#901 Re: Srednjovjekovna Bosna
Posted: 21/09/2012 19:01
Za nas u BiH medju najmracnijimhrastov žižak wrote:Po meni je i xx stoljeće mračni vijek.
Za nas u BiH medju najmracnijimhrastov žižak wrote:Po meni je i xx stoljeće mračni vijek.
s izuzetkom 45-87nasa wrote:Za nas u BiH medju najmracnijimhrastov žižak wrote:Po meni je i xx stoljeće mračni vijek.
jestTkd wrote:Zar je postojala BiH tada
Pa zar se mi Bosnjaci ne pozivamo na kontinuitet drzanosti Bosne upravo istucici i da je ZAVNOBiH potvrdio njenu drzavnost priznavajuci je za ravnopravnu federalnu jedinicu unutar SFRJ.Ili te ja nisam skontala na sta mislis....?Tkd wrote:Zar je postojala BiH tada
Ne vjerujem da je gore od 18, 17, 16, 15, 14, 13, 12, 11, 10, 9, 8, 7, 6, 5, 4, 3, 2, 1. vijeka i vijekova pr. n. e...Tkd wrote:19 i 20 vijek najgore i najteže razdoblje BiH.
Možda konta da bi ga utrefilo da bude feudalaccyprus wrote:Ne vjerujem da je gore od 18, 17, 16, 15, 14, 13, 12, 11, 10, 9, 8, 7, 6, 5, 4, 3, 2, 1. vijeka i vijekova pr. n. e...Tkd wrote:19 i 20 vijek najgore i najteže razdoblje BiH.
Ti bi radije živio u 16. nego u 20. stoljeću?

Banned user for reason “Krsenje pravila foruma, vrijedjanje”herturty wrote:ljudi @cyprus se izjasnjava kao Yugoslaven. Iz mjesanog je braka srpsko-hrvatskog. Pametnome dosta. Zasto se sa njim raspravljate?
Osmansko carstvo u 16-om vijeku ima mnogo hriscanskih naroda - domaci muslimani postoje samo u nekim casijama i u malom su broju. Osim Bosne i albanskih prostora gdje su seljaci mahom muslimani - sto znaci vecina stanovnistva.cove41 wrote:Evo da krenem nekako redom.
Prvo, Crkva bosanska se razvila od Manihejstva, koje je na ove prostore došlo negdje iz Perzije, što i nije sad toliko bitno. Uglavnom, zbog svog učenja, koje se većinom razilazilo sa Vatikanom, bili su trn u oku oficijalnoj Crkvi, i stalno su bili proganjani. Ovdje su našli povoljnu klimu, čak su ih i vladari podržavali i to se proširilo. Uglavnom, ovo je dio s kojim se čini mi se svi historičari slažu.
Drugo, Osmanlije su u to doba bili sigurno najjača sila na svijetu. Eh sad, postavlja se pitanje, zašto je islamizacija bila toliko uspješna a pokrštavanje toliko slabo. Odgovor - način vršenja. Pokrštavanje je vršeno uglavnom silom, prelaskom niste dobijali ništa. Osmanlije su imale uspješniji pristup. Ko pređe na Islam, dobijao je pregršt privilegija, titula, povlastica i sl. Ubrzo su najbogatiji slojevi stanovništva bili isključivo muslimani. To je uspješan pristup, jer kako kaže "para vrti, gdje burgija neće".
Treće, onako što se usputno može spomenuti je da Crkva bosanska imaju dosta sličnosti, i ta tranzicija nije bila tako teška.
Slažemo se u većini, ali Crkva bosanska je sigurno postojala u vrijeme dolaska Osmanlija. Posljednji kraljevi, Stjepan Tomaš i Tomašević su počeli otvoreno proganjati pripadnike Crkve bosanske, da bi dobili naklonost Vatikana. Osmanlije su u tom trenutku bili veća prijetnja i veća opasnost i strategija posljednjih kraljeva je bila, dobiti naklonost Vatikana i očajnički tražiti pomoć velikih krščanskih sila pred najezdom Osmanlija. Međutim, to nije uspjelo, ovi bogumili su jedva dočekali i prvi su prihvatili Islam, jer su tako od proganjanih postali progonitelji. Tad, 1463. prestaje postojati Bosna kao država i ne postoji do '91. Eh sad, dalje se može diskutovati, postoji li uopće danas ?hAZNADAR wrote:Osmansko carstvo u 16-om vijeku ima mnogo hriscanskih naroda - domaci muslimani postoje samo u nekim casijama i u malom su broju. Osim Bosne i albanskih prostora gdje su seljaci mahom muslimani - sto znaci vecina stanovnistva.cove41 wrote:Evo da krenem nekako redom.
Prvo, Crkva bosanska se razvila od Manihejstva, koje je na ove prostore došlo negdje iz Perzije, što i nije sad toliko bitno. Uglavnom, zbog svog učenja, koje se većinom razilazilo sa Vatikanom, bili su trn u oku oficijalnoj Crkvi, i stalno su bili proganjani. Ovdje su našli povoljnu klimu, čak su ih i vladari podržavali i to se proširilo. Uglavnom, ovo je dio s kojim se čini mi se svi historičari slažu.
Drugo, Osmanlije su u to doba bili sigurno najjača sila na svijetu. Eh sad, postavlja se pitanje, zašto je islamizacija bila toliko uspješna a pokrštavanje toliko slabo. Odgovor - način vršenja. Pokrštavanje je vršeno uglavnom silom, prelaskom niste dobijali ništa. Osmanlije su imale uspješniji pristup. Ko pređe na Islam, dobijao je pregršt privilegija, titula, povlastica i sl. Ubrzo su najbogatiji slojevi stanovništva bili isključivo muslimani. To je uspješan pristup, jer kako kaže "para vrti, gdje burgija neće".
Treće, onako što se usputno može spomenuti je da Crkva bosanska imaju dosta sličnosti, i ta tranzicija nije bila tako teška.
Turska je vladala velikim prostorom, sa puno naroda, vjera, nekadasnjih drzava. Islamizacija se desila barem masovna samo u Bosni i Albaniji. Znaci - sta je to zajednicko kod ta dva naroda u to vrijeme konto vjeskih prilika neposredno prije. Doktrina i dogma Bogumila - sigurno ne.
Turska je takodjer imala istu politiku u svim zemljama i narodima, isti odnos prema hriscanima i iste privilegije prema konvertitima - ali masovnija islamizacija se desila u Bosni i Albaniji. Znaci sta je zajednicko na ta dva prostora i u ta dva naroda u prvom periodu osmanske okupacije(ili vladanja - kako ko tumaci - nebitno)? Sigurno ne slicnosti ranije i nove vjere.
Crkva Bosanska se koliko znam ugasila vec prije dolaska osmanlija, najvise zahvaljujuci toj opasnosti pa su zadnji bosanski kraljevi konacno dopustili Vatikanu zarad zastite i koalicije protiv turaka - da radi sta god hoce i kako hoce a sami protjerali svestenstvo. A u nepismenom puku je upravo svestenstvo presudan faktor za ocivanje i dominaciju jedne vjere. Ne kaze se dzaba pastir i stado - izraz je sigurno iz vremena kada su ljudi bili vecinom nepismeni seljaci i jedino shvatanje vjere i upute su bile od svestenika. Oduzmes svestenstvo - a nema drugog - narod je kao stado bez pastira i moze samo improvizovati.
I naravno - iako nepopularno reci - postojale su razvijenije i zaostalije zemlje u srednjem vijeku. Najvise konto pismenosti i organizacije. A to je bilo u rukama crkve. Negdje je crkva bila organizovana i jaka, ubirala porez, kontrolisala sve i bila mocna. A negdje je to sve bilo malo primitivnije i zaostalije gdje je crkva nije bila toliko mocna i jaka. Pa istovremeno i narod nije imao jace spone i jace zakonodavstvo koje ga prisiljava na to.
Turska je u nizu zemalja i naroda zatekla stanovnistvo koje je vec vjekovima bilo vjerski organizovano i rigoroznim mjerama ograniceno samo na jednu opciju. Tu su dakle propadnost i odanost jednoj vjeri bili jaki i stabilni - plus svestenstvo je nastavilo svoj radu u drugacijim uslovima - ali ipak nastavilo. To je slucaj sa Bugarskom, Srbijom, Hrvatskom, Grckom,... Sa razlikom sto su pravoslavni svestenici imali vecu privilegiju od katolickih jer im je cetntar bio pod vlascu Turaka a katolicki centar iza neprijateljskih linija.
U Bosni i Albaniji je bilo drugacije - crkva nije bila toliko jaka i nije bilo striktnih prisila i zabrana ni ranije. U samoj Bosni djeluju tri vjere i nije poznato dali je ijedna ubirala porez - odnosno crkvene desetine i sl. Jedna od tih, Crkva Bosanska prestaje sa radom protjerivanjem svestenstva i tu tada vlada prilicna konfuzija i totalna neorganizovanost, neupucenost u vjerske norme. Albanija je bila pretezito katolicka ali je Vatikan tu bio i ostao slab, crkva i feudalni procesi u kasnjenju, - jednom rjecju zabit u odnosu na katolicke krajeve kao recimo Hrvatske.
Turci su znaci jedino u Bosni i Albaniji zatekli odredjenu anarhiju i konfuziju konto vjerskih prilika i opceg stava i navika stanovnika prema tome. U Bosni velik broj seljaka, nekadasnjih propadnika Crkve Bosanske ali dugo bez svestenika a katolicki i pravoslavni misionari nisu imali dovoljno vremena da popune vakum i vrbuju nove duse. U Albaniji nije bilo nikakvih Ahndama i po svemu sudeci svestenstvo razgulilo a narod docekao Turke bez vjere osim slabe tradicije.
Tako da su Turci u Bosni i Albaniji zatekli mnogo ljudi koji nisu bili jaki u vjeri i koji nisu imali pastire niti organizaciju, duhovno vodjstvo i sl. Takvi su lako prihvatili novu vjeru bez prisile i nekih vecih privilegija, prosto zato sto je vakum imao ko popuniti. Da je Turska odbijena na granici Bosne i tu vjekovima zaustavljena - Bosna bi po svemu sudeci postala katolicka jer bi vakum poslije sloma Crkve Bosanske sigurno popunili katolicki svestenici.
Jedno je bar sigurno konto teme i naslova - Crkva Bosanska se ugasila prije dolaska Turaka - ugasili su je zadnji kraljevi po nalogu Vatikana - i to samo jer su se nadali pomoci protiv Turaka. Tako da je turska opasnost u neku ruku bila i povod gasenja Crkve Bosanske - Vatikan je uvijek vjekovima ranije vrsio pritiske na to ali bez uspjeha. Sto svemu daje i dozu ironije.
To je moje vidjenje na osnovu svega sto sam procitao na netu - za autore me radije ne pitajte