#901 Re: Protesti u Americi.
Posted: 06/03/2012 20:25
Haha, znao sam da će odmah uslijediti i porast broja stanovništva. Malo je milijarada majku mu.
Sad ce biti: propade sistem jer prave telefone u Kini.
Ili ljudi ostaju bez posla zato sto iz Amerike se poslovi sele u zemlje sa jeftinom radnom snagom kao sto su zemlje Azije. A drzava to dozvoljava, to jeste da kompanija ima samo kancelarije u svojoj maticnoj zemlji i da od 10 ili 20 hiljada ljudi koji prave njene proizvode u maticnoj zemlji zaposljava samo par desetaka ili par stotina ljudi. A nezaposlenost u maticnoj zemlji raste. Zar nije posao drzave da brine o svojom gradjanima? Porez koji ta kompanija plati ionako ode na plate politicara, tako da ni od poreza obicni gradjani te zemlje koristi nemaju.
I zar to nije dokaz onoga sto govorim. Osnovao si kompaniju u zemlji koja ti je omogucila da je osnujes na takav nacin. I umjesto da vratis nesto toj zemlji tako sto ces zaposliti njene gradjane i pomaganjem sretnog zivota njenih gradjana pomoci samu zemlju, ti sebicno selis proizvodnju negdje drugo da bi vise zaradio. Po meni je to ponasanje koje svaka zemlja kojoj se stalo do njenih gradjana mora da kontrolise. I zar to ne dokazuje da kompanije imaju vise prava nego sama drzava.
A policija u svakoj zemlji radi istu stvar. Stiti vlast. U Kini stiti komuniste jer su na vlasti, u SAD stiti trenutnu vlast. Dakle, policije Kine i SAD su jednake, obje tuku demonstrante koji napadaju vlast. Razlika je ko je na vlasti, ali to policiju ne interesuje, ona samo stiti vlast. Ili mislis da policajac u SAD moze da kaze, ja sam republikanac pa necu ici na posao da stitim demokratskog predsjednika? Ne moze, kao sto ni policajac u Kini ne moze da bira. Ono sto i jedan i drugi mogu je da daju otkaz ili da rade. Tako da je poredjenje policija Kine i SAD (ili bilo kojih policija) kada su u pitanju odnosi prema demonstrantima i te kako na mjestu i ne samo moguce vec i ocigledno.
Ne razumijem. Bunis se kad broj gladnih raste, bunis se kad opada. Ne mozes ti revolucionarima nikako ugoditi.Haha, znao sam da će odmah uslijediti i porast broja stanovništva. Malo je milijarada majku mu.
Nije tačno. Broj gladnih je narastao, ali procenat broja gladnih se smanjio. I ne treba meni niko ugodit, nego ovoj milijardi gladnih i ko zna kojem broju onih što rade za hljeb dnevno po američkim i europskim korporacijama širom svijeta. Što ježa u leđa reče: bogatiji su danas, nego prije. Uistinu jesu; prvo su im imperije otimale resurse, pa su onda premjestile svoje fabrike po tim zemljama da mogu iskorištavat djecu i ljude, to je povisilo standard, ne može se reći da nije. Jest da rade za dnevni obrok, al' štaš.Bedanec wrote:Ne razumijem. Bunis se kad broj gladnih raste, bunis se kad opada. Ne mozes ti revolucionarima nikako ugoditi.Haha, znao sam da će odmah uslijediti i porast broja stanovništva. Malo je milijarada majku mu.
Svaki onaj radnik u Kini, Vijetnamu, Indoneziji, Bangladesu koji pravi iPhone ili Nike Air ili SE ili Nokiu ili nesto trece pomaze povecanje zaposlenosti radnika u SADi Evropi, to je barem svima jasno.Bedanec wrote:Sad ce biti: propade sistem jer prave telefone u Kini.
Ili ljudi ostaju bez posla zato sto iz Amerike se poslovi sele u zemlje sa jeftinom radnom snagom kao sto su zemlje Azije. A drzava to dozvoljava, to jeste da kompanija ima samo kancelarije u svojoj maticnoj zemlji i da od 10 ili 20 hiljada ljudi koji prave njene proizvode u maticnoj zemlji zaposljava samo par desetaka ili par stotina ljudi. A nezaposlenost u maticnoj zemlji raste. Zar nije posao drzave da brine o svojom gradjanima? Porez koji ta kompanija plati ionako ode na plate politicara, tako da ni od poreza obicni gradjani te zemlje koristi nemaju.
I zar to nije dokaz onoga sto govorim. Osnovao si kompaniju u zemlji koja ti je omogucila da je osnujes na takav nacin. I umjesto da vratis nesto toj zemlji tako sto ces zaposliti njene gradjane i pomaganjem sretnog zivota njenih gradjana pomoci samu zemlju, ti sebicno selis proizvodnju negdje drugo da bi vise zaradio. Po meni je to ponasanje koje svaka zemlja kojoj se stalo do njenih gradjana mora da kontrolise. I zar to ne dokazuje da kompanije imaju vise prava nego sama drzava.
A policija u svakoj zemlji radi istu stvar. Stiti vlast. U Kini stiti komuniste jer su na vlasti, u SAD stiti trenutnu vlast. Dakle, policije Kine i SAD su jednake, obje tuku demonstrante koji napadaju vlast. Razlika je ko je na vlasti, ali to policiju ne interesuje, ona samo stiti vlast. Ili mislis da policajac u SAD moze da kaze, ja sam republikanac pa necu ici na posao da stitim demokratskog predsjednika? Ne moze, kao sto ni policajac u Kini ne moze da bira. Ono sto i jedan i drugi mogu je da daju otkaz ili da rade. Tako da je poredjenje policija Kine i SAD (ili bilo kojih policija) kada su u pitanju odnosi prema demonstrantima i te kako na mjestu i ne samo moguce vec i ocigledno.
Stoi se tice odnosa prema demonstrantima, ne mogu vjerovati da ne vidis razliku izmedju masovnog ubistva gazenjem tenkovima u Kini i sporadicnog nasilja u SAD. O politickim hapsenjima je banalno i govoriti.
kojeime wrote:Zakon ne pravi razliku da li je penzioner radio u drzavnoj sluzbi ili kod privatnika.Bedanec wrote:Ovo govoris za javne radnike kojima vlada obezbjedjuje penzije?
Koja je alternativa -- da drzava bankrotira, pa onda nemaju niti penzioneri penzije niti radnici (policija, vatrogasci, ucitelji, itd) plate?
Radije bismo da nam se starci hrane po kontejnerima?
Ako mladjaroija treba raditi za malu platu, bolje i to nego za nikakvu.
Ako hoces da ti drzava funkcionise, mora imat pare. Ali ima samo toliko novca za potrositi. Ili povecaj takse, ili smanji potrosnju, ili oboje. Ja zbog toga niukakvu revoluciju ici necu. Jos da mi je samo uzivo sresti barem jednog od njih koji tvrde da su 99%. Ama barem jednog.
kojeime wrote:
Ako drzavi treba novac moze ga uzeti sa mjesta gdje ga najvise ima. Sta treba da drzava od poreza na primjer sanira General Motors, dale od novca gradjana, i onda da ih oslobodi placanja poreza. Ako banka illi druga kororacija ima dovoljno novca da isplacuju bonuse menadzerima i direktorima a gradjani ostaju bez posla ili penzija, onda je sistem kome se koliko uzima novca za funkcionisanje drzave postavljen apsolutno ogresno. A kako mi se cini to i jeste svrha OWS i slicnih pokreta. Ne moze recesija i siromastvo biti rezervisani za gradjane, radnike i penzionere, a korporacije i mendzeri da budu izuzeti od recesije.
A te emocionalne ucjene bi trebalo ignorisati. Imas kompaniju i kukas da ti je lose, da ces morati otpustati radnike, zatvoriti firmu, bilo sta. Ma nema problema, posalje ti se prinudna uprava, bez obzira da li si privatna kompanija, i ako oni zakljuce da fakat tones, ides u stecaj. Pa te preuzima neko ko moze raditi makar to bila drzava. Dakle, ako od drzave trazis pomoc i pomoc dobijes onda ne mozes ostati vlasnik. Drzva onda postane vlasnik pa ako uspiju da ti saniraju firmu, mozes je otkupiti ponovo od drzave sa pravom prvenstva. Ako ne mozes otkupiti, firma ide na licitaciju i neka je kupi ko moze. Ako vide da foliras, da ti nije tako lose ali zelis novac od drzave ili zelis smanjiti broj radnika koristeci situaciju ili slicno, ides u zatvor. Ako nije ni jedno ni drugo nastavis raditi.
Ako ne zelis da ti se drzva petlja u posao, onda radi tako da ne dodjes u situaciju da ti se salju prinudne uprave i slicno. Dosta vise, samo jos treba da se donesu zakoni po kojima kompanije imaju pravo na private vojske i drzave vise nemaju razlog da postoje. Pa valjda drzve i izabrani predstavnici naroda trebaju kontrolisati rad kompanija, kontrolisati uslove rada i poslovanja, ne da bude obrnuto.
vodoprovodčik wrote:Ne daje se njima ništa, njima se otima.
Sta se otima, i kome?vodoprovodčik wrote:Ne daje se njima ništa, njima se otima.
kojeime wrote: Svaki onaj radnik u Kini, Vijetnamu, Indoneziji, Bangladesu koji pravi iPhone ili Nike Air ili SE ili Nokiu ili nesto trece pomaze povecanje zaposlenosti radnika u SADi Evropi, to je barem svima jasno.
jefferson wrote:vodoprovodčik wrote:Ne daje se njima ništa, njima se otima.![]()
![]()
![]()
Workers at Vietnam Nike shoe manufacturing plants make $.20 an hour or $1.60 per day. The average cost of three meals is $2 a day, meaning that most people skip meals throughout the day. During the first three months of employment, all workers receive $37 per month, which is below the minimum wage of $45 per month in Vietnam. Nike claims that the workers are paid a lower wage because the law in Vietnam allows for a training wage less than the minimum wage. Just two percent of Nike's 630 million dollar operating budget could raise the salary of all 25,000 Vietnamese workers from a meager $1.60 a day to a livable wage of $3 a day.
http://en.wikipedia.org/wiki/BechtelMonsanto connected to at least 200,000 suicides in India throughout past decade
"Sieg, heil!" amerikenjci...
Zbogom Prvom amandmanu: Kongres odobrio zakon koji sve prosvjede u SAD-u čini ilegalnim!
BAŠ kada se činilo da američke vlasti ne mogu više narušiti Prvi amandman njihovog Ustava, Kongres je prošlog tjedna glatko odobrio prijedlog zakona kojim se bilo kakav prosvjed u blizini nekog dužnosnika proglašava kaznenim djelom, bez obzira na to da li osoba svjesno sudjeluje u prosvjedu ili se tamo slučajno zatekla.
Prijedlog zakona H.R. 347, poznatiji kao Federal Restricted Buildings and Grounds Improvement Act, Senat je odobrio jednoglasno, dok su u Zastupničkom domu samo trojica zastupnika bili protiv, a među njima je bio i predsjednički kandidat Ron Paul. Da bi H.R. 347 postao zakonom, treba ga još potvrditi Obama, ali to se čini kao formalnost.
Ako vidiš tajnog agenta, bježi!
Nekoliko je novina koje donosi ova "unaprijeđena" verzija o zgradama i područjima s ograničenim pristupom. Osim što se formalizira praksa da se ne smijete pokušati približiti predsjedniku, u SAD-u više ne smijete bez odobrenja doći u zgradu ili području gdje se nalazi neki dužnosnik ili bilo tko koga pazi tajna služba. Odnosno smijete, ali vas policija ima pravo uhititi a tužiteljstvo teretiti za ugrožavanje nacionalne sigurnosti.
To znači da je ometanje, makar i nenamjerno, nekog događaja kojem prisustvuje osoba koju čuva tajna služba postalo federalni prekršaj. To, naime, spada u sferu ometanja uobičajenih državničkih funkcija. Samo nekoliko sati nakon što je prijedlog zakona odobren, Mittu Romneyu je odobrena zaštita tajne službe. Ako netko dođe na njegov skup i počne mu zviždati ili nešto vikati, slijedi uhićenje i kazna.
Proizvoljno određivanje "nacionalne važnosti"
Osim toga, valja naglasiti kako su područja s "ograničenim pristupom" u zakonu definirana vrlo šturo i neodređeno, te se ostavlja mogućnost da se praktično svako područje ili događaj proglasi "nacionalno važnim", na temelju čega automatski na snagu stupaju kaznene odredbe iz ovog zakona. Prema tome, bilo kakav veći prosvjed ili štrajk može od strane Odjela za nacionalnu sigurnost biti okarakteriziran kao događaj od nacionalne važnosti, zbog čega u principu taj prosvjed automatski postaje ilegalan.
Eklatantno kršenje Prvog amandmana
Valja napomenuti kako H.R. 347 eklatantno krši Prvi amandman američkog ustava koji kaže kako "Kongres neće donijeti zakon koji ograničava slobodu govora, pravo ljudi na mirno okupljanje ili upućivanje žalbi vlastima". Arogancija koju su demokrati i republikanci u Kongresu pokazali je nevjerojatna - koji dio ovoga "Kongres neće donijeti zakon" nije razumljiv?
Tajming zakona također sa sobom vuče brojna pitanja. Osim što dolazi samo dva mjeseca nakon što je Obama na Staru godinu odobrio National Defense Authorization Act, koji mu daje pravo da bilo koga uhiti i drži u zatvoru bez optužnice i suđenja, valja ga promatrati i u kontekstu Occupy pokreta koji je prošle godine prilično zabrinuo američku političku elitu. Senatu je na razmatranje dan 17. studenog, taman u vrijeme masovnog suzbijanja Occupy prosvjeda i rušenja njihovih kampova.
Baš kao i u slučaju ACTA, sve se događalo daleko od očiju javnosti i medija
Vezano uz Occupy, valja imati na umu kako H.R. 347 proširuje postojeći zakon na način da "namjeran i svjestan" ulazak na "zabranjeno područje" mijenja samo svjesnim ulaskom na zabranjeno područje. Ova naizgled sitna promjena vlastima omogućuje da krivično goni "demonstrante" čak i kad nemaju namjeru sudjelovati u prosvjedu i kršenju zakona, odnosno ako se sasvim slučajno zateknu na prostoru koji se odredi kao zabranjen.
Naravno, nešto slično kao što je to bio slučaj s ACTA-om, i ovaj je prijedlog zakona bio čitavo vrijeme skriven od javnosti i medija. To i ne čudi, s obzirom na to da je riječ o kršenju Prvog amandmana. Američke vlasti očito su svjesne kako bi 2011. godina, kao godina prosvjeda, u 2012. mogla doživjeti svoju reinkarnaciju i to u još žešćem obliku. Pa su, eto, reagirali na vrijeme i zakonski sankcionirale svaki pokušaj prosvjeda.
Volim svoja prava i rado ih se sjećam
Justin Amash, jedan od svega trojice zastupnika koji su glasali protiv prijedloga zakona, smatra kako je H.R. 347 neustavan: "H.R. 347 proširuje postojeći zakon na način da svaki ulazak ili ostanak osobe na prostoru gdje se nalazi dužnosnik čini zločinom, čak i kad ta osoba ne zna da je ilegalno biti na tom prostoru ili kad uopće nema razloga sumnjati da je to ilegalno. Nekim dužnosnicima možda i jest potrebna dodatna zaštita da im se osigura sigurnost, ali kriminaliziranje aktivnosti koje su legalizirane Prvim amandmanom, čak i kada su one nepovoljne za vlasti, jest kršenje naših prava."
Suma sumarum, čeka se još Obamin potpis i pravo na okupljanje u SAD-u će otići u povijest. Prvi amandman definitivno je gotov, jer ako se građani i pomisle požaliti vlastima, nije jasno kako bi to mogli napraviti. Pristup dužnosniku po novom se, naime, smatra zločinom samo po sebi. Nama ostaje samo za nadati se da ovo neće biti jedna od stvari koje će Europa uvesti iz Amerike, jer će u protivnom kapaciteti Markovog trga postati nebitna stavka.
Dobro, simbol, a ne kolijevka... OK...?gilbert wrote:Nemoj sine Onane , ja te samo ispravljam da je Anticka Grcka koljevka a ne Amerika , demokratija je postojala mnogo duze nego sto postoji Amerika.
Pazi robovlasnistvo je bilo ustavna kategorija pa vise nije Panta Rei
Vidis, razlika izmedju Amerike i Banana Republike je sto ovaj zakon u Americi nema sanse da prodje (Ovo je samo PRIJEDLOG zakona).\"Sieg, heil!\" amerikenjci...
Zbogom Prvom amandmanu: Kongres odobrio zakon koji sve prosvjede u SAD-u čini ilegalnim!
BAŠ kada se činilo da američke vlasti ne mogu više narušiti Prvi amandman njihovog Ustava, Kongres je prošlog tjedna glatko odobrio prijedlog zakona kojim se bilo kakav prosvjed u blizini nekog dužnosnika proglašava kaznenim djelom, bez obzira na to da li osoba svjesno sudjeluje u prosvjedu ili se tamo slučajno zatekla.
Prijedlog zakona H.R. 347, poznatiji kao Federal Restricted Buildings and Grounds Improvement Act, Senat je odobrio jednoglasno, dok su u Zastupničkom domu samo trojica zastupnika bili protiv, a među njima je bio i predsjednički kandidat Ron Paul. Da bi H.R. 347 postao zakonom, treba ga još potvrditi Obama, ali to se čini kao formalnost.
Ako vidiš tajnog agenta, bježi!
Nekoliko je novina koje donosi ova \\\"unaprijeđena\\\" verzija o zgradama i područjima s ograničenim pristupom. Osim što se formalizira praksa da se ne smijete pokušati približiti predsjedniku, u SAD-u više ne smijete bez odobrenja doći u zgradu ili području gdje se nalazi neki dužnosnik ili bilo tko koga pazi tajna služba. Odnosno smijete, ali vas policija ima pravo uhititi a tužiteljstvo teretiti za ugrožavanje nacionalne sigurnosti.
To znači da je ometanje, makar i nenamjerno, nekog događaja kojem prisustvuje osoba koju čuva tajna služba postalo federalni prekršaj. To, naime, spada u sferu ometanja uobičajenih državničkih funkcija. Samo nekoliko sati nakon što je prijedlog zakona odobren, Mittu Romneyu je odobrena zaštita tajne službe. Ako netko dođe na njegov skup i počne mu zviždati ili nešto vikati, slijedi uhićenje i kazna.
Proizvoljno određivanje \\\"nacionalne važnosti\\\"
Osim toga, valja naglasiti kako su područja s \\\"ograničenim pristupom\\\" u zakonu definirana vrlo šturo i neodređeno, te se ostavlja mogućnost da se praktično svako područje ili događaj proglasi \\\"nacionalno važnim\\\", na temelju čega automatski na snagu stupaju kaznene odredbe iz ovog zakona. Prema tome, bilo kakav veći prosvjed ili štrajk može od strane Odjela za nacionalnu sigurnost biti okarakteriziran kao događaj od nacionalne važnosti, zbog čega u principu taj prosvjed automatski postaje ilegalan.
Eklatantno kršenje Prvog amandmana
Valja napomenuti kako H.R. 347 eklatantno krši Prvi amandman američkog ustava koji kaže kako \\\"Kongres neće donijeti zakon koji ograničava slobodu govora, pravo ljudi na mirno okupljanje ili upućivanje žalbi vlastima\\\". Arogancija koju su demokrati i republikanci u Kongresu pokazali je nevjerojatna - koji dio ovoga \\\"Kongres neće donijeti zakon\\\" nije razumljiv?
Tajming zakona također sa sobom vuče brojna pitanja. Osim što dolazi samo dva mjeseca nakon što je Obama na Staru godinu odobrio National Defense Authorization Act, koji mu daje pravo da bilo koga uhiti i drži u zatvoru bez optužnice i suđenja, valja ga promatrati i u kontekstu Occupy pokreta koji je prošle godine prilično zabrinuo američku političku elitu. Senatu je na razmatranje dan 17. studenog, taman u vrijeme masovnog suzbijanja Occupy prosvjeda i rušenja njihovih kampova.
Baš kao i u slučaju ACTA, sve se događalo daleko od očiju javnosti i medija
Vezano uz Occupy, valja imati na umu kako H.R. 347 proširuje postojeći zakon na način da \\\"namjeran i svjestan\\\" ulazak na \\\"zabranjeno područje\\\" mijenja samo svjesnim ulaskom na zabranjeno područje. Ova naizgled sitna promjena vlastima omogućuje da krivično goni \\\"demonstrante\\\" čak i kad nemaju namjeru sudjelovati u prosvjedu i kršenju zakona, odnosno ako se sasvim slučajno zateknu na prostoru koji se odredi kao zabranjen.
Naravno, nešto slično kao što je to bio slučaj s ACTA-om, i ovaj je prijedlog zakona bio čitavo vrijeme skriven od javnosti i medija. To i ne čudi, s obzirom na to da je riječ o kršenju Prvog amandmana. Američke vlasti očito su svjesne kako bi 2011. godina, kao godina prosvjeda, u 2012. mogla doživjeti svoju reinkarnaciju i to u još žešćem obliku. Pa su, eto, reagirali na vrijeme i zakonski sankcionirale svaki pokušaj prosvjeda.
Volim svoja prava i rado ih se sjećam
Justin Amash, jedan od svega trojice zastupnika koji su glasali protiv prijedloga zakona, smatra kako je H.R. 347 neustavan: \\\"H.R. 347 proširuje postojeći zakon na način da svaki ulazak ili ostanak osobe na prostoru gdje se nalazi dužnosnik čini zločinom, čak i kad ta osoba ne zna da je ilegalno biti na tom prostoru ili kad uopće nema razloga sumnjati da je to ilegalno. Nekim dužnosnicima možda i jest potrebna dodatna zaštita da im se osigura sigurnost, ali kriminaliziranje aktivnosti koje su legalizirane Prvim amandmanom, čak i kada su one nepovoljne za vlasti, jest kršenje naših prava.\\\"
Suma sumarum, čeka se još Obamin potpis i pravo na okupljanje u SAD-u će otići u povijest. Prvi amandman definitivno je gotov, jer ako se građani i pomisle požaliti vlastima, nije jasno kako bi to mogli napraviti. Pristup dužnosniku po novom se, naime, smatra zločinom samo po sebi. Nama ostaje samo za nadati se da ovo neće biti jedna od stvari koje će Europa uvesti iz Amerike, jer će u protivnom kapaciteti Markovog trga postati nebitna stavka.\\\'ajmo malo o demokratiji...
jefferson wrote:Bilo bi dobro da prvo novinari a onda i forumasi koji to komentarisu, procitaju zakon. Ako ne znaju engleski onda bi bilo dobro isti nauciti, jer ponekad zatreba, posebno kada su zakoni u pitanju!
http://www.gpo.gov/fdsys/pkg/BILLS-112h ... 347enr.pdf
jefferson wrote:Bilo bi dobro da prvo novinari a onda i forumasi koji to komentarisu, procitaju zakon. Ako ne znaju engleski onda bi bilo dobro isti nauciti, jer ponekad zatreba, posebno kada su zakoni u pitanju!
http://www.gpo.gov/fdsys/pkg/BILLS-112h ... 347enr.pdf
Svijetski standard je svakako danas bolji nego prije 50 ili 100 godina ali ne zbog kapitalistickog sistema nego zbog tehnoloskog napretka. Tehnoloski napredak je naravno vezan za kokurenciju i kapitalizam i u tom smislu je kapitalizam odigrao znacajnu ulogu ali to vrijeme je proslo. Danas, "korporativizam" upravo koci razvoj tehnologije ali sto je mnogo opasnije, besumicno trosi resurse, daleko brze nego sto ih je moguce prirodno obnoviti tako da kao drustvo nazadujemo. Uzrok svega je profit i trenuti monetarni sistem. Primjera je bezbroj. Tako danas umjesto da se paradajz uzgaja npr. u NewYorku putem razvijene tehnologije (Hydroponics) on se uvozi iz Kine pri cemu se na njegov transport potrosi ogromna kolicina energije (gorivo, brodovi, kamioni, zagadjenje) sto je iz aspekta ekonomicnosti resursa potpuno nebulozno ali je potpuno u skladu sa profitom i monetarnim sistemom. Odlican primjer bolesti koju nosi profitom vodjeni korporativizam je farmaceutska industrija o kojoj bih mogao pisati danima.jeza u ledja wrote:I ostatak svijeta je trenutno bogatiji nego sto je ikad prije bio. Ne vjerujes? Pogledaj nivo mortaliteta u nekoj zemlji treceg svijeta nekad i sad. Pogledaj sta je taj kapitalisticki sistem ucinio za jednu Juznu Koreju, Maleziju, Tursku, itd.vodoprovodčik wrote:A šta je s ostatkom svijeta kojeg američke korporacije deru do gole kože?
Samo zato sto ekonomija sa niske baze raste vrtoglavom brzinom (mada se i to mijenja) ne znaci da je model uspjesniji.Pa trenutno je kineski kapitalistički model uspješniji od zapadnjačkih.