Forum Klix.ba

Posted: **18/03/2018 17:56**

Brusa bezistan, 1927

Brusa Bezistan, 1970

Posted: **18/03/2018 17:59**

Esnafski mekteb i pod njim magaza u Oprkanju, 1927

Posted: **18/03/2018 18:02**

Posljednji dućani kazaski, 1927

Kazazi - obrtnici koji su od svile, a kasnije i od pamuka i vune izrađivali razne predmete

Posted: **18/03/2018 18:08**

Kućice po brijegu iznad Hrvatina i ulica, 1927

Posted: **18/03/2018 18:10**

Sagrdžije čikma ulica kod Vrbanjuša džamije, 1927

Posted: **18/03/2018 18:12**

U dvorištu (avliji) muslimanske kuće, 1927

Posted: **18/03/2018 18:13**

Muslimanske djevojke pred kapijom, 1927

Posted: **18/03/2018 18:15**

Muslimanske žene u dvorištu (avliji), 1927

Posted: **18/03/2018 18:17**

Ne bih rekao da je baš periferija, ali da ima zanimljiv prilaz u avliju gore desno... ima.

Posted: **18/03/2018 18:19**

Polazak na teferič, 1927

Posted: **18/03/2018 18:25**

blecak wrote:Ne bih rekao da je baš periferija, ali da ima zanimljiv prilaz u avliju gore desno... ima.

Zanimljiva fotka. Kao da je negdje Iza Gaja, tako mi izgleda birvaktile.

Posted: **18/03/2018 18:28**

Danas si ga odradio za desetku. Dosta starih slika vidjenih po prvi put sa minimum texta, skica... samo nastavi!

Posted: **18/03/2018 21:06**

blecak wrote:
Banksy wrote:
blecak wrote:Korpusno groblje...

Gdje li je ovo?
Biće Lav...

edit: nije

Izgradnja spomenika bila je povjerene kiparu Jozefu Urbaniji koji je odlučio da spomenik bude predstavljen slikom uspavanog velikog lava koji leži, jer lav nosi simbol snage i hrabrosti. Otvorenje groblja bilo je upriličeno 1. novembra 1917. godine, međutim samo godinu dana kasnije nestala je Austrougarska monarhija.
Jugoslavenska zajednica formirana 1918. godine jedinstvo zemlje gradila je na poželjnoj historiji u kojoj nije bilo previše mjesta za one koji su poginuli kao pripadnici austrougarske vojske, pa tako vojničko groblje i skulptura Umirućeg lava postaju zaboravljeno mjesto sjećanja.
Tokom 1941-45. godine groblje je aktivno, na njemu se sahranjuju poginuli Drugog svjetskog rata, među njima i poginuli njemački vojnici.
Evo još nekih detalja vezanih za to.

Od toga je dio pokopan u Sarajevu na Starom vojničkom groblju gdje su dobili zaseban dio...

Bilo je blizu. Malo niže...

zikamu - Ne ide jedno bez drugog.

Posted: **18/03/2018 21:21**

hrasno wrote:Da li netko ima kartu Sarajeva 1935 a da je obuhvaceno i podrucije oko tvornice Vase Miskina ?

Ne znam da li ti je od koristi, ali evo tog područja malo ranije...

Glavna željeznička radionica „Vaso Miskin Crni“ Sarajevo

Posted: **18/03/2018 21:44**

Objavljeno 1736

Posted: **18/03/2018 21:54**

Sarajevo, godine 1697

Posted: **19/03/2018 01:02**

blecak wrote:
hrasno wrote:Da li netko ima kartu Sarajeva 1935 a da je obuhvaceno i podrucije oko tvornice Vase Miskina ?
Ne znam da li ti je od koristi, ali evo tog područja malo ranije...

svaka cast

zenlja od moja familije je iznad jeftanovica, gdje je slovo A ...ja mislim da smo cak i nekako bili povezani ali sad....oni sto su znali davno su preselili na vjecita lovista

mislim bila je dok nisi dosli komunisti i oduzeli...djaba partizani, djaba prvoborci...i dan danas je ostala jedna parcela sto se na nama vodi ali nemamo pravo ulaska a niko nece ni zakup da plati...( komsicu dabogda ti za lijeka trebalo

)

Posted: **19/03/2018 08:57**

Sarajevski sefardi, 1930

Posted: **19/03/2018 09:12**

blecak wrote:Sarajevo, godine 1697

Nekako mi ovolike dzamije vise lice na umjetnicku slobodu

Posted: **19/03/2018 09:32**

da, to prvo pada u oci
malcice su pretjerali

Posted: **19/03/2018 09:42**

Svaka kuća po jednu ličnu džamiju. Više nego stubova za uličnu rasvjetu danas

Posted: **19/03/2018 09:42**

Vjerovatno kako je tipični zapadnjak u to vrijeme zamišljao orijentalni grad. Ima čak džamija i sa dvije munare

Posted: **19/03/2018 13:13**

dobar osjecaj wrote:Svaka kuća po jednu ličnu džamiju. Više nego stubova za uličnu rasvjetu danas

Nista se znaci nije promijenilo poslije 300 i kusur godina...

Posted: **19/03/2018 13:42**

Qler wrote:Nekako mi ovolike dzamije vise lice na umjetnicku slobodu

Pa, nemoj biti toliko siguran:

U uvodnom dijelu teksta Džamija Hodže-Kemaludina u Sarajevu (1940) historičar Hamdija Kreševljaković pravi kratak presjek broja džamija kroz historiju Sarajeva. Kreševljaković ističe da je Sarajevo u prvim desetljećima 17. stoljeća dostiglo svoj vrhunac u razvoju te je u to vrijeme imalo i najviše džamija. “Tada su bile 104 džamije. Na desnoj obali Miljacke bilo je 67, a na lijevoj 37 džamija. Jedna je džamija (Tabačka) bila bez munare, 45 ih je bilo s kamenom, a ostale s drvenom munarom. U 3 džamije bila je kamena munara s lijeve strane”, piše Kreševljaković.

E sad, uzmi u obzir da se Sarajevo u XVII v. protezalo od Baščaršije do današnjeg Marindvora, pa kad naguraš te 104 džamije, sabereš sa umjetnikovim smislom za perspektivu, željom da sve natrpa u jednu sliku i "zapadnjačkom percepcijom orijenta (Otomanske Turske)" - ispada upravo tako kako je na slici i predstavljeno.

Posted: **19/03/2018 14:28**

blecak wrote: Bilo je blizu. Malo niže...

Eto ga, gore lijevo:

Forum Klix.ba

Slike starog Sarajeva

#9101 Re: Slike starog Sarajeva

#9102 Re: Slike starog Sarajeva

#9103 Re: Slike starog Sarajeva

#9104 Re: Slike starog Sarajeva

#9105 Re: Slike starog Sarajeva

#9106 Re: Slike starog Sarajeva

#9107 Re: Slike starog Sarajeva

#9108 Re: Slike starog Sarajeva

#9109 Re: Slike starog Sarajeva

#9110 Re: Slike starog Sarajeva

#9111 Re: Slike starog Sarajeva

#9112 Re: Slike starog Sarajeva

#9113 Re: Slike starog Sarajeva

#9114 Re: Slike starog Sarajeva

#9115 Re: Slike starog Sarajeva

#9116 Re: Slike starog Sarajeva

#9117 Re: Slike starog Sarajeva

#9118 Re: Slike starog Sarajeva

#9119 Re: Slike starog Sarajeva

#9120 Re: Slike starog Sarajeva

#9121 Re: Slike starog Sarajeva

#9122 Re: Slike starog Sarajeva

#9123 Re: Slike starog Sarajeva

#9124 Re: Slike starog Sarajeva

#9125 Re: Slike starog Sarajeva