Forum Klix.ba

spacek wrote:
jedna austrija sebi ne moze dozvoliti gradnju duple cijevi od 10km
jedna austrija sebi moze dozvoliti autoput bez zaustavnih
jedna austrija sebi moze dozvoliti suzenje razdjelnog pojasa

ali zato mi ne mozemo, jer lupamo gluposti da tako nesto ne postoji


nemoj mi ziv bio replicirati vise, nisi kompetentan, pogotovo iz dijaspore.

Ned071 wrote:kad smo vec kod srbije

http://www.b92.net/biz/vesti/srbija.php ... id=1105482

spacek wrote:
hajd sad sjasi s mojih postova!
zamolio sam te da ne repliciras na moje postove, pogotovo sa nekim degenerisanim komentarima, smajlijima i neargumentovano.

spacek wrote:.

zbog nesposobnosti rukovodjenja i politicke preraspodjele strucnih pozicija uz zaposljavanje podobnih i nestrucnih kadrova, ovaj autoput ce kostati 3x skuplje i doci ce do enormnih zaduzenja gdje ce biti upitna isplativost dionice, te zbog velikih dugovanja 5c ce se prodati (dati na koncesiju i upravljanje) po cijeni upola realne vrijednosti izgradnje autoceste. nakon toga, stranac ce godinama upravljati autocestom i ubirati dobit.

da slikovito to prikazem sa imaginarnim parametrima i okruglim brojevima laiku:
10km seoske ceste uz dobru organizaciju i projektovanje i potrebe mozemo izgraditi po cijeni od 100.000KM

neposobni se odlucuju na neke lude varijante i izgradnju 15km i zaduziti se 300.000KM
izgradjuje se 10km po cijeni 300.000KM jer se svako ugradio, pljackao, lose pogodio, nepredvidjene se stvari desile itd.
piljare, prodavnice, mesnice i ostale seoske radnjice podizu svoje cijene proizvoda kako bi se namaklo novca da se vrati kredit i dobilo jos 100.000KM da se dovrsi cesta od 5km. Na kraju uspijevaju to zavrsiti i izgraditi za 400.000KM ali posto se zaduzenje ne moze vratiti, onda se prodaju piljare, prodavnice, mesnice i ostale seoske radnje nekom gradskom bogatunu za sitne pare samo da bi se otplatili podignuti krediti. na kraju seljani dolaze do zakljucka da im fali jos 150.000KM duga otplate i prodaju tih 15km gradskom bogatunu za 75.000KM, a 75.000 ce jos otplacivati godinama i godinama njihova djeca sa zateznim kamatama. gradski bogatun posjeduje sve lokalne radnje i cestu od 15km i uredno naplacuje putarinu seljanima da mogu u grad da rade kog njega.

e sad ovaj seoski put uporedite sa nasim autoputem, cijene sa nasim podizanjem kredita, poskupljenja sa akcizama i putarinama, a prodaju piljara i ostalih seoskih radnji sa drzavnim kokama nosiljama tipa telecoma, elektroprivrede itd...

uglavnom za eu smo mi ti seljani, a oni gradski bogatuni.

odlicno si to rekao!

ovo za stan putem hipotekarnog kredita je odlican primjer. mozes kupiti stan na periferiji od 50m2 za 60.000KM ili stan u centru od 120m2 za 400.000KM - za obje stvari ce ti banka dati novac, zar ne? e tako ce ti lovu dati medjunarodni kreditori, zar ne?

itekako se moze zavrnuti na dionicama. strane kreditore apsolutno boli briga hoce li 1km ceste kostati 5mln ili ce kostati 45mln. njima su bitne garancije da li ces taj novac vratiti

dionice su se mogle izvoditi drugacije i raditi optimizacija. autoput 5c vec nezadovoljava uslove na dionici sarajevo - visoko (jer su mostovi bez zaustavnih traka) i tu je smanjen profil, a na pojedinim mjestima brzina se spusta ispod 110km/h i cak 80km/h kod kaknja. sad postavljam pitanje, zasto dionica sarajevo - mostar ne bude komplet tako uradjena (optimizirana)?

sa brzinama od 110km/h se apsolutno mjenja geometrija puta za razliku od projektovane brzine 130km/h (od nagiba, preko radijusa do razdjelnih pojasa itd itd). izracunaj sam sirinu (bankina+zaustavna+spora+brza+razdjelna+brza+spora+zaustavna+bankina) i uporedi sa profilom (bankin+spora+brza+suzeni razdjelni+brza+spora+bankina sa povremenim prosirenjima za zaustavljanje vozila i sos telefon) i vidjeces ustede na profilu ceste. nije uopste uradjena studija isplativosti i izvodivosti pojedinih dionica, nego se krenulo na ho-ruk sistem izgradnje (kreni pa dokle stignes sa novcem).

spacek wrote:postavio sam ti vrlo jednostavo pitanje na koje izbjegavas dati odgovor.

spacek wrote:

tec wrote:

spacek wrote:postavio sam ti vrlo jednostavo pitanje na koje izbjegavas dati odgovor.

Koje pitanje si postavio?

koje su ti reference?
jesi li se bavio projektovanje, izvodjenjem, tehnickom dokumentacijom, nadzorom, revizijom, pregovorima, studijama ili upravljanjem?

spacek wrote: sve znas, sve ti je posao. svaka cast!
all in one iz dijaspore.
referenca - mjerilo napisanog na forumu

prvo pravilo inzinjera je da neukom priblizi na najednostavniji nacin pojednostavljeno na nekim banalnim primjerima. ti kad odes kod doktora a on ti se obraca za dijagnozu na latinskom i kaze to je to, mislim da prvi ti insistiras da ti pojasni po narodski (kao inzinjer bi to trebao znati) - da je i nasa struka nekad neshvatljiva i otud prica o seoskom putu i mislim da je svima jasno sta sam zelio reci i ukazati.

ja ne radim djabe. mogu forumasa usmjeriti na razmisljanje i otvoriti mu oci, a da ja ovdje iznosim neka rjesenja ili analize (to se debelo placa) i da nekome dajem ideje da naplati ili se promovise o moja rjesenja?
ja sam se 2006 prestao aktivno baviti ovim pozivom kao project manager i vratio se u bosnu. taj tempo i nacin rada su mi unistili zdravlje. naklepao sam se, imam dovoljno, sad radim konsultatski od kuce za bivsu firmu i ovako po forumu bacim neku partiju komentara.

buco je uklonjen, pa cemo malo da sacekamo, jer dionica vlakovo-tarcin je puna materijala za pokretanje postupka protiv ekipe i njega posebno, a njemu bih preporucio napustanje zemlje.

nacin izgradnje austrijanaca 80-tih?
i jos uvijek se ceka na izgradnju druge cijevi, a vec je 2016-ta.
svicarci se tek sad odvazili da nakon 35god krenu izgradnju druge cijevi. a mi bi da odmah idemo sa 2...ahahahaaa....

kad shvatis nase kapacitete, potencijale i mogucnosti - shvatices da i pracenje austrijanaca 80-tih je za nas izazov. izgradis jednu cijev, pa kad skupis lovu izgradis i drugu. jok mi ko najveci arapi, daj odmah 3 cijevi. od cega? samo se zaduzuj, neko ce vracati, bitno je da se svijetu pokazemo kako mozemo i mi?

vec sam dovoljno rekao na ovom forumu i dao smjernice kako da se ustedi i na koji nacin - od mene dosta. prica/rasprava s tobom je zavrsena.