
Brusa Bezistan, 1970













Zanimljiva fotka. Kao da je negdje Iza Gaja, tako mi izgleda birvaktile.blecak wrote:Ne bih rekao da je baš periferija, ali da ima zanimljiv prilaz u avliju gore desno... ima.![]()
blecak wrote:Evo još nekih detalja vezanih za to.Banksy wrote:Biće Lav...blecak wrote:Korpusno groblje...
Gdje li je ovo?
edit: nije
Izgradnja spomenika bila je povjerene kiparu Jozefu Urbaniji koji je odlučio da spomenik bude predstavljen slikom uspavanog velikog lava koji leži, jer lav nosi simbol snage i hrabrosti. Otvorenje groblja bilo je upriličeno 1. novembra 1917. godine, međutim samo godinu dana kasnije nestala je Austrougarska monarhija.
Jugoslavenska zajednica formirana 1918. godine jedinstvo zemlje gradila je na poželjnoj historiji u kojoj nije bilo previše mjesta za one koji su poginuli kao pripadnici austrougarske vojske, pa tako vojničko groblje i skulptura Umirućeg lava postaju zaboravljeno mjesto sjećanja.
Tokom 1941-45. godine groblje je aktivno, na njemu se sahranjuju poginuli Drugog svjetskog rata, među njima i poginuli njemački vojnici.
Od toga je dio pokopan u Sarajevu na Starom vojničkom groblju gdje su dobili zaseban dio...



Ne znam da li ti je od koristi, ali evo tog područja malo ranije...hrasno wrote:Da li netko ima kartu Sarajeva 1935 a da je obuhvaceno i podrucije oko tvornice Vase Miskina ?






svaka castblecak wrote:Ne znam da li ti je od koristi, ali evo tog područja malo ranije...hrasno wrote:Da li netko ima kartu Sarajeva 1935 a da je obuhvaceno i podrucije oko tvornice Vase Miskina ?
![]()
blecak wrote:Sarajevo, godine 1697
Nista se znaci nije promijenilo poslije 300 i kusur godina...dobar osjecaj wrote:Svaka kuća po jednu ličnu džamiju. Više nego stubova za uličnu rasvjetu danas
Pa, nemoj biti toliko siguran:Qler wrote:Nekako mi ovolike dzamije vise lice na umjetnicku slobodu
E sad, uzmi u obzir da se Sarajevo u XVII v. protezalo od Baščaršije do današnjeg Marindvora, pa kad naguraš te 104 džamije, sabereš sa umjetnikovim smislom za perspektivu, željom da sve natrpa u jednu sliku i "zapadnjačkom percepcijom orijenta (Otomanske Turske)" - ispada upravo tako kako je na slici i predstavljeno.U uvodnom dijelu teksta Džamija Hodže-Kemaludina u Sarajevu (1940) historičar Hamdija Kreševljaković pravi kratak presjek broja džamija kroz historiju Sarajeva. Kreševljaković ističe da je Sarajevo u prvim desetljećima 17. stoljeća dostiglo svoj vrhunac u razvoju te je u to vrijeme imalo i najviše džamija. “Tada su bile 104 džamije. Na desnoj obali Miljacke bilo je 67, a na lijevoj 37 džamija. Jedna je džamija (Tabačka) bila bez munare, 45 ih je bilo s kamenom, a ostale s drvenom munarom. U 3 džamije bila je kamena munara s lijeve strane”, piše Kreševljaković.
Eto ga, gore lijevo:blecak wrote:Bilo je blizu. Malo niže...
![]()
