Forum Klix.ba

Na današnji dan rođen je Gaston Darboux. Bavio se diferencijalnom geometrijom i analizom - po njemu ime nose Darbouxove sume (i Darbouxov integral).



Na današnji dan rodio se Charles Jean Gustave Nicolas Baron de la Vallée Poussin (cijelo ime navedeno samo kao kuriozitet). Dokazao teorem o prostim brojevima.



Na današnji dan umro je Edmond Laguerre. Bavio se aproksimacijama, a najpoznatiji je po svojim polinomima - često se pominju u teoriji specijalnih funkcija.

Ovako će (nekad u budućnosti) pisati i o meni: Osmislio "univerzalni matematički model" za povezivanje mnogih oblasti matematike i fizike, zadnje godine života posvetio....

Znate li priču o tome kako je i Erwin Schrödinger mislio da je osmislio univerzalnu teoriju, tako da je Einsteinova samo njen specijalan slučaj? Nije se baš sretno završila ta priča - a u vašu teoriju se nikad nisam udubljivao, nije moj fah

Volim matematiku i njenu "preciznost" i nepristranost (zato te "ispravljam" - nemam nikakvu teoriju, već prezentiram matematičke činjenice, govorim matematičkim jezikom).
Uostalom: "Kartagenu treba uništiti!"

Uostalom, Katon i dohaka Kartageni, možda i vi dohakate fizici

Opet "nepreciznost" (STR treba uništiti, a ne fiziku).

Dvije glavne teorije u fizici trenutno su kvantna i TR, Gotovo sve ostalo se u fizici pretvorilo u njihove posljedice - zato vaš 'napad' na STR izgleda kao napad na dobar dio moderne fizike.

Usput, šta kažu fizičari o vašem modelu? Vidio sam šta kažu matematičari.

Isto (kažu) što su i matematičari govorili za Dekartov pravougli sistem koordinata (u vrijeme kada se pojavio).
"Tromost ljudskog mišljenja" - je, prilično, velika ( i teško savladiva). Potrebno je prethodno stvoriti "kritičnu masu", da bi se ta tromost savladala.
Samo me jedan matematičar i fizičar u BiH nije ignorisao, čak me podsticao (Ljolje Krunoslav). Ostali me ismijavaju i rugaju mi se!

Jeste li sami trenutno u toj, zasad nekritičnoj masi, ili ste našli pristalice? U svijetu postoji više od nekoliko ljudi poput vas, koji su sigurni da je Einstein ukrivu. Uvežite se

Pregledaj malo linkove na mojim stranicama (ima i o tome). Nego, da ne kvarimo ovu stranicu, privedimo ovaj razgovor kraju.

OK, ostajte mi zdravo

Na današnji dan rođen je Luis de Broglie. Poznat po svojoj teoriji koja leži u temelju kvantne fizike - valna i čestična priroda materije (i energije) je nerazdvojiva. Dobitnik Nobelove nagrade.



Na današnji dan rođen je Jacob (Jacques) Bernoulli Mlađi. Jedan od sinova Johanna Bernoullija Mlađeg, bavio se balistikom, teorijom elastičnosti i hidrostatikom. U St Petersburgu se oženio Eulerovom unukom. U St Petersburgu i umire - plivajući u Nevi, sa samo 29 godina.

Na današnji dan rođen je Đuro Kurepa. Iz časopisa math.e prenosim kratku biografiju:

Profesor Đuro Kurepa spada u najuži krug naših najistaknutijih matematičara. Pored velikog znanstvenog opusa, za sobom je ostavio neizbrisiv utjecaj na razvoj suvremene matematike u prethodnoj Jugoslaviji. Njegovo ime poznato je u širokim matematičkim krugovima, dok se njegovi rezultati nalaze u skoro svakoj suvremenoj knjizi iz teorije skupova.

Đuro Kurepa rodio se 16. kolovoza 1907. u Majskim Poljanama kod Gline kao četrnaesto i posljednje dijete Rade i Anđelije Kurepe. Osnovnu i srednju školu pohađao je u Majskim Poljanama, Glini i Križevcima. Diplomirao je teorijsku matematiku i fiziku na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 1931. Razdoblje od 1932. do 1935. proveo je u Parizu na Faculté des Sciences i Collège de France.

Doktorsku disertaciju obranio je 1935. Prvi posao bio mu je na Sveučilištu u Zagrebu 1931. godine, gdje je radio kao asistent za matematiku. Na istom sveučilištu 1937. izabran je za docenta, 1938. za izvanrednog profesora i za redovitog profesora 1948. godine. U Zagrebu je predavao do 1965. kada odlazi u Beograd, gdje je pozvan za redovitog profesora na Prirodno-matematičkom fakultetu. Ovdje ostaje do kraja svog radnog vijeka 1977., kada odlazi u mirovinu.

Profesor Kurepa bio je osnivač i predsjednik Društva matematičara i fizičara Hrvatske te predsjednik Unije jugoslovenskih društava matematičara i astronoma. Također, bio je predsjednik Nacionalnog komiteta za matematiku, i predsjednik Balkanskog matematičkog društva. Pored toga, bio je član redakcija znanstvenih časopisa, beogradskih Publications de l'Institut Mathématique, Vesnik i njemačkog Zeitschrift für mathematische Logik und Grundlagen der Mathematik.

Profesor Kurepa bio je dobitnik mnogobrojnih priznanja i nagrada. Laureat je najvišeg jugoslavenskog priznanja, Nagrade AVNOJ-a (1976.). Bio je član američko-kanadskog Teslinog memorijalnog društva (1982.), te dobitnik povelja Bernhard Bolzano, Marin Drinov Bugarske akademije znanosti (Sofija 1987). Profesor Đuro Kurepa umro je 1993. godine.

Znanstveni opus Đure Kurepe veoma je veliki. Izdao je više od 200 znanstvenih radova i više od 700 drugih spisa: knjige, članke i preglede. Njegovi radovi objavljeni su u časopisima diljem svijeta, a neki od njih tiskani su u najpoznatijim matematičkim časopisima.

Utjecaj profesora Kurepe na razvoj matematičke znanosti u Jugoslaviji bio je zaista velik. Kao profesor Sveučilišta u Zagrebu uveo je nekoliko novih matematičkih disciplina, uglavnom one koje se odnose na osnove matematike i teoriju skupova.

Na današnji dan rođen Pierre de Fermat. Francuski pravnik, matematičar iz hobija, poznat u matematici po tri-četiri stvari.

Fermat ima svoju ulogu u historiji infinitezimalnog računa, kao jedan od njegovih začetnika. Zadajući drugim matematičarima preteške probleme, ubrzo je zaratio sa nekolicinom - poznat je njegov sukob sa Frenicle de Bessyjem. To nije bilo dovoljno - ulazi u sukob sa Descartesom, tvrdeći da njegova formulacija i dokaz zakona refrakcije svjetlosti nisu tačni - pokazat će se da je Fermat bio upravu, ali sukob će potrajati - otad se zajedljivi Descartes trudio da Fermatu sruši ugled.

Fermat je još poznat po udaranju temelja teoriji vjerovatnoće, beskonačnom spustu u teoriji brojeva, te po svoje dvije teoreme, Velikoj i Maloj. Malu znaju takmičari u srednjoj školi, a veliku svi koji se iole zanimaju za matematiku:

Jednačina nema cjelobrojnih rješenja za prirodne a,b,c,n pri čemu je n>1.

Baš kao i Fermat, i ja imam divan dokaz ove teoreme, ali ovaj post je premalen da ga napišem

Na današnji dan rođen je Brooke Taylor. Poznat po svom otkriću računa konačnih razlika, te Taylorovom redu i formuli. Poznat i po nekoliko 'sukoba' sa Johannom Bernoullijem po pitanju prvenstva u nekim otkrićima.



Na današnji dan rođen je Paul Turan. Poznat po saradnji sa Erdősom, te po svojim teoremama u teoriji grafova, teoriji brojeva i metodi stepenih suma koju je koristio pri pokušajima rješavanja Riemannove hipoteze. Kad već pominjemo Riemannovu hipotezu, jedan zanimljiv Erdősov citat: "Turán was an 'unbeliever,' in fact, a 'pagan': he did not believe in the truth of Riemann's hypothesis."

Evo jedan od problema po kojim je Turan poznat (Turanov problem ciglane):

"We worked near Budapest, in a brick factory. There were some kilns where the bricks were made and some open storage yards where the bricks were stored. All the kilns were connected to all the storage yards. The bricks were carried on small wheeled trucks to the storage yards. All we had to do was to put the bricks on the trucks at the kilns, push the trucks to the storage yards, and unload them there. We had a reasonable piece rate for the trucks, and the work itself was not difficult; the trouble was at the crossings. The trucks generally jumped the rails there, and the bricks fell out from them, in short this caused a lot of trouble and loss of time which was precious to all of us. We were all sweating and cursing at such occasions, I too; but nolens volens the idea occurred to me that this loss of time could have been minimized if the number of crossings of the rails had been minimized. But what is the minimum number of crossings? I realized after several days that the klix situation could have been improved, but the exact solution of the general problem with m kilns and n storage yards seemed to be very difficult. The problem occurred to me again at my first visit to Poland where I met Zarankiewicz."

Na današnji dan umro je Jean-Baptiste-Joseph Delambre. Bavio se proračunima položaja planeta i satelita, te proračunima geografske širine na Zemlji.

A danas smo saznali i ko su dobitnici Fieldsove medalje za 2010!



Elon Lindenstrauss (izraelski matematičar, zaposlen na univerzitetu Princeton) - dobio je medalju za svoje rezultate u ergodičkoj teoriji (bavi se rigidnošću mjere) i primjenu tih rezultata u teoriji brojeva.



Ngô Bảo Châu (vijetnamski matematičar, zaposlen na Université Paris-Sud i član IAS na Princetonu) - dobio je medalju za svoj dokaz Fundamentalne leme u teoriji automorfnih formi uvođenjem novih algebarsko geometrijskih metoda.



Stanislav Smirnov (ruski matematičar, zaposlen na Université de Genève) - dobio je medalju za svoj dokaz konformne invarijantnosti perkolacije i planarnog Isingovog modela u statističkoj fizici.



Cédric Villani (francuski matematičar, zaposlen u Institutu Henri Poincaré) - dobio je medalju za svoje dokaze nelinearnog Landauovog opadanja i konvergencije ravnotežnom stanju za Boltzmannovu jednačinu.

Na današnji dan rođen je Thomas Simpson. Najpoznatiji po svojoj metodi interpolacije i numeričke integracije. Interesantno je da su se on i Ruđer Bošković jednom sreli:

"A newly discovered manuscript fragment shows that Thomas Simpson and Roger Boscovich met in 1760, and that Boscovich posed a problem in least deviations regression to Simpson. ... Simpson's attempt at an analytical solution is interpreted. "

A interesantno je i u kakvim je krugovima obitavao:

"It has been said that Mr Simpson frequented low company, with whom he used to guzzle porter and gin: but it must be observed that the misconduct of his family put it out of his power to keep the company of gentlemen, as well as to procure better liquor."

Na današnji dan rođen je Nikolaj Nikolajevič Bogoljubov. Zanimljiva ličnost matematike - npr, doktorirao je, a da nije diplomirao. Sa Nikolajem Krilovim razvio teoriju nelinearnih oscilacija. Poslije rata postaje uvaženi teorijski fizičar, bavio se statističkom mehanikom i kvantnom teorijom polja. Zaslužan i za razvoj sovjetskog nuklearnog programa. Ah da, i njegov sin se zove Nikolaj Nikolajevič Bogoljubov - i on je teorijski fizičar.



Na današnji dan umro je Claude-Luis Navier. Pominjali smo ga već u kontekstu Navier-Stokesovih jednačina. Ironično, Navier je izveo potpuno tačan oblik Navier Stokesovih jednačina u kojima su uračunata trenja i naprezanja - iako sam nije bio uopće svjestan tih pojava u fluidima.

cim procita matematika sjeti se nadolazeceg prijemnog

Samo da znas da opet pratim temu

Je l' bi bilo glupo da ja sad pitam kako je Bogoljubov doktorirao, a da nije diplomirao?

elizabeth a wrote:Je l' bi bilo glupo da ja sad pitam kako je Bogoljubov doktorirao, a da nije diplomirao?

Pa bilo je to vrijeme odmah poslije građanskog rata u Rusiji - svašta se dešavalo - a Bogoljubov je pokazao svojim dotada objavljenim radovima da je itekako sposoban matematičar - plus činjenica da je imao Krilova iza leđa. A lično znam nekoliko ljudi koji su doktorirali bez magisterija - i to ne manipulacijom da mu se diploma sa našeg fakulteta prizna kao M.Sc., nego direktno sa B.Sc. na PhD.

Na današnji dan rođen je Denis Papin. Eksperimentator i izumitelj. Jako se zanimao za princip rada parnog stroja, te je na osnovu njega izradio nekoliko svojih izuma. Razinu vode u kanalima je tako Papin podešavao parnim strojem. A sličan princip je iskoristio i za pumpanje vode na vrhove zgrada.

Savremena kuhinja također ne može bez Papina. Razvoj ekspres lonca je počeo njegovim otkrićem principa rada takvog lonca - pa se on još ponekad danas i naziva Papinov lonac (a kod nas pretis lonac, po lokalnoj fabrici). Eksperimentalno se Papin bavio i konzerviranjem hrane - kako vakuumski tako i hemijski. Tu nije kraj njegovim istraživanjima. Avangardni izumitelj se bavio i konstrukcijom parobroda, minobacača i podmornice! Naravno, često je bio neshvaćen od okoline.

Papin je pokušao da pokrene, neuspješno, i vlastitu industriju stakla. U godini u kojoj je konstruisao prvi parobrod, odlazi u London gdje će živjeti i umrijeti u bijedi. Tužan kraj velikog izumitelja.

Na današnji dan rođen je Andreas Floer. Njemački matematičar, dao doprinos u geometriji, topologiji i matematičkoj fizici. Najpoznatiji je po uvođenju tzv Floerove homologije, koju je iskoristio za dokaz Arnoldove pretpostavke. Starost nije dočekao - počinio je samoubistvo sa 34. Značajan gubitak za nauku - mlad, genijalan naučnik, profesor na Berkleyju...

U Zagrebu je u nedjelju preminuo Vladimir Devide, matematičar, književnik i japanolog


Ako se čovjek bavi samo jednom stvari, bez obzira na to koja mu je struka, onda riskira da ne zna ni o čemu drugome razgovarati osim o struci... Jednom su me pitali bih li da se, opet rodim, uzeo matematiku kao struku, a japanologiju kao hobi. Odgovorio sam: ni govora, da se ponovno rodim uzeo bih japanologiju kao struku i matematiku kao hobi - izjavio je u jednom intervjuu matematičar, književnik i japanolog Vladimir Devidé, koji je preminuo u nedjelju u Zagrebu.

Svi koji su Devidéa upoznali preko njegovih tekstova ili u njegovom stanu prepunom knjiga u Vinogradskoj znaju da je bio jedan od posljednjih renesansnih umova naše kulture, svestran i neobično drag čovjek s bezbroj nerijetko nespojivih strasti i interesa: matematičar zaluđen Japanom, poznavatelj i pisac haiku poezije.

“Haiku poezija i matematika vrlo su slični: stroga forma a bogat sadržaj”, govorio je.




Stipendija u Japanu

Rođen u Zagrebu 1925. godine, Devidé je diplomirao na Tehničkom fakultetu u Zagrebu gdje je obranio doktorsku disertaciju iz matematike. Godine 1961. uspio se izboriti za stipendiju u Japanu. Tamo je upoznao i svoju drugu suprugu, Japanku Yasuyo Hondu. Bio je redoviti član HAZU, DHK, Hrvatskog P.E.N-a, počasni predsjednik Društva hrvatskih haiku pjesnika, počasni član Njemačkog haiku društva... Prisjećajući ga se, akademik i fizičar Vladimir Paar istaknuo je:
Priznati pjesnik

- Profesor Devidé je bio vrhunski matematičar. Bio je profesor na tehničkom fakultetu (Strojarstvo i brodogradnja u Zagrebu). Posljednjih desetak godina intenzivno je radio na vezi između matematike i umjetnosti i taj je njegov duhovni angažman izuzetno zanimljiv. Taj bi njegov angažman usporedio s onim nizozemskog slikara Mauritsa Corneliusa Eschera, kojega je za likovnost inspirirala matematika. Bio je i poznati haiku pjesnik, i to u međunarodnim razmjerima. U to me je uvjerio Akito Arima, japanski fizičar i cijenjeni haiku pjesnik, prilikom svog posjeta Hrvatskoj.

Njegovo pjesništvo poznato je i poštovano u Japanu. Uskoro će biti objavljeno i prošireno izdanje slavnog “Antidnevnika prisjećanja” objavljenog 1995. u izdanju Znanja na kojem je Devidé radio do smrti.
Ispraćaj u četvrtak

Njegov urednik Tvrtko Klarić o tome nam je rekao:

- U njemu je i tekst u kojem se Devide na neki način oprašta i zahvaljuje brojnima koji su mu bili bitni u životu, ali i tekst u kojem piše o tragičnoj smrti svog sina, udarcu od kojeg se nije uspio oporaviti. Naslov knjige bit će “Na krilima noćnog paunčeka”. Posljedni ispraćaj Vladimira Devidéa bit će na Mirogoju u četvrtak.
Japan će ga uvijek pamtiti

- Duboko sam ožalošćen viješću o smrti profesora Vladimira Devidéa i izražavam svoju sućut članovima obitelji.

Profesor Devidé će nam svima nedostajati. No njegova mnogobrojna djela o Japanu i haikuu zauvijek će ostati vrijedna ostavština prijateljskih i bilateralnih odnosa suradnje između Japana i Hrvatske - izjavio je Yoshio Tamura, veleposlanik Japana u Hrvatskoj.