bez toga.
To je zame pravi uspjeh. Količina nije jedini indikator uspjeha.
Al kao što reko na žalost nije uvijek ugodna sezona.
Možda i ne može. Meni je uspjelo jednom, možda drugi put ne bi. Iako se bakreni oskiklorid, kalijev hipermangan, piretrin, kvasija i sl, vode kao ''biološka sredstva'', ja ih ne puštam u svoj vrt. Pitanje je lične odluke šta ćeš i kako ...

#937 Re: Bášča

Posted: 02/04/2012 14:49
by vrtlar
Preventivno prskanje paradajza i tikvica koje sprijecava plemenjacu
Pola kile spoljnih ljusaka crnog luka potopiti u 10 lit vode i ostaviti da stoji oko 10 dana.Poslije toga kad prestane pjeniti razrijediti 1:10 i prskati paradajz, tikve jednom sedmicno.

Za mrave sredstvo je cimet u prahu pospe se kuda idu i nece ih biti vise.

1kg bijelog luka koji se istuca i prelije sa 10 l vrele vode..Ostaviti da odstoji 48 h i mijesati ako je hitno moze i 24h. Razrijediti 1/4 i sa tim se prska krastavice a za zalijevanje napravi se rastvor 1/2.Ovo je dobro za plemenjacu pepelnicu i insekte na krastavcima.

Sjemena u kupkama sam vec napisao i kad se sve ovo primjeni uz plodored i udruzivanje kako je navela Bansky 100% sve prirodno ali zahtjeva malo vise posla.
U mrkvu staviti red crnog luka a u luku staviti red mrkve jer luk stiti mrkvu od usi a mrkva luk od crva.Neven mnoge zivotinje ne podnose tako da se moze po basti posaditi po koji neven.
Bijeli luk staviti na vise mjesta u basti tjera krtice.Paradajz posadjen zajedno sa kupusom stiti kupus od kupusove muhe, gusjenice kupusara i drugih stetocina.Hren uz krompir ce otjerati zlatice.I staviti nekoliko patlidjana jer larve zlatice vise vole lisce patlidjana od krompirovog lisca.U usjevu povrca su korisne i druge biljke kadifica, nana, bosiljak.
Soda bikarbona je efikasna u sprijecavanju patogenih gljiva a ako se doda malo suncokretovog ulja povecava se djelotvornost.U 5 litara prokuhane ohladjene vode dodati dvije do tri jedace kasike sode isto tako i suncokretovog ulja i dobro izmjesati.Primijeniti iskljucivo preventivno i prskati cijelu biljku.Ulje od soje je efikasno protiv uzrocnika pepelnice.Za puzeve pepeo ,negaseni krec i so.Biljku prskati uvijek poslije kise ne prije jer poslije kise se stvaraju uslovi za bolest,plemenjacu.Ako se prska prije kise ona ce sve saprati.Poslije kise upekne sunce tlo se isparava i eto uslova za bolest,plemenjacu Ja sam prije grijesio i prskao prije kise ali sad nekoliko god uvijek poslije.
I boje dosta uticu na suzbijanje nekih insekata i biljnih vasi.Bijela boja utice na biljne vasi radi toga se pored smanjena refleksije svjetlosti kreci plastenik.zuta boja privlaci biljne vasi i bijele muhe i tripse.U bastu staviti zutu posudu sa vodom i deterdjentom jer ce privuci mnoge biljne usi i druge stetocine grinje tripse itd.Isto tako staviti i plavu posudu u basti jer i plava boja privlaci neke stetocine.Ima mnogo stvari koje se mogu primijeniti bez hemije ja iskljucivo radim bez hemije ako hocu hemiju imam kupiti takve proizvode.

#938 Re: Bášča

Posted: 02/04/2012 15:57
by Toto
sadi li iko koprivu ?? :mrgreen:
cimbura sa mladim listovima koprive i himbera za anemije sam se dobrano nakuso

#939 Re: Bášča

Posted: 02/04/2012 18:12
by BIONA

Moja mala Stevija :-D

#940 Re: Bášča

Posted: 02/04/2012 19:16
by Mu'min
BIONA wrote:
Moja mala Stevija :-D
Toliko mala da ni na slici nije prikazana. :lol:

Poprav' der link pošto ne radi. 8-)

#941 Re: Bášča

Posted: 02/04/2012 19:45
by BIONA
Ne znam gdje je zastekalo...zamislite stevijicu koja polako raste :D

#942 Re: Bášča

Posted: 02/04/2012 21:55
by armin_jocker
Mu'min wrote:Pa ovo što ti citira nikako se ne kriši sa mojim prskanjem.
Naime prskam heftu prije sađenja na njivu (inače kupio sam prošle godine sadnice 18kom i bile isto "plave").
Od prskanja (npr. 24.april, ukoliko 1. maja nosim na njivu) do jula kada su prvi plodovi je više od 2 mjeseca.
U 2 mjeseca sve izlapi.

Sva ova priča oko PREVENTIVE proizilazi zbog pitanja šta uraditi kad udari plemenjača?
E tad raja pod komentarom bolje da ja prskam bar znam sa čime sam nego iz trgovine i u tim slučajevim koristi npr. RIDOMIL MZ GOLD koji je sistemik.

Kad udari plemenjača na paradajz nikakvi čajčići i travkice sa vodom više ne pomaže. :(
Veliki sam protivnik hemije, i dvije godine nista nisam prskao, osim sa zarom, zovom, i kombinacijom sa miljekom u omjeru 1:5. svi su mi se cudili kako paradajz izdrzi, i kako ga nije ubila plamenjaca, i svi spominju taj neki ridomil sto ga i ti pomenu, sta je ustvari taj ridomil, to je neka hemija, jel? neko me je jos savjetovao da se plastenik okreci, samo me zanimalo jel se kreci sa onim krecom koji se kako to kazu zavari??

#943 Re: Bášča

Posted: 02/04/2012 21:57
by armin_jocker
vrtlar wrote:Preventivno prskanje paradajza i tikvica koje sprijecava plemenjacu
Pola kile spoljnih ljusaka crnog luka potopiti u 10 lit vode i ostaviti da stoji oko 10 dana.Poslije toga kad prestane pjeniti razrijediti 1:10 i prskati paradajz, tikve jednom sedmicno.

Za mrave sredstvo je cimet u prahu pospe se kuda idu i nece ih biti vise.

1kg bijelog luka koji se istuca i prelije sa 10 l vrele vode..Ostaviti da odstoji 48 h i mijesati ako je hitno moze i 24h. Razrijediti 1/4 i sa tim se prska krastavice a za zalijevanje napravi se rastvor 1/2.Ovo je dobro za plemenjacu pepelnicu i insekte na krastavcima.

Sjemena u kupkama sam vec napisao i kad se sve ovo primjeni uz plodored i udruzivanje kako je navela Bansky 100% sve prirodno ali zahtjeva malo vise posla.
U mrkvu staviti red crnog luka a u luku staviti red mrkve jer luk stiti mrkvu od usi a mrkva luk od crva.Neven mnoge zivotinje ne podnose tako da se moze po basti posaditi po koji neven.
Bijeli luk staviti na vise mjesta u basti tjera krtice.Paradajz posadjen zajedno sa kupusom stiti kupus od kupusove muhe, gusjenice kupusara i drugih stetocina.Hren uz krompir ce otjerati zlatice.I staviti nekoliko patlidjana jer larve zlatice vise vole lisce patlidjana od krompirovog lisca.U usjevu povrca su korisne i druge biljke kadifica, nana, bosiljak.
Soda bikarbona je efikasna u sprijecavanju patogenih gljiva a ako se doda malo suncokretovog ulja povecava se djelotvornost.U 5 litara prokuhane ohladjene vode dodati dvije do tri jedace kasike sode isto tako i suncokretovog ulja i dobro izmjesati.Primijeniti iskljucivo preventivno i prskati cijelu biljku.Ulje od soje je efikasno protiv uzrocnika pepelnice.Za puzeve pepeo ,negaseni krec i so.Biljku prskati uvijek poslije kise ne prije jer poslije kise se stvaraju uslovi za bolest,plemenjacu.Ako se prska prije kise ona ce sve saprati.Poslije kise upekne sunce tlo se isparava i eto uslova za bolest,plemenjacu Ja sam prije grijesio i prskao prije kise ali sad nekoliko god uvijek poslije.
I boje dosta uticu na suzbijanje nekih insekata i biljnih vasi.Bijela boja utice na biljne vasi radi toga se pored smanjena refleksije svjetlosti kreci plastenik.zuta boja privlaci biljne vasi i bijele muhe i tripse.U bastu staviti zutu posudu sa vodom i deterdjentom jer ce privuci mnoge biljne usi i druge stetocine grinje tripse itd.Isto tako staviti i plavu posudu u basti jer i plava boja privlaci neke stetocine.Ima mnogo stvari koje se mogu primijeniti bez hemije ja iskljucivo radim bez hemije ako hocu hemiju imam kupiti takve proizvode.
Sta podrazumijevas pod ovim spoljnjim ljuskama, jel to skidas samo onu ljusku kad se guli crni luk, one crveno smedje ljuske ili?? ovo nisam probao mada bi mogao ovwe godine

#944 Ridomil i drugi otrovi

Posted: 03/04/2012 08:59
by Mu'min
armin_jocker wrote: Veliki sam protivnik hemije, i dvije godine nista nisam prskao, osim sa zarom, zovom, i kombinacijom sa miljekom u omjeru 1:5. svi su mi se cudili kako paradajz izdrzi, i kako ga nije ubila plamenjaca, i svi spominju taj neki ridomil sto ga i ti pomenu, sta je ustvari taj ridomil, to je neka hemija, jel? neko me je jos savjetovao da se plastenik okreci, samo me zanimalo jel se kreci sa onim krecom koji se kako to kazu zavari??
Ma i sam sam protivnik hemije no insan pokusava sagledati i ostale faktore.
Sve je u redu, dok je u redu.
Na primer ako je ljetno susno a ti imaš sistem navodnjavanja, problema sa plemenjačom skoro da nema. Al ako je kišovito kao prije 2-3 godine ma jarane to pliva u vodi, bolesti se šire ko kuga. I kako da insan reaguje u tom primjeru? Znači nije baš sve crno ili bijelo.

A što se tiče RIDOMIL da odma pojasnim da nisam nikakav expert za hemiju već ću vam pokloniti moje znanje koje imam, A vi ga 3x provjerite prije nego ga uzemete zdravo za gotovo, jer je i za vaše i za moje dobro. Danas svako svašta piše.

Ridomil je fungicid, sistemik i za mene zadnja opcija koju koristim kad dođe do belaja. Vrlo je jaka stvar - otrov al dobro oružje protiv plemenjače.
U biti koristite ga kad imate bolesti za koje je napravljen:
- plemenjača (Phytophthora infestans) in
- okrugla listna pjegavost na paradajzu (Septoria lycopersici)

Ovdje puno lome koplja. Jedni su za BEZ HEMIJE drugi vele NE IDE BEZ HEMIJE.
Tako da svakom prepuštam da sam nađe rješenje.

Preventiva je majka zdravlja. To je moj moto.

#945 Re: Bášča

Posted: 03/04/2012 13:20
by BIONA
Image

Moja mala Stevija :-D

#946 Re: Bášča

Posted: 03/04/2012 19:51
by suncokret_1984
Moje kadifice sto sam ih u saksiju posadila bile nikle, i ja ih stavim u verandu, natkrivena je, ali sunce lijepo grije cijeli dan, i posto je bilo lijepo onih dana ja je stavim na drvenu plocu s vanjske strane, pola natkriveno pola nije. Kad je prekjucer bio jak mraz sve mi kadifice ubilo :( :(
A drugo pola saksije sam posadila one karanfilice, i oni su nikli, njih nije ubilo jer taj dio saksije je bio natkriven :)
A u flasama mi jos nista nije niklo.

I pratim vas, samo mi jos u bastu nista nismo sijali, moji kazu da im je rano jos uvijek,a ja se slabo razumijem :roll:

#947 Re: Bášča

Posted: 03/04/2012 20:13
by vrtlar
armin_jocker wrote:
vrtlar wrote:Preventivno prskanje paradajza i tikvica koje sprijecava plemenjacu
Pola kile spoljnih ljusaka crnog luka potopiti u 10 lit vode i ostaviti da stoji oko 10 dana.Poslije toga kad prestane pjeniti razrijediti 1:10 i prskati paradajz, tikve jednom sedmicno.

Za mrave sredstvo je cimet u prahu pospe se kuda idu i nece ih biti vise.

1kg bijelog luka koji se istuca i prelije sa 10 l vrele vode..Ostaviti da odstoji 48 h i mijesati ako je hitno moze i 24h. Razrijediti 1/4 i sa tim se prska krastavice a za zalijevanje napravi se rastvor 1/2.Ovo je dobro za plemenjacu pepelnicu i insekte na krastavcima.

Sjemena u kupkama sam vec napisao i kad se sve ovo primjeni uz plodored i udruzivanje kako je navela Bansky 100% sve prirodno ali zahtjeva malo vise posla.
U mrkvu staviti red crnog luka a u luku staviti red mrkve jer luk stiti mrkvu od usi a mrkva luk od crva.Neven mnoge zivotinje ne podnose tako da se moze po basti posaditi po koji neven.
Bijeli luk staviti na vise mjesta u basti tjera krtice.Paradajz posadjen zajedno sa kupusom stiti kupus od kupusove muhe, gusjenice kupusara i drugih stetocina.Hren uz krompir ce otjerati zlatice.I staviti nekoliko patlidjana jer larve zlatice vise vole lisce patlidjana od krompirovog lisca.U usjevu povrca su korisne i druge biljke kadifica, nana, bosiljak.
Soda bikarbona je efikasna u sprijecavanju patogenih gljiva a ako se doda malo suncokretovog ulja povecava se djelotvornost.U 5 litara prokuhane ohladjene vode dodati dvije do tri jedace kasike sode isto tako i suncokretovog ulja i dobro izmjesati.Primijeniti iskljucivo preventivno i prskati cijelu biljku.Ulje od soje je efikasno protiv uzrocnika pepelnice.Za puzeve pepeo ,negaseni krec i so.Biljku prskati uvijek poslije kise ne prije jer poslije kise se stvaraju uslovi za bolest,plemenjacu.Ako se prska prije kise ona ce sve saprati.Poslije kise upekne sunce tlo se isparava i eto uslova za bolest,plemenjacu Ja sam prije grijesio i prskao prije kise ali sad nekoliko god uvijek poslije.
I boje dosta uticu na suzbijanje nekih insekata i biljnih vasi.Bijela boja utice na biljne vasi radi toga se pored smanjena refleksije svjetlosti kreci plastenik.zuta boja privlaci biljne vasi i bijele muhe i tripse.U bastu staviti zutu posudu sa vodom i deterdjentom jer ce privuci mnoge biljne usi i druge stetocine grinje tripse itd.Isto tako staviti i plavu posudu u basti jer i plava boja privlaci neke stetocine.Ima mnogo stvari koje se mogu primijeniti bez hemije ja iskljucivo radim bez hemije ako hocu hemiju imam kupiti takve proizvode.
Sta podrazumijevas pod ovim spoljnjim ljuskama, jel to skidas samo onu ljusku kad se guli crni luk, one crveno smedje ljuske ili?? ovo nisam probao mada bi mogao ovwe godine

Oguljina od luka kad se guli luk.To mozes skupljati cijele godine tako da imas u proljece kad treba.Da odgovorim i na tvoje drugo pitanje ja sam te savjetovao da okrecis plastenik kreci se negasenim krecom.Kako ti rece koji se zavari.

#948 Re: Bášča

Posted: 03/04/2012 21:17
by armin_jocker
vrtlar wrote:
armin_jocker wrote:
vrtlar wrote:Preventivno prskanje paradajza i tikvica koje sprijecava plemenjacu
Pola kile spoljnih ljusaka crnog luka potopiti u 10 lit vode i ostaviti da stoji oko 10 dana.Poslije toga kad prestane pjeniti razrijediti 1:10 i prskati paradajz, tikve jednom sedmicno.

Za mrave sredstvo je cimet u prahu pospe se kuda idu i nece ih biti vise.

1kg bijelog luka koji se istuca i prelije sa 10 l vrele vode..Ostaviti da odstoji 48 h i mijesati ako je hitno moze i 24h. Razrijediti 1/4 i sa tim se prska krastavice a za zalijevanje napravi se rastvor 1/2.Ovo je dobro za plemenjacu pepelnicu i insekte na krastavcima.

Sjemena u kupkama sam vec napisao i kad se sve ovo primjeni uz plodored i udruzivanje kako je navela Bansky 100% sve prirodno ali zahtjeva malo vise posla.
U mrkvu staviti red crnog luka a u luku staviti red mrkve jer luk stiti mrkvu od usi a mrkva luk od crva.Neven mnoge zivotinje ne podnose tako da se moze po basti posaditi po koji neven.
Bijeli luk staviti na vise mjesta u basti tjera krtice.Paradajz posadjen zajedno sa kupusom stiti kupus od kupusove muhe, gusjenice kupusara i drugih stetocina.Hren uz krompir ce otjerati zlatice.I staviti nekoliko patlidjana jer larve zlatice vise vole lisce patlidjana od krompirovog lisca.U usjevu povrca su korisne i druge biljke kadifica, nana, bosiljak.
Soda bikarbona je efikasna u sprijecavanju patogenih gljiva a ako se doda malo suncokretovog ulja povecava se djelotvornost.U 5 litara prokuhane ohladjene vode dodati dvije do tri jedace kasike sode isto tako i suncokretovog ulja i dobro izmjesati.Primijeniti iskljucivo preventivno i prskati cijelu biljku.Ulje od soje je efikasno protiv uzrocnika pepelnice.Za puzeve pepeo ,negaseni krec i so.Biljku prskati uvijek poslije kise ne prije jer poslije kise se stvaraju uslovi za bolest,plemenjacu.Ako se prska prije kise ona ce sve saprati.Poslije kise upekne sunce tlo se isparava i eto uslova za bolest,plemenjacu Ja sam prije grijesio i prskao prije kise ali sad nekoliko god uvijek poslije.
I boje dosta uticu na suzbijanje nekih insekata i biljnih vasi.Bijela boja utice na biljne vasi radi toga se pored smanjena refleksije svjetlosti kreci plastenik.zuta boja privlaci biljne vasi i bijele muhe i tripse.U bastu staviti zutu posudu sa vodom i deterdjentom jer ce privuci mnoge biljne usi i druge stetocine grinje tripse itd.Isto tako staviti i plavu posudu u basti jer i plava boja privlaci neke stetocine.Ima mnogo stvari koje se mogu primijeniti bez hemije ja iskljucivo radim bez hemije ako hocu hemiju imam kupiti takve proizvode.
Sta podrazumijevas pod ovim spoljnjim ljuskama, jel to skidas samo onu ljusku kad se guli crni luk, one crveno smedje ljuske ili?? ovo nisam probao mada bi mogao ovwe godine

Oguljina od luka kad se guli luk.To mozes skupljati cijele godine tako da imas u proljece kad treba.Da odgovorim i na tvoje drugo pitanje ja sam te savjetovao da okrecis plastenik kreci se negasenim krecom.Kako ti rece koji se zavari.
Hvala na informacijama, i savjetima, sve dobro dodje, izbjegavam hemiju, pa kupim svaki savjet koji nije vezan za hemiju, plastenik kod punca sam zavrsio, nekih 25 m2, svoj pravim polako, drvena konstrukcija, stakleni prozori osnov, i krov od najlona, vrijeme u sarajevu, i ova temperatura i poslovne obaveze mi ne dozvoljavaju da zavrsim svoj plastenik, svakako je jos rano za sadnju u zemlju, noc je jos uvijek hladna i mislim da je ispod 7 stepeni c, sjemena napreduju, paprike, paradajz, patlidzan nikli davno i razvijaju se, vidjecemo kakva ce biti ovo sto sam posadio, a ostavio sjemenke od proslogodisnje presade plastenicke koje sam kupio od onog cike, ne smijem se bas skros osloniti na svoja sjemena, pa cu i ove godine kupiti nesto presade, od onog cike u Hotonju...
Samo me jos zanima da li neko stavlja onaj krec u zemlju, onaj krec sto se korisiti za zidanje, maltanje, kakav je njegov efekat?

#949 Re: Bášča

Posted: 03/04/2012 21:56
by armin_jocker
Image

Image

Image

Image

Image

Evo nekoliko slika plastenika kojeg sam postavljao sa puncem prosli vikend, 6x4 m dimenzije

#950 Re: Bášča

Posted: 04/04/2012 06:08
by Mu'min
Armine, svaka čast! :thumbup: