Forum Klix.ba

John Cleese wrote:
Pitaju me:"Odakle si, zuti?"
"S kamenjara, krscanin sam ljuti!"

U Madridu grobnica od zlata
tu počiva vođa od Rvata
Bože mili ko bi reka lani
da će Božić slavit partizani

ojjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjj
ojjjj
cingacinga

I... just for the record...
Otkad pogledah The Departed, kad cujem rijec "dirty" - vidim Nikolsona kako iz sumraka nasrce na Dejmona velikim, crnim, gumenim falusom
Nemoj mi to radit'...

John Cleese wrote:I... just for the record...
Otkad pogledah The Departed, kad cujem rijec "dirty" - vidim Nikolsona kako iz sumraka nasrce na Dejmona velikim, crnim, gumenim falusom
Nemoj mi to radit'...

happy thoughts happy thoughts
human centipede thoughts

L u c i f e r wrote:raule, sto zasra naziv teme...

Nurudin wrote:...Prvi, a naročito ww2 nisu bili ratovi na religijskim osnovama, već na ideološkim , a odnijeli su najviše života.

Naravno, ako ti je ovo jedna od premisa za komentar, onda i komentar mora biti šuš-muš.
Početak II. sv. rata nema nikakve veze sa ideologijom. Ima sa ekonomijom, prevlasti, sticanju bogatstva, ali najmanje sa ideologijom. Ni Hitleru to ne možeš da to nabaciš ukoliko poznaš istorijat Evrope od sredine 1920-25 pa na dalje. Jer bez pomoći najviše onih koji su imali novac i industriju u svojim rukama, ne bi bilo ni tog rata.

A da huškačka ideologija može da zapali mase, to je opet nešto drugo. Eto nam primjera Slobodana devedesetih, ali iz toga je bila namjera da se dođe do teritorija za Srbe, a ne da nekakva njegova ideologija sama sebi bude cilj.

aurora313 wrote:

Nurudin wrote:...Prvi, a naročito ww2 nisu bili ratovi na religijskim osnovama, već na ideološkim , a odnijeli su najviše života.

Naravno, ako ti je ovo jedna od premisa za komentar, onda i komentar mora biti šuš-muš.
Početak II. sv. rata nema nikakve veze sa ideologijom. Ima sa ekonomijom, prevlasti, sticanju bogatstva, ali najmanje sa ideologijom. Ni Hitleru to ne možeš da to nabaciš ukoliko poznaš istorijat Evrope od sredine 1920-25 pa na dalje. Jer bez pomoći najviše onih koji su imali novac i industriju u svojim rukama, ne bi bilo ni tog rata.

A da huškačka ideologija može da zapali mase, to je opet nešto drugo. Eto nam primjera Slobodana devedesetih, ali iz toga je bila namjera da se dođe do teritorija za Srbe, a ne da nekakva njegova ideologija sama sebi bude cilj.

Čuj nema veze sa ideologijom
Pa i ekonomski sistemi su dio ideologije, ključni dio može se reći. Komunizam sa svojim javnim vlasništvom i ukidanjem privatnog, što se
prema Lenjinovoj pragmatičnoj primjeni marksizma postiže diktaturom proleterijata , te sa druge strane američki kapitalizam koji
mora imati potpunu slobodu kapitala i privatnog vlasništva, sa minimalnim uplitanjem države, za šta je demokratija najpodobnija.
Nacional-socijalizam ili nacizam je osim rasizma imao u sebi i socijalističku komponentu.
Ni jedna od ideologija nije bila inspirisana religijom, već stvaranjem novog koncepta življenja koji je zadirao u svaki element pa i
u religiju. Komunizam sa poptpunim poništenjem religije , kapitalizam sa slobodom religija , a nacizam nešto između , a u
suštini su svi htjeli od sebe samih napraviti novu religiju.

raoul duke wrote:

L u c i f e r wrote:raule, sto zasra naziv teme...

Kontam da se svi nadju pomalo
Pitao sam iznad, ako ne valja da vratim

vraćaj allahati

harač wrote:

raoul duke wrote:

L u c i f e r wrote:raule, sto zasra naziv teme...

Kontam da se svi nadju pomalo
Pitao sam iznad, ako ne valja da vratim

vraćaj allahati

Hakiz wrote:
Niko ne spori da su ljudi učinili zločine. Na kraju krajeva, i za mnoga djela koja se proglase božijom kaznom, izvršioci, alat, su ljudi. To je nesporno.

Ono šta se spočitava je to da je bog napravio ljude takvima da mogu činiti zločine. Pa iako su ljudi krivi za svaki zločin koji su napravili, bog je odgovoran jer je to omogućio time što je ljude napravio takvima da mogu učiniti zločin. Tu je njegova krivica.

Zasto par zeli imati dijete? Odnos je znacajan ne samo kada je dvosmjeran, vec i kada bilo koja od njih odluci ostati u njemu. Ljubav ne moze biti prisiljena ili kontrolirana; inace nije bolja od ropstva ili prisilne lojalnosti. Uz rasudivanje i mogucnost sagledavanja cinjenica, dolaska do zakljucaka dolazimo do mogucnosti izbora. Mi svakodnevno donosimo na stotine odluka svaki dan, od toga sta cemo obuci danas, sta cemo jesti itd. Na isti taj nacin ljudska bica imaju sposobnost birati izmedu dobra i zla. Mozemo odabrati da kontroliramo nasu ljutnju ili mozemo odabrati da zapalimo komsijinu kucu kao cin osvete. Pitanje izbora je slozena ljudska aktivnost, ali sloboda izbora objasnjava zasto bi ljudska bica mogla biti dobra i zla.

,

JVC wrote:... Pitanje izbora je slozena ljudska aktivnost, ali sloboda izbora objasnjava zasto bi ljudska bica mogla biti dobra i zla.

A kako se to odnosi na one koji nemaju slobodu izbora; recimo, jehovini svjedoci koji neće da nose oružje ? Gdje bi oni mogli da se uklope?
Sloboda izbora uopšte ne znači da po njoj neko može biti dobar ili zao. To određuje individualni moral jedinke uz specifične društvene uslove i uticaje (društveni moral).

piupiu wrote:

Connaisseur Karlin wrote:ljudi su ubijali u ime relgija, ali i u ime ateizma u komunistickim rezimima, u kojim je sluzbena uloga religjskih institucija bila iskljucena

Ja stvarno ne znam odakle ova priča da je neko negdje ubijao u ime ateizma? Ko je ubijao u ime ateizma i gdje, najozbiljnije pitam? Ubijalo se u ime boljševičke revolucije, besklasnog sistema, zbog političkih ideja, zbog komunizma, ali ne znam da se ubijalo zbog ateizma - na pr. neko skupio 50 svećenika ili 50 vjernika i ubio ih zbog ateizma (možda i jeste, ali ja ne znam za te primjere). Ne kontam.

Da se još malo vratimo na ovo pitanje:

...ali ne znam da se ubijalo zbog ateizma..., Odakle ova ideja?

Ovo pitanje, dilema, proizlazi iz jedne pogrešne pretpostavke, pretpostavke o tome što je bitno ateizam.
Već više puta sam pisao o tome da pitanje nevjere, ateizma, samo retorički na prvom mjestu drži pitanje o Bogu, pa je pravo, temeljno, bitno pitanje zapravo pitanje o čovjeku i njegovom svijetu, posjeduje li čovjek i duhovnu dimenziju, besmrtnu dušu, ili je na početku i u temelju svega ipak samo materija, što vjeruju ateisti.
Ako pitanje ateizma, a jest, bitno drži pitanje o čovjeku, njegovom društvu, općenito njegovom svijetu, onda u taj čovjekov svijet spadaju i boljševička revolucija i komunizam i klasna borba...i time su onda bitno pitanje ateizma, koji je s velikim i opravdanim razlogom u samim njihovim temeljima.
Ako se u navedenom ubijalo u ime drukčijeg poimanja čovjeka, svijeta, upravljanja svijetom, onda nije pogrešno reći da se ubijalo i u ime ateizma.

Connaisseur Karlin wrote:
humanizam nema potrebu za relgioznosti, jer religioznost nije identicna spiritulanosti,a spiritualnost je prisutna u svakom ljudsku bicu

Nije rečeno o kojem i kakvom je humanizmu riječ.
Jer, ekskluzivni, sekularni, ateistički, ili već bilo koji sličan humanizam koji isključuje Boga i duhovno, pretpostavlja samo jedno, i isključivo pretpostavlja, a ne dokazuje, da sve ono specifično ljudsko u čovjeku, a to znači sve što čovjeka kao ljudsku osobu čini drukčijim od ostatka prirode i prirodnoga života, jednostavno svodi na čistu materijalnu stvarnost, na čisto materijalne procese, na čisto materijalne zakonitosti i na čisto materijalnu organizacju složenih i višeslojnih dijelova.
To je u bitnome zapravo obrazloženje materijalizma koji polazi od nedokazane pretpostavke da je sve apsolutno materija i, posljedično, materija je apsolutno sve.

aurora313 wrote:

JVC wrote:... Pitanje izbora je slozena ljudska aktivnost, ali sloboda izbora objasnjava zasto bi ljudska bica mogla biti dobra i zla.

A kako se to odnosi na one koji nemaju slobodu izbora; recimo, jehovini svjedoci koji neće da nose oružje ? Gdje bi oni mogli da se uklope?
Sloboda izbora uopšte ne znači da po njoj neko može biti dobar ili zao. To određuje individualni moral jedinke uz specifične društvene uslove i uticaje (društveni moral).

To određuje individualni moral jedinke...

Zoro, pa ti još ne shvati da je ljudski moral univerzalan, da ne postoji individualni moral jedinke.

Poce odgovarat pa obrisem, vec 100 puta prezvakano, kenja coek ko lopatom...

Sace hico...

piupiu wrote:Ja stvarno ne znam odakle ova priča da je neko negdje ubijao u ime ateizma? Ko je ubijao u ime ateizma i gdje, najozbiljnije pitam? Ubijalo se u ime boljševičke revolucije, besklasnog sistema, zbog političkih ideja, zbog komunizma, ali ne znam da se ubijalo zbog ateizma - na pr. neko skupio 50 svećenika ili 50 vjernika i ubio ih zbog ateizma (možda i jeste, ali ja ne znam za te primjere). Ne kontam. Odakle ova ideja?

Ko god nije ubijao u ime bozje ili barem sa propisnim blagoslovom - ubijao je u ime ateizma i tacka

Ko drukcije kaze, klevece i laze i... bozju ce osjetit'... pest...

JVC wrote:Zasto par zeli imati dijete?

Cuj - zasto...
Za jos vecu slavu bozju, naravno! Aleluja i jos jednom - aleluja!

I zbog osmjeha na licu malog Isuseka...
(PoJezija, jbt...)

L u c i f e r wrote:Poce odgovarat pa obrisem, vec 100 puta prezvakano, kenja coek ko lopatom...

Sace hico...

Tiho, dZavle, dZava te odnija...

Msm prica o hici i staljinu

ko je sta bio i ko je vise pobio

A kae moral je univerzalni

I

JVC wrote:

Hakiz wrote:
Niko ne spori da su ljudi učinili zločine. Na kraju krajeva, i za mnoga djela koja se proglase božijom kaznom, izvršioci, alat, su ljudi. To je nesporno.

Ono šta se spočitava je to da je bog napravio ljude takvima da mogu činiti zločine. Pa iako su ljudi krivi za svaki zločin koji su napravili, bog je odgovoran jer je to omogućio time što je ljude napravio takvima da mogu učiniti zločin. Tu je njegova krivica.

Zasto par zeli imati dijete? Odnos je znacajan ne samo kada je dvosmjeran, vec i kada bilo koja od njih odluci ostati u njemu. Ljubav ne moze biti prisiljena ili kontrolirana; inace nije bolja od ropstva ili prisilne lojalnosti. Uz rasudivanje i mogucnost sagledavanja cinjenica, dolaska do zakljucaka dolazimo do mogucnosti izbora. Mi svakodnevno donosimo na stotine odluka svaki dan, od toga sta cemo obuci danas, sta cemo jesti itd. Na isti taj nacin ljudska bica imaju sposobnost birati izmedu dobra i zla. Mozemo odabrati da kontroliramo nasu ljutnju ili mozemo odabrati da zapalimo komsijinu kucu kao cin osvete. Pitanje izbora je slozena ljudska aktivnost, ali sloboda izbora objasnjava zasto bi ljudska bica mogla biti dobra i zla.

Mi biramo u okviru onoga šta možemo. Biramo između dobra i zla jer imamo tu mogućnost. Da nemamo mogućnost biranja između dobra i zla, ne bi slobodnom voljom odlučili da izaberemo zlo.

Na primjer: Bog nas je napravio takvima da ne možemo trčati brzinom svjetlosti. Dakle, slobodnom voljom možemo birati hoćemo li trčati brzo kao sprinter ili sporo kao maratonac, ali nikako ne možemo odabrati da trčimo brzinom 300.000 km/s jer je nemoguće, jer nas bog nije napravio sa tom mogućnosti. Mogao nas je napraviti i takvima da ne možemo trčati, pa iako imamo slobodnu volju, ne bi mogli birati da li da trčimo ili da hodamo.

Isto tako nas je mogao napraviti takvima da ni slobodnom voljom, šta god da biramo, ne možemo odabrati zlo.

Kao što nam je dao razna ograničenja, što fizička što umna, pa slobodnom voljom ne možemo odabrati neke stvari jer su nam nemoguće, nedostupne, tako je i zlo mogao smjestiti u ono što nam je nemoguće i nedostupno. Ali, odlučio je da nam zlo učini dostupno, moguće.

Onog trenutka kada je odlučio da zlo bude jedna od stvari koju nam je učinio mogućima, dostupnima, tog trenutka je postao odgovoran za naš izbor kada odaberemo zlo. Jeste slobodna volja naša, ali okvir u kojem možemo birati slobodnom voljom je njegov. Taj okvir je mogao biti širi ili uži. On je odlučio koliki će biti okvir u kojem mi koristimo slobodnu volju. I on je odučio koji je sadržaj tog okvira, šta nam je dato kao mogućnost izbora.

Odgovoran je za sve šta smo uradili ili nismo uradili jer je stvorio i nas i uslove u kojim postojimo onakvima kakvim je on htio.

U suprotnom, negira se bog.

Eh, evo prijedlog za sve na temi, pogotovo teiste/vjernike.
Upravo na Cinestar Action & Thriler odgledah film na koji sam potpuno zaboravio, a koji je pilicno vezan za ovu temu i neke rasprave koje su se vodile.
Film se zove "Susreti cetvrte vrste", a zapravo nije klasicni film nego je samo ekranizacija dogadjaja iz 2000-te, na Aljasci, i koristtena je masa originallnih snimaka originalnih dogadjaja.

Ko ima mogucnost premotavanja, moze vratiti i odgledati na danas u 14.25.
Radi se o istinitim dogadjajima koji se desavaju jos od pocetka 1960-ih, a vjerovatno i danas.
Obratiti paznju na sumerski i uspjele prevode istog.

Onima malo otvorenijeg uma moze ukazati i na to odakle "poslanicima" informacije, tj. diktati, kao i da li je ono famozno "mi" u Kur'anu zaista stvar ondasnjeg jezika i oslovljavanja, kako se to danas tumaci, ili je zaista stvar o mnozini.

John Cleese wrote:

JVC wrote:Zasto par zeli imati dijete?

Cuj - zasto...
Za jos vecu slavu bozju, naravno! Aleluja i jos jednom - aleluja!

I zbog osmjeha na licu malog Isuseka...
(PoJezija, jbt...)

Smijesno je kako se neki ateisti nazivaju 'slobodnim misliocima'.

Dozer wrote:Eh, evo prijedlog za sve na temi, pogotovo teiste/vjernike.
Upravo na Cinestar Action & Thriler odgledah film na koji sam potpuno zaboravio, a koji je pilicno vezan za ovu temu i neke rasprave koje su se vodile.
Film se zove "Susreti cetvrte vrste", a zapravo nije klasicni film nego je samo ekranizacija dogadjaja iz 2000-te, na Aljasci, i koristtena je masa originallnih snimaka originalnih dogadjaja.

Ko ima mogucnost premotavanja, moze vratiti i odgledati na danas u 14.25.
Radi se o istinitim dogadjajima koji se desavaju jos od pocetka 1960-ih, a vjerovatno i danas.
Obratiti paznju na sumerski i uspjele prevode istog.

Onima malo otvorenijeg uma moze ukazati i na to odakle "poslanicima" informacije, tj. diktati, kao i da li je ono famozno "mi" u Kur'anu zaista stvar ondasnjeg jezika i oslovljavanja, kako se to danas tumaci, ili je zaista stvar o mnozini.

Možeš li samo u kratko par rečenica reći odakle poslanicima informacije i šta je to Mi ?
hvala

JVC wrote:

John Cleese wrote:

JVC wrote:Zasto par zeli imati dijete?

Cuj - zasto...
Za jos vecu slavu bozju, naravno! Aleluja i jos jednom - aleluja!

I zbog osmjeha na licu malog Isuseka...
(PoJezija, jbt...)

Smijesno je kako se neki ateisti nazivaju 'slobodnim misliocima'.

Ma jebat ih tamo. Vazno da se mi, krscani, drzimo zajedno

U to ime - uz Isusa Krista protiv ateJista!

Hakiz wrote:
Mi biramo u okviru onoga šta možemo. Biramo između dobra i zla jer imamo tu mogućnost. Da nemamo mogućnost biranja između dobra i zla, ne bi slobodnom voljom odlučili da izaberemo zlo.

Na primjer: Bog nas je napravio takvima da ne možemo trčati brzinom svjetlosti. Dakle, slobodnom voljom možemo birati hoćemo li trčati brzo kao sprinter ili sporo kao maratonac, ali nikako ne možemo odabrati da trčimo brzinom 300.000 km/s jer je nemoguće, jer nas bog nije napravio sa tom mogućnosti. Mogao nas je napraviti i takvima da ne možemo trčati, pa iako imamo slobodnu volju, ne bi mogli birati da li da trčimo ili da hodamo.

Isto tako nas je mogao napraviti takvima da ni slobodnom voljom, šta god da biramo, ne možemo odabrati zlo.

Kao što nam je dao razna ograničenja, što fizička što umna, pa slobodnom voljom ne možemo odabrati neke stvari jer su nam nemoguće, nedostupne, tako je i zlo mogao smjestiti u ono što nam je nemoguće i nedostupno. Ali, odlučio je da nam zlo učini dostupno, moguće.

Onog trenutka kada je odlučio da zlo bude jedna od stvari koju nam je učinio mogućima, dostupnima, tog trenutka je postao odgovoran za naš izbor kada odaberemo zlo. Jeste slobodna volja naša, ali okvir u kojem možemo birati slobodnom voljom je njegov. Taj okvir je mogao biti širi ili uži. On je odlučio koliki će biti okvir u kojem mi koristimo slobodnu volju. I on je odučio koji je sadržaj tog okvira, šta nam je dato kao mogućnost izbora.

Odgovoran je za sve šta smo uradili ili nismo uradili jer je stvorio i nas i uslove u kojim postojimo onakvima kakvim je on htio.

U suprotnom, negira se bog.

Ti izgleda nisi upoznat sa krscanskin ucenjem i pitanju zla. Za razliku od mnogih religija, krscanstvo prepoznaje da zlo postoji. Biblija, u oba testamenta, priznaje da je svijet trenutno u stanju koje slobodno mozemo nazvatim zlim. Medutim, podrijetlo zla ne lezi u Bogu, vec u covjecanstvu.
Kada je Bog stvorio ljudska bica, on im je dao izbor da se pokoravaju njegovoj rijeci ili da ne poslusaju. Zlo je akcija ili odnos, a ne stvorena supstanca. Bog nije stvorio zlo i nije kriv za zlo u svemiru. Bog je mogao stvoriti ljude na takav nacin da bi mi bili kao roboti koji ce reagirati kao vec programirani. Nadalje, mnogo zla u svijetu su posljedica izravnog izbora pojedinaca. Ubojstvo, krade, laganje, itd se ne mogu pripisivati Bogu. Mi ljudi odlucujemo uciniti te stvari i mi jednostavno moramo biti odgovorni. Kada je grijeh usao sve je bilo pogodeno. Patnja i zlo idu zajedno.
Ako je Bog dobar Bog onda zasto postoji zlo u svemiru? Je li to zato sto Bog nije dobar ili je to zato sto Bog nije dovoljno snazan da se bavi zlom? Postavljanje ovog pitanja dovodi do pitanja o postojanju Boga, Bog nije u stanju ili ne zeli se nositi sa zlom.
Cinjenica da je Bog dovoljno snazan da se bavi zlom i to je zapisano u Bibliji. Bog Biblije je Bog ljubavi koji brine za Njegov narod. Sveto pismo uci da Bog uvijek ima na umu najbolji interes za covjecanstvo u svakoj odluci koju cini. Da ponovim, Biblija priznaje da zlo postoji, ali Bog nije stvorio zlo.