Forum Klix.ba

johntra wrote:Vozio sam se ovim novim autoputem u PC neki dan, nije loše...ima nekih neravnih dijelova, ali sve u svemu je OK...
iako nije bilo naplate putarine, nigdje nikog nije bilo...valjda još raja nije skontala ili ne misle plaćati...

Tarzo wrote:

johntra wrote:Vozio sam se ovim novim autoputem u PC neki dan, nije loše...ima nekih neravnih dijelova, ali sve u svemu je OK...
iako nije bilo naplate putarine, nigdje nikog nije bilo...valjda još raja nije skontala ili ne misle plaćati...

U Njemačkoj i još nekim visokorazvijenim zemljama putarina se ne naplaćuje. Ima se, može se.

drugi profil wrote:Ja bih se ovdje okladio da ni metar autoputa ili brze ceste nece biti napravljen do sljedecih izbora... ovo su sve ublehaske price.
Nasao ovaj kineza, onaj azerbejdzanca, onaj marsovca i svi hoce da nama prave ceste jbt.... jasta radi....

tec wrote:

drugi profil wrote:Ja bih se ovdje okladio da ni metar autoputa ili brze ceste nece biti napravljen do sljedecih izbora... ovo su sve ublehaske price.
Nasao ovaj kineza, onaj azerbejdzanca, onaj marsovca i svi hoce da nama prave ceste jbt.... jasta radi....

Kinezi to rade po cijelom svijetu a Azeri većinom rade u istočnoj evropi. Za kineze je to način zapošljavanja vlastite radne snage ali i zarade jer cijene su iznad prosjeka. Za Azere to je način diversifikacije svoje ekonomija sa samo plina i nafte i kao kinezi preko 80% posla izvode njihovi radnici i cijene su kao kod kineza iznad normalnih.

Naravno oni su svi kopija Behtel koji već decenijima rade na isti način. Na papiru sve zvuči savršeno i vremenski (ponekad) je brže, ali u praksi košta više i domaće firme (i materiali) dobiju jako malo od posla.

Tarzo wrote:

johntra wrote:Vozio sam se ovim novim autoputem u PC neki dan, nije loše...ima nekih neravnih dijelova, ali sve u svemu je OK...
iako nije bilo naplate putarine, nigdje nikog nije bilo...valjda još raja nije skontala ili ne misle plaćati...

U Njemačkoj i još nekim visokorazvijenim zemljama putarina se ne naplaćuje. Ima se, može se.

Ministar prometa i komunikacija BiH Ismir Jusko i direktor JP Autoceste FBiH Đenan Salčin u pratnji cijele Uprave obišli su u utorak 12. oktobra gradiliša u zeničkoj regiji.











Ovo je bila prilika da se ministar upozna sa dinamikom radova na gradilištima i da se održi radni sastanak sa predstavnicima izvođač radova i nadzora s ciljem insistiranja na ubrzanju radova.

"Na ovim gradilištima u proteklih 14 mjeseci postojala su dva problema od kojih je jedan izmještanje gasovoda nastao zbog kolizije gasovoda i trase autoceste a drugi se odnosi na geologiju na navedenim gradilištima. Izvršena je sanacija dva klizišta, a vrši se dodatno geološko istraživanje terena. Nakon što smo otklonili probleme stekli su se uslovi za ubrzanje radova i na tragu smo željene dinamike", istaknuto je Đenan Salčin, direktor JP Autoceste FBiH.

Ministar je iskazao važnost nastavka izgradnje Koridora 5C od Zenice prema sjeveru zemlje.

"Želja nam je da izgradnja autoceste u BiH povezuje ljude, države u regionu, da utiču na razvoj ekonomije, spajaju kao i da doprinesu povećanju sigurnosti u saobraćaju", poručio je Jusko.

Završetak radova na poddionicama Drivuša – Klopče i Klopče – Pečuj (Donja Gračanica) predviđen je 2018. godine. Značajniji radovi obuhvaćaju izgradnju pet vijadukta, dva tunela i jedan most.

U proteklom periodu pokrenuta je tenderska procedura za izbor izvođača radova i nadzora nad izgradnjom dionice Donja Gračanica – tunel Zenica. Objavljen je tender i rok za predaju ponuda je bio krajem septembra a početak radova očekuje se na proljeće 2017. godine.

Ukupna dužina autoceste od mjesta Klopče do mjesta Nemila je 24,5 kilometra a kompletna dionica će biti izgrađena 2019. godine.

Alfons Kauders wrote:

tec wrote:

drugi profil wrote:Ja bih se ovdje okladio da ni metar autoputa ili brze ceste nece biti napravljen do sljedecih izbora... ovo su sve ublehaske price.
Nasao ovaj kineza, onaj azerbejdzanca, onaj marsovca i svi hoce da nama prave ceste jbt.... jasta radi....

Kinezi to rade po cijelom svijetu a Azeri većinom rade u istočnoj evropi. Za kineze je to način zapošljavanja vlastite radne snage ali i zarade jer cijene su iznad prosjeka. Za Azere to je način diversifikacije svoje ekonomija sa samo plina i nafte i kao kinezi preko 80% posla izvode njihovi radnici i cijene su kao kod kineza iznad normalnih.

Naravno oni su svi kopija Behtel koji već decenijima rade na isti način. Na papiru sve zvuči savršeno i vremenski (ponekad) je brže, ali u praksi košta više i domaće firme (i materiali) dobiju jako malo od posla.

Znaci li to da ne treba ulaziti u takve aranzmane, ili se ipak isplati imajuci u vidu cifru... Jer svakako nemamo finansiranje za Prenj?

Bumerang wrote:

glockov kolac wrote:

Bumerang wrote:Subota, 29. Decembar 2012 u 15:42

Prometna deblokada Tuzle


Autocesta

Koridor 5C kod Žepča „preusmjeren“ je na Tuzlu i dalje na Orašje, tako da bi se cijela trasa koridora 5C od Save na sjeveru do Zvirovića na jugu države nalazila na teritoriji Federacije BiH.

Sarajevskom Institutu IPSA povjerena je izrada investiciono-tehničke dokumentacije za autocestu Žepče-Tuzla, preko koje bi se cijeli tuzlanski bazen priključio na autocestu 5C. Ideja o izgradnji ovog priključka u dužini od oko 65 kilometara, stara je već cijelu deceniju a nastala je kao odgovor prometnih stručnjaka u Federaciji BiH na izostanak interesa svih prehodnih vlada RS-a za izgradnju koridora 5C kroz Republiku Srpsku.

Dapače, još prije deset godina Vlada RS-a jasno je istaknula prometne prioritete manjeg bh. entiteta. Na prvo mjesto postavljena je izgradnja autoceste od Gradiške do Banje Luke, koja je već izgrađena, pa dalje od Banje Luke do Doboja, čija se izgradnja upravo ugovara. Za dionica autoceste 5C kroz RS, od Doboja do Svilaja, nije bilo interesa, što dokazuje i činjenica da za taj dio koridora još uvijek ne postoji ni elementarna dukumentacija na nivou idejnih rješenja.

U takvim okolnostima, Vlada Federacije BiH okrenula se alternativnom rješenju - koridor 5C kod Žepča „preusmjeren“ je na Tuzlu i dalje na Orašje, tako da bi se cijela trasa koridora 5C od Save na sjeveru do Zvirovića na jugu države nalazila na teritoriji Federacije BiH.

S druga strane, na izgradnji ovog priključka insistirale su i sve dosadašnje vlade Tuzlanskog kantona koji se, iako najmnogoljudniji kanton u FBiH, našao u svojevrsnoj prometnoj izolaciji. Još prije pet godina u Tuzli je promoviran idejni projekt prometnog priključka ove regije na koridor 5C, pa je sarajevskom Insitutu IPSA preostao teži dio posla - da idejni projekat protoči u izvedbeni.

(A. M.)

http://www.slobodna-bosna.ba/vijest/405 ... tuzle.html

Evo jednog dijela informacija s jedne druge teme
Autoputevi u BiH - pregled izgradnje: http://www.klix.ba/forum/autoputevi-u-b ... 92842.html

Pametno, svaka cast za ovu promjenu trase autoputa tako da vise RS ne moze ucjenjivati, sabotirati Bosnjake i Hrvate, usporavati i slicno izgradnju kao i promet trase autoceste koja bi isla kroz RS. Ujedno ovaj autoput ce u isto vrijeme razviti ekonomski i na sve druge nacine grad Tuzlu kao i kompletnu tuzlansku regiju. Sjeverozapadni dio entiteta R:Srpska nece imati vise sa cim ucjenjivati i sabotirati Bosnjake i Hrvate u FBiH te ce njihov dio autoputa koji su izgradili od Gradiške do Banje Luke i autoput koji ce da grade od BL do Doboja ostati slijepo crijevo na sjeverozapadnom dijelu teritorije entiteta RS-a.

Klopče – Pečuj: postupak eksproprijacije je u završnoj fazi i procenat realizacije u 2015. godini je iznosio cca 95%. Nekoliko predmeta se još uvijek rješavaju u upravnom postupku i upravnom sporu.

Počitelj – Zvirovići: završena su 139 predmeta, a doneseno je 269 Rješenja o eksproprijaciji od ukupno 254 otvorena predmeta, dok nedostaje 8 rješenja o eksproprijaciji. Stepen završenosti eksproprijacije je 80,77%.

Sarajevska zaobilaznica LOT 3b: postupak eksproprijacije za potrebe izgradnje dionice LOT 3b Sarajevske obilaznice pokrenut je u februaru 2012. godine i okončano je 92 % predmeta.

Tarčin – Zukići do Tunela Ivan: u skladu sa planom poslovanja nastavljen je postupak eksproprijacije nekretnina na području Općine Hadžići. Do sada je završeno 91% predmeta odnosno eksproprisano je 86% površine (zemljišta i objekata).

Pečuj – Zenica sjever- Tunel Vraca: zaključno sa mjesecom junom realizirano preko 60% ukupno planiranih sredstava za ovu dionicu. Općinski organ je u fazi donošenja rješenja o eksproprijaciji, a vještaci su izradili nalaze sa procjenama vrijednosti nekretnina predloženih za eksproprijaciju.

Lašva - Nević polje (brza cesta): u dužini od 24 kilometra su urađeni elaborati eksproprijacije na osnovu Glavnog projekta. U toku su pripremne aktivnosti vezane za provođenje Odluke Vlade FBiH po pitanju koncesije.

Počitelj – Buna: elaborat eksproprijacije za 2.7 km dostavljen je na cijepanje Službi za geodetske i imovinsko-pravne poslove općine Čapljina dana 30.03.2016. i sve parcele su pocijepane. Prema dostavljenom elaboratu eksproprijacije nekretnina, eksproprijacija se vrši na 159 parcela.

U toku je izvođenje radova na poddionici Drivuša – Klopče. Završeni su radovi na izmještanju podzemnih gasnih, vodovodnih, elektro i telekomunikacionih instalacija te dalekovodnih stubova. Također su izvođeni radovi na izgradnji donjeg stroja trupa autoceste i objekata od kojih najznačajniji mosta Drivuša (650 m) i vijadukta Perin Han (400 m). Od radova na otvorenoj trasi, najznačajniji su radovi na osiguranju stabilnosti kosina zasjeka na potezu između dva naprijed navedena dominantna objekta.

Na poddionici Klopče – Donja Gračanica (tunel Pečuj) u toku je mobilizacija gradilišta.

S obzirom na specifičnosti izgradnje dionice Svilaj – Odžak, te uslovljenost njene funkcionalnosti završetkom izgradnje mosta preko rijeke Save kao i graničnog prijelaza Svilaj sama implementacija izgradnje je podijeljena u dvije faze. Prvu fazu, koja obuhvata glavnina radova, čine kompletni nasipi na glavnoj trasi, petljama i odmorištu, mostovske konstrukcije, vanjska odvodnja, zaštitne ograde te pomoćne i pristupne ceste, dok preostali završni radovi čine drugu fazu. U radovima druge faze su između ostalog obuhvaćeni završni slojevi kolovoznih konstrukcija, vertikalna i horizontalna signalizacija, zaštitna elastična odbojna ograda, objekat čeonog naplatnog mjesta, konstrukcija zaštite od buke te unutrašnja odvodnja i instalacije. Radovi prve faze su završeni do predviđenog roka 30.06.2015. godine nakon čega je obavljen tehnički prijem završenih objekta, te potom ishodovana upotrebna dozvola. U toku je konačni obračun izvedenih radova.

Trenutno su radovi na dionici u fazi mirovanja do početka druge faze koji je planiran za mart 2017. godine. Propisani rok za dovršetak radova druge faze je približno 8 mjeseci, tako da je kompletiranje radova na dionici te ishodovanje upotrebne dozvole planirano za kraj 2017. godine.

Izgradnja poddionice Počitelj – Zvirovići je zbog obima posla podijeljena u dva lota. Lot 1 obuhvata radove od stacionaže km 0+000 do km 4+400 u koje spada oko 3,5 km otvorene trase, veliki most koji se gradi sa sjeverne strane starog grada Počitelja (dužine 945 m), te petlja i naplatno mjesto Počitelj sa pristupnom saobraćajnicom do regionalne ceste Buna-Domanovići i magistralne ceste M-17.


Lot 2 poddionice Počitelj – Zvirovići od km 4+400 do km 11+075, podrazumijeva izgradnju ostatka poddionice od velikog mosta do kraja poddionice, neposredno prije petlje Zvirovići. Ova poddionica počinje jednim vrlo zahtjevnim dijelom trase (dužine od oko 800 m) preko teškog terena u sklopu čega i dva kraća vijadukta. U nastavku je tunel dužine cca 1,2 km, vijadukt dužine 120 m i ostatak trase do petlje Zvirovići dužine oko 4,4 km u povoljnim terenskim uslovima.

Za oba ova lota u toku je provedba tenderske procedure za odabir najpovoljnijeg izvođača radova, koja bi se trebala okončati u ljeto 2016. godine. Očekuje se da se poslije pribavljanja saglasnosti od banke, potpiše ugovor i započne sa izvođenjem pripremnih radova u septembru 2016. godine.
Izgradnjom poddionice Počitelj - Zvirovići bi se preusmjerio saobraćaj sa magistralne ceste M-17 na autocestu prema Bijači i tako se osigurala puna funkcionalnost izgrađene poddionice Bijača - Zvirovići i povećala njena isplativost.

U toku su aktivnosti na pripremi izgradnje poddionice autoceste tunel Pečuj-Zenica sjever (ulaz u tunel Zenica) sa petljom Zenica sjever i spojnim saobraćajnicama prema centru Zenice.

Raspisan je tender u augustu 2016. godine po proceduri „Design and built“ (žuti FIDIC).

Poddionica je dugačka cca 4 km, na kojoj se osim otvorenog dijela trase nalazi jedan veći vijadukt, preko naselja Donja Gračanica, dužine cca 400 m, tunel Hum, dužine takođe oko 400 m, dva kraća vijadukta na području naselja Hece, te tunel Vraca dužine cca 300 m.

U sklopu ove poddionice će se raditi i petlja Zenica sjever sa naplatnim mjestom, kao i saobraćajnice tzv. „Sjevernog spoja“ koje trebaju da povežu autocestu Koridora Vc sa gradom Zenica i magistralnom cestom M-17.

Za dionicu autoceste Buna – Počitelj (cca 7 km), se planira nastavak pripremnih aktivnosti u 2016. godini, što bi nakon završetka tenderske procedure rezultiralo potpisom ugovora i početkom pripremnih radova u decembru 2016. godine.

Dionica je vrlo jednostavna za izvođenje jer osim jednog odmorišta i jednog natputnjaka nema drugih značajnijih objekata. Locirana na geološki i morfološki izuzetno povoljnom terenu. Planirani rok izgradnje je 12 mjeseci.

Javno preduzeće (JP) Autoceste Federacije Bosne i Hercegovine trenutno radi na 15 aktivnih projekata, istaknuto je na predstavljanju aktivnosti tog javnog poduzeća te potvrđeno da se uskoro očekuju radovi na nastavku izgradnje autoceste kroz Hercegovinu.



Očekuje se kako bi izgradnja dionice LOT1 kod Počitelja mogla početi već krajem ovog mjeseca, ukoliko suglasnost kreditora bude osigurana na vrijeme.

Iz Autocesta Federacije su istakli kako je dosta vremena potrošeno na pregovaranje s novim kreditorima te rješavanje imovinsko-pravnih odnosa. Osim efektivnog kreditnog aranžmana za poddionicu Počitelj-Zvirovići, za koji su osigurana sredstva, ostali projekti su vezani za pitanje povećanja akciza.

"Nama je jako bitno da se ono usvoji do nove godine", kazao je direktor JP Autoceste FBiH Đenan Salčin pojasnivši kako je sve ono se treba graditi do Mostara: Prenj, Mostar sjever, Mostar jug, pa i dio iza Zenice uvjetovano akcizom.

"Uradili smo mnogo toga za četiri mjeseca i sve stvari koje smo pokrenuli smo završili. Prioritet su cesta kod Zenice, Drivuša - Klopča, te dionice na jugu, od Počitelja do Bune. Radimo tunel Prenj i uskoro će uslijediti raspisivanje tendera", istakao je Salčin dodavši kako projekat Svilaj-Odžak kreće u martu i da je jako prioritetan.

Federacija BiH trenutno koristi 92 kilometra autoceste na Koridoru 5C, a do kraja 2018. godine u funkciji bi trebalo biti novih 40 kilometara.

Izgradnja brze ceste Mostar - Široki Brijeg - Hrvatska koja predstavlja veliki značaj za infrastrukturu Hercegovačko-neretvanskog kantona počet će 2017. godine, potvrđeno je za Klix.ba iz Javnog preduzeća (JP) Autoceste Federacije Bosne i Hercegovine.

Riječ je o cesti koja bi se nalazila na trasi Mostar - Široki Brijeg - Grude - Zagvozd, a kojom bi se povezali čvor Mostara na autocesti na Koridoru 5C s čvorom Zagvozd na Dalmatini, odnosno Jadransko-jonskoj autocesti.

Iz Autocesta FBiH navode da početak trase brze ceste Mostar-Široki Brijeg-granica s Hrvatskom duge 66 kilometara predstavlja priključak na Koridor 5C na širem području Mostara. Za dio brze ceste (od čvora Polog prema granici s Hrvatskom, op.a.) postoji ranije izrađena tehnička dokumentacija na nižem nivou razrade.

"S obzirom na to da do sada nije usvojen prostorni plan Federacije BiH, koji je temeljni akt za izradu projekata, kao i da je tek u julu 2016. godine usvojena 'Strategija transporta' na nivou BiH, neke od aktivnosti predviđene za 2016. nisu mogle biti realizirane. Nakon usvajanja Transportne strategije BiH stekli su se uslovi za pokretanje postupka nabavke izrade generalnog projekta brze ceste odgovarajućih studija", navode iz JP Autoceste FBiH.

Urađena je također i prethodna procjena utjecaja na okoliš, Saobraćajna studija i Preliminarna studija opravdanosti s ciljem odabira koridora brze ceste za daljnju razradu.

Pokretanje tenderske procedure za brzu cestu Mostar - Široki Brijeg - granica s Hrvatskom se očekuje u ovoj godini, a realizacija projekta će biti u 2017. godini.

Prema riječima predstavnika vlasti Hercegovačko-neretvanskog kantona, brza cesta će regiju izvući iz saobraćajne izolacije.

Ministar prostornog uređenja i zaštite okoliša Zapadnohercegovačkog kantona ranije je izjavio kako se na osnovu prostorno-saobraćajne studije i strategije kantona utvrdilo kako su ovom području potrebna dva ovakva projekta koja bi stvorila brze ceste te kako bi navedeni projekat u velikoj mjeri stvorio putokaz privrednom razvoju.

Iz Regionalne agencije za razvoj Hercegovine također navode važnost u projektu koji bi doprinio razvoju zemlje, odnosno regije, čime bi se zaposlilo znatno više ljudi unutar BiH.

dobojlija81 wrote:ovi zapaprili putarinu Dobo-Prnjavor ionako nema 10 auta ne možeš sresti
8 (16km) tam i vam ako usvoje
rezervoar plina

Dope_Man wrote:

dobojlija81 wrote:ovi zapaprili putarinu Dobo-Prnjavor ionako nema 10 auta ne možeš sresti
8 (16km) tam i vam ako usvoje
rezervoar plina

8 KM (malo je zbunjujuce na ovoj temi pisati km - kilometar) putarina u jednom pravcu na toj dionici? Koliko je uopste duga dionica pa toliko kosta, ono bi 36 km? Dakle ispada oko 22 feninga po kilometru, ili skoro duplo vise od puta Sarajevo - Zenica koji je ~12 feninga/km a i to je poprilicno skupo i otprilike je kao u HR, dok je u Srbiji, kojoj smo blize po svemu nego HR (ipak je HR u EU), duplo jeftinije.

O cijenama ( http://www.hercegovina.info/vijesti/vij ... ropi-79206 )

Usput, cudno mi da na google maps jos nije ucrtan taj put Doboj-Prnjavor.