Forum Klix.ba

Osim namještaja, "Izazov" počeo proizvodnju peleta: Prve isporuke u maju



"Izazov" iz Kalesije, osim proizvodnje namještaja krenuo je i u proizvodnju peleta. Proizvodnja je počela prije mjesec dana. Ugovori za izvoz postoje, a već u maju očekuju prvu isporuku u Italiju i Sloveniju, potvrdila je za poslovni portal eKapija.ba Zehra Jakubović, direktorica kompanije "Izazov".

Kompanija je ove godine pokrenula i novu kolekciju "Barok" koju je promovisala u Sarajevu za vrijeme održavanja Sajma "Interio" i "Exterio".

Jakubović pojašnjava, kako kolekciju "Barok" čine: kreveti, komode, ogledala, noćni ormarići i ormari sa bež i zlatnim detaljima koji su veliki hit u svijetu namještaja.

Pored ove kolekcije "Izazov" se posjetiocima sarajevskog Sajma predstavio i sa "Kvarner", "Claudio" i "Contra" kolekcijama.

"Prodajemo širom BiH. Salone imamo u Kalesiji i Tuzli. Također, naš namještaj možete naći i u partnerskim salonima u Sarajevu, Jelahu, Bihaću, Bužimu, Međugorju, Gradačcu…", kaže Jakubović, ističući kako "Izazov" osim BiH prodaje i u Crnoj Gori, Sloveniji, Hrvatskoj, Švicarskoj, Holandiji...

Kompanija zapošljava 98 radnika. Zadovoljni su prodajom, koja je prošle godine obilježena povećanjem od 20 posto. Na ovome kaže neće stati. U planu je širenje u region i drugim inostranim tržištima, a uskoro "Izazov" kaže direktorica očekuje i Sajam u Budvi gdje će predstaviti svoju novu kolekciju "Barok".

Osim prodaje namještaja, odnedavno i proizvodnje peleta, "Izazov" radi i na opremanju ugostiteljskih objekata, tako da u okviru sarajevskog hotela Holiday Inn opremaju novi restoran.

U januaru više turista za 21,5 odsto



BiH je u januaru posjetilo 45.295 turista, što je više za 21,5 odsto u odnosu na isti mjesec 2014. godine, te manje za 19,5 odsto u odnosu na decembar prethodne godine.

U prvom mjesecu turisti su ostvarili 102.167 noćenja, što je više za 27,7 odsto u odnosu na januar prošle godine i više za 0,8 odsto u odnosu na decembar lani, podaci su Agencije za statistiku BiH.

U ukupno ostvarenom broju noćenja, učešće domaćih turista je 41,3 odsto, a stranih 58,7 odsto.

Broj noćenja domaćih turista veći je za 32,6 odsto u odnosu na januar lani, te manji za 15,5 odsto u odnosu na decembar 2014. godine, dok je broj noćenja stranih turista viši za 24,4 odsto u odnosu na januar prošle godine, te veći za 16,6 odsto u odnosu na decembar lani.

Prema vrsti smještajnog objekta, najveći broj noćenja ostvaren je u okviru djelatnosti "hoteli i sličan smještaj" sa učešćem od 95,3 odsto.

U strukturi noćenja stranih turista u januaru, najviše noćenja ostvarili su turisti iz Hrvatske - 30,8 odsto, Srbije 20,2 odsto, Slovenije 7,5 odsto, i Turske 6,3 odsto, dok su turisti iz ostalih zemalja ostvarili su 35,2 odsto noćenja.

Kada je riječ o dužini boravka stranih turista u BiH, na prvom mjestu je Južnoafrička Republika sa 7,4 noći, zatim slijede Irska sa 3,4 noći, Ukrajina sa 3,3 noći, te Crna Gora i Srbija sa po 3,2 noći.

Tinejdžeri iz Amerike pripremaju posjetu BiH


Tinejdžeri sa područja Sjeverne Amerike, čiji su roditelji bh. porijekla, ovih dana se pripremaju za posjetu Bosni i Hercegovini tokom ljetnog raspusta.





Njihova petnaestodnevna posjeta planirana je u drugoj polovini jula, a cilj je veće upoznavanje sa svojom i domovinom njihovih roditelja.

Ovu posjetu organizuje Islamska zajednica Bošnjaka Sjeverne Amerike (ICNAB) koja kroz svoje programe za omladinu Bosnu i Hercegovinu pokušava približiti mladim ljudima sa željom da u budućnosti neki od njih svoj život i svoje djelovanje vežu za našu državu. Voditelji programa su Muriz Mešić i Alija Džekić koji ističu značaj ovog programa.

"Već dugo smo razmišljali o projektu koji će našoj omladini omogućiti da kroz različite kulturne, naučne, vjerske i tradicijske sadržaje, Bosnu i Hercegovinu približi ovim mladim ljudima, prvenstveno da je upoznaju i zavole, a potom i da na svoj način doprinesu njenom razvoju u budućnosti. Otuda je pokrenut projekat ljetne škole koji nudi petnaestodnevni program učenja o historiji, kulturi i tradiciji Bosne i Hercegovine, a cjelokupan program se odvija u Medresi 'Osman ef. Redžović' u Čajangradu koja nudi idealan ambijent za odmor od užurbanog urbanog načina života kojim žive ovi tinejdžeri", kazao je Mešić.

Od sadržaja koji su uključeni u program su psihološke radionice, pozorišne predstave, sportski susreti, izleti u prirodi, te ekskurzije širom Bosne i Hercegovine.

"Želimo naglasiti da je sav sadržaj besplatan, te da troškove boravka i cjelokupnog programa pokriva Rijaset IZ i ICNAB. Ove godine očekujemo više od 50 polaznika, a raduje nas i veliko interesovanje roditelja. Trenutno vršimo prezentacije ovog projekta u SAD-u i Kanadi", istakao je Mešić, direktor Bosanskog islamskog kulturnog centra u Chicagu.

Ovogodišnja ljetna škola počinje 19. jula i traje do 3. augusta i namijenjena je uzrastu od 13 do 19 godina, a planirane su posjete Sarajevu, Srebrenici, visočkim piramidama, tekiji na Buni i drugim mjestima.

Širbegović će graditi objekte Binga u Bužimu i Fisa u Vitezu



Širbegović Inženjering d.o.o. Gračanica potpisao je ugovore za izgradnju prodajnog centra Bingo u Bužimu i proizvodnog objekta Fis u Vitezu.

Kako navode iz ove firme, izgradnja objekata predstavlja nastavak dugogodišnje uspješne poslovne saradnje između Širbegovića i dvije vodeće bh. kompanije.

"Jako smo ponosni na činjenicu koliko smo objekata u proteklom periodu izgradili za Bingo i Fis. Ove dvije firme nisu prestale sa investiranjem i razvojem i u vrijeme najveće krize, što je jako pomoglo nama ali i drugim firmama", kažu u Širbegoviću.

Radeći za njih, ali i značajan broj ostalih stalnih kupaca, uspjeli su kažu da u najvećoj krizi obezbijede uposlenost kapaciteta i očuvaju radna mjesta.

"Povjerenje koje nam ukazuju naši kupci za nas predstavlja najveću obavezu da ugovorene poslove izvršavamo na najvišem profesionalnom nivou", ističu iz ove firme.

"Morea" iz Kiseljaka planira graditi novu fabriku i širiti prodajna tržišta



Kompanija "Morea", kao jedan od lidera na domaćem tržištu kada je u pitanju opremanje doma i poslovnih prostora iduće godine planira izgradnju nove fabrike u Kiseljaku, potvrdio je za poslovni portal eKapija.ba Fuad Bajrović iz kompanije "Morea".

Izgradnjom nove fabrike omogućit će se proširenje proizvodnje i rad još jedne smjene.

Poslovanjem u 2014. godini su zadovoljni, nadaju se dobrim rezultatima i u 2015. godini.

Namjera Uprave "Morea" firme je proširiti proizvodnju i prodaju, tako da je otvoreno njeno predstavništvo u Hrvatskoj, sa sjedištem u Zagrebu. Međutim, tu nije kraj. Vizija "Morea" firme je prodrijeti na tržište sjeverne Europe sa akcentom na skandinavskim zemljama, uključujući i Veliku Britaniju.

Ono što je specifično za "Moreu" jeste da 70 posto svojih proizvoda izvoze u Austriju, Sloveniju, Hrvatsku, Srbiju...

Od drugih na tržištu kaže, Bajrović razlikuju se po dizajnu, kvalitetu i urednosti isporuke.

"Morea" zapošljava oko 70 radnika sa značajnim iskustvom u proizvodnji. Posjeduje vlastiti prostor za proizvodnju koji je savremeno opremljen (oko 1000 m2) i skladišni prostor (oko 1000 m2).

Pored same tvornice nalazi se izložbeni salon na oko 350 m2.

Dio svog proizvodnog programa predstavili su i na sarajevskom Sajmu Interio i Exterio koji je zatvoren jučer.

Almy Zenica uskoro pokreće fabriku boja i lakova u Zavidovićima



U Zavidovićima se uskoro očekuje pokretanje nove fabrike boja i lakova, koja će proizvoditi pod okriljem domaćeg brenda nazvanog "Baumy".

Naime, zenička kompanija Almy je 27. aprila prošle godine realizirala zamisao da pokrene proizvodnju palete proizvoda boja i fasada, te praškastih proizvoda u svojim pogonima u Industrijskoj zoni na Ekonomiji u Zavidovićima.

Kako prenosi portal Zenicablog, nakon godinu dana vrlo uspješnog rada prve Baumy fabrike, uskoro se na istom lokalitetu očekuje otvaranje i fabrike uljanih boja i lakova.

Prvobitnu zamisao da proizvode za potrebe vlastite operative proširili su namjeravajući da iskoriste potencijale vlastite maloprodajne mreže. U postojećoj fabrici praškastih proizvoda Baumy u Zavidovićima, koja je opremljena najsavremenojom opremom i mašinama, danas radi dvadesetak radnika. Trenutno izrađuju dvadesetak proizvoda evropskog kvaliteta. Proizvodnja je potpuno automatizirana, a svaki proizvod ima certifikate.

"Osnovni ciljevi naše kompanije su razvoj i otvaranje novih radnih mjesta. Shodno tome, u protekloj godini smo uposlili 20-tak novih radnika u novootvorenoj fabrici boja, fasada i praškastih materijala pod brendom Baumy. Sa zadovoljstvom kažemo da i ove godine nastavljamo putem uspjeha, tako što je u izgradnji i nova fabrika za proizvodnju boja za metal i sadolina za drvo, također pod brendom Baumy, koja će osigurati još radnih mjesta u Zavidovićima", kaže Alen Seferović, rukovodilac sektora marketinga u kompaniji Almy Zenica.

Jedina ovakva firma u centralnoj BiH dokaz je da uvozno ne mora uvijek značiti i kvalitetnije. Prije svega kvalitetom, za vrlo kratak period uspjeli su izraditi čuven brend Baumy i ući u sve veće tržne bau centre u BiH. Kao još jedna od potvrda kvaliteta, na prošlogodišnjem Generalnom bh sajmu ZEPS 2014nagrađeni su za kolekciju praškastih proizvoda, ljepila i maltera iz brenda Baumy.

"Naša misija i vizija je da proizvodimo kvalitetne proizvode, da tržište osvajamo kvalitetom i da kupci prepoznaju kvalitet. Obzirom da smo još uvijek početnici u ovom poslu, da gradimo brend Baumy, vrlo smo zadovoljni rezultatima ostvarenim u prvoj godini poslovanja. Ondje gdje smo dobili priliku ući na tržište i u tržne centre, kupci su prepoznali kvalitet, zadovoljni su i naručuju robu ponovo", zadovoljno će Adnan Kubat, prodajni predstavnik u kompaniji Almy.

Kažu da u prodajne bau centre kupci nerijetko dođu sa napisanim imenom "Baumy" kao preporukom majstora. Pod ovim brendom trenutno se proizvode boje za zidove i fasade, dekorativni završni malteri, impregnacije, cementna ljepila, mašinski malteri i estrisi, mase za izravnavanje i fug mase, te razrjeđivači. Od pakovanja pa do većeg dijela sirovina, trude se koristiti gotovo sve domaće najkvalitetnije materijale, a uvoze samo ono što je nemoguće naći u BiH. Očita "dobra namjera" kompanije je da „zaokruži“ proizvodnju svih potrebnih materijala za izgradnju.

Osim pomenute palete proizvoda brendirali su i program četki za bojenje i valjaka za krečenje.

"Obzirom da imamo svoju građevinsku operativu, svaki proizvod koji je izašao sa trake prvo je naša operativa testirala proizvod a mi smo , naravno, usavršavali. Kad bi primjetili primjetili da smo kvalitet doveli do savršenstva, proizvode smo pustili u serijsku proizvodnju", dodaje Kubat.

Proizvode Baumy još uvijek ne izvoze, ali planiraju. Obzirom da se dobar glas daleko čuje, u kompaniji Almy, odnosno fabrici Baumy, kažu da su dobili ponude za poslovnu saradnju iz Makedonije, Albaije i Crne Gore.

Kako ističe Dženita Šarić, tehnolog fabrike boja i praškastih materijala Baumy u Zavidovićima, uz pogone kapaciteta 10 do 15 hiljada tona praškastih proizvoda godišnje proizvodnje i 2.000 tona tečnog „programa“, prednost su vlastiti kamenolom i drobilično postrojenje za preradu krečnjaka.

"Treba naglasiti da su svi proizvodi visokih ekoloških standarda prihvatljivosti, a da su pogoni „zatvorenog“ tipa, odnosno da ne postoje otpadne materije ili voda van kruga proizvodnje. Svaka praška se vraća u proizvodni proces", kaže tehnologinja Šarić, dodajući da će i novi pogon boja i lakova imati najmoderniju opremu i ispunjavati najviše standarde.

Fabrika Baumy djeluje kao dio građevinsko-proizvodno-trgovinske kompanije koja pod krovnim brendom "Almy" zapošljava više od 300 radnika u Zenici, Vranduku, Nemili, Zavidovićima...

Brojni su objekti širom BiH na kojima su fasade brenda Baumy, a ovom prilikom ističemo da su to i nova zgrada Ekonomij i Prava Univerziteta u Zenici, zatim renovirani dio Mašinskog fakulteta, zgrada u zeničkom naselju Brist, koju gradi firma "Kalvarija Cop" iz Viteza, te hostel Mirsen u Sarajevu i hotel Park u Vogošći.

Država wrote:Arapi u Trnovu grade turisticki grad vrijedan 4,5 mlrd KM



Na području opštine Trnovo, u blizini Sarajeva, bit će izgrađen najveći turistički grad u jugoistočnoj Evropi koji će sadržavati hiljade stambenih jedinica, hotele, najveći trgovački centar u Bosni i Hercegovini te drugu potrebnu infrastrukturu, a što će stvoriti mogućnost zapošljavanja velikog broja ljudi.
Vrijednost tog projekta je oko 4,5 milijardi KM, a finansira ga kompanija Buroj Property Development iz Ujedinjenih Arapskih Emirata.
Direktor te firme Ismail Ahmet danas je u Sarajevu s načelnikom Opštine Trnovo Ibrom Berilom potpisao Protokol o saradnji.

11 godina NP "Igman-Bjelašnica-Treskavica-Visočica" čeka na proglašenje - samo je potrebno donijeti zakon o ovom konkretnom nacionalnom parku, sve ostalo je završeno 2004 (studija + sve ostalo) !

11 godina se ništa nije poduzelo da se to područje zaštiti, a nije jer je trebalo izgraditi čitav gradski kvart na Igmanu, koji je nepovratno sjeb'o 15 miliona godina stvaran aquifer (vodonosno područje) rijeke Bosne sa vrelom na Vrelu Bosne.
Sada se planira izgradnja još jednog ovečeg grada, opasanog zidom, usred područja predviđenog za največi stepen državne zaštite prirode !?!

Osim toga, proglašenje ovog Nacionalnog parka se pokušava potpuno osporiti od strane opštinskih vlasti u Trnovu još od završetka studije 2004-e, a punu podršku im daje političko Sarajevo, a razlozi su, pored betonskog kompleksa na Igmanu, i pokušaj prodaje rijeka LJUTE i Neretve, za izgradnju niza velikih i malih hidroelektrana - a sad, eto, imaju i Arape, i mladog arhitektu-šejika, sa ovim privatnim gradom na javnoj zemlji, na šumskom i planinskom području najviše vrijednosti koje pripada svima nama !

Pa majku im mafijašku !
Odatle će se gradnja polako prenositi u srce Bjelašnice i Visočice, tamo oko Šabića i u kanjon Rakitnice, jer na taj kraj kidišu još od početka gradnje stranačkih i ministarskih bunkera na Igmanu. Tu su pred kanjonom Rakitnice najljepši netaknuti predjeli bh. prirode, a i kulture i historije, sa stećcima i selima Lukomir i Umoljani, od kojih, za sad, još uvijek zastaje dah.

Pa za koga, majku im, za čiju dobrobit i čiji račun ?!?!

Kaže Ahmed Bin Sultan kako se educirao o Bjelašnici, Igmanu, rijekama, pa mu se "ukazalo" kako su odlični za "razvojne" projekte, odnosno za gradnju nebodera i betoniranje !
Mamu mu, samo je na njega ta netaknuta priroda čekala sve ove vjekove, da dođe iz pustinje na poziv Bakira Izetbegovića i ostale gazdi, pa da sjebe sve za svoj račun !

A mediji ne pitaju šta je sa prirodnom baštinom, koja je trebala da bude striktno zaštičena.

Ja se samo nadam da će biti dovoljno pameti u ovoj zemlji da se suprotstavi ovoj najezdi skakavac na šume i rijeke BiH, i da će podsjetiti Bakira i raju mu iz pustinje da ovo nije SULTANAT, nego nekakva kurčeva demokratije, te da ne možeš doći i kupiti prćiju od Bakira, Harisa ili Zlaje, pošto oni nisu feudalni vlasnici i sultani. A sultan Ahmed neka betonira obale svog sultanata, gdje je apsolutni vladar i vlasnik države i zemlje.

Valjda će biti nekog organiziranog suprotstavljanja mafiji i sultanima, majku mu, pa to je još uvijek naše.
A ako ne bude, odnosno ako bude "evo nama investicija i "radnih mjesta", i zlatnih kašika", e onda nismo ni zaslužili ništa bolje nego da budemo robovi bjelosvjetskim i domaćim sultanima, i da virimo preko visokih zidina u privatne arapsko-bosanske gradove, izbetonirane na mjestima gdje su trebali biti divlji i netaknuti nacionalni parkovi.

Bingo otvorio tržni centar u Goraždu i 110 novih radnih mjesta

Građani Goražda i okolnih gradova u velikom broju su prisustvovali svečanosti otvaranja velikog tržnog centra kompanije Bingo u Goraždu smještenog na oko 10 hiljada kvadratnih metara, u čiju je izgradnju investirano 10 miliona maraka.



Vrpcu na otvaranju 157. prodajnog objekta ove renomirane kompanije presjekli su Emir Oković, premijer BPK Goražde, Muhamed Ramović, načelnik Općine i Tatjana Paunoski, glasnogovornica kompanije Bingo.

Najvećem lancu trgovina u BiH sa više od 4.500 uposlenika danas se priključio i Bingo u Goraždu sa 110 uposlenika, a u savremeno opremljenom objektu po vrlo povoljnim cijenama, kupcima u Goraždu nude se najkvalitetniji artikli koji se mogu naći na domaćem tržištu.

To su samo neki od razloga zbog kojih su zvaničnici općine i BPK Goražde ukazali na značaj otvaranja ovog centra u Goraždu koji će otvoriti vrata i poljoprivrednim proizvođačima iz Goražda, ali i regije.

"U svakom slučaju ovo je nastavak jedne uspješne priče Goražda, prije svega uspjeh je u zapošljavanju novih ljudi i s te strane smo sretni i zadovoljni, a osim toga ovo je objekat koji sigurno donosi i neke nove standarde u pružanju usluga građanima. Ovo danas zaista doživljavamo onako kako je to kazao i vlasnik kompanije, kao poklon gradu Goraždu", izjavio je Emir Oković, premijer BPK Goražde, najavljujući da će se za ovaj projekat vezati i drugi iz oblasti poljoprivrede i prehrambene djelatnosti.

Goražde na ovaj način nastavlja dobar imidž razvoja i otvaranja novih radnih mjesta, smatraju u općini.

"Izuzetno smo sretni zbog zapošljavanja 110 mladih ljudi i zbog investicije od 10 miliona maraka. Goražde polako postaje centar regije kao što je i nekad bilo i mi koračamo uzlaznom putanjom boreći se za svako novo radno mjesto", kazao je ovom prilikom Muhamed Ramović, načelnik Općine Goražde.

Otvaranje tržnog centra u Goraždu novi je poslovni uspjeh za ovu domaću kompaniju.

"Ovo je centar koji treba Goraždu zbog čega se zahvaljujemo Općini Goražde, a dio našeg bogatog programa su i butici, prodavnice, apoteka, kladionica, kuglana, kao i restoran Bingo sa igraonicom, čije je otvaranje planirano u aprilu. Ono što je novo jeste da razmišljamo o otvaranju otkupne stanice jer je ovo područje poznato po plasteničkoj i poljoprivrednoj proizvodnji", ističe Tatjana Paunoski, glasnogovornica kompanije Bingo, podsjećajući između ostalog i na značaj programa stručnog osposobljavanja i zapošljavanja trgovaca, u kojem je kompaniji podršku pružio USAID Sida GOLD projekat.

Na ceremoniji otvaranja tržnog centra kompanija Bingo potvrdila je status društveno odgovorne kompanije tako što je uručila ček u iznosu od 32 hiljade maraka SOS dječijim selima BiH.

"Mi smo po drugi put uručili skromnu donaciju SOS Dječijim selima u BiH jer smo u njima prepoznali dobrog partnera i želimo da ih pratimo i pomažemo u njihovom radu", izjavio je Jasmin Osmanović, izvršni direktor kompanije.

"Oni nas pomažu u kontinuitetu i mi smo zaista zahvalni kompaniji Bingo koja pokazuje humanost jer želi pomoći djeci bez roditeljskog staranja. Oni su to prepoznali i to je za svaku pohvalu", kazao je Alija Lapo, direktor vrtića SOS Kinderdorf u Goraždu.

Uz prodajni prostor u okviru tržnog centra u funkciju je stavljena i savremena kuglana, restoran, kao i drugi prostori, na radost brojnih posjetilaca koji će uživati u ovakvim sadržajima.

http://www.klix.ba/biznis/privreda/bing ... /150327113

Projekt života: Porodica Hajderovac iz Zavidovića pravi stolicu za papu Franju

Piše: E. Mehić

Kako je početkom februara najavljeno da će poglavar Rimokatoličke crkve, papa Franjo, 6. juna posjetiti Sarajevo, krenule su i pripreme u organizaciji povodom njegovog dolaska. Kako nalaže tradicija, svaki poglavar Rimokatoličke crkve koji je do sada posjetio Bosnu i Hercegovinu imao je i posebnu stolicu na kojoj je sjedio. Stolicu na kojoj će sjediti papa Franjo već sedam dana prave Edin i Salem Hajderovac iz Zavidovića.










Stolarski i duboki duborez prije više od pedeset godina u porodici Hajderovac započeo je Sulejman Hajderovac, a nakon njegove smrti taj posao su preuzeli njegov sin Salem i 33-godišnji unuk Edin koji je dobio projekat svog života. Edin će ostati upisan u historiji kao Zavidovićanin koji je napravio stolicu za papu Franju prilikom njegove posjete Sarajevu.

Svaki suvenir traži volju, želju i ljubav


Edin je završio stolarski zanat, ali ističe kako duborez nije povezan sa tim zanatom. Duborezom se bavi unazad pet godina i to mu je glavni izvor prihoda. Do danas su pravili razne vjerske suvenire, kako za Međugorje, tako i za brojne tekije i džamije u Bosni i Hercegovini.

"Dosta suvenira smo uradili za Međugorje, a isto tako radimo i levhe i druge suvenire za tekije. Imao sam i imam nekoliko narudžbi za posebne stolice koje pravim za neke ljude i za taj projekat je potrebno šest mjeseci rada. Dosta posla trenutno imam za jedan motel i caffe pub, ali zbog rada oko papine stolice sve je stavljeno na čekanje", govori Edin na početku razgovora za Klix.ba.

Edin je dodao da svaki posao zahtjeva ljubav i da svaki suvenir, bez obzira za koga se pravi i kakav je, zahtjeva da se unese duša u njega.

"Ovaj posao ne možete raditi ako ga ne volite. Za šuplji duborez, ja ne bih nikog da uvrijedim, ali ne znam da li ga iko u Bosni i Hercegovini radi. On je prezahtjevan i nijedan oblik ovog rada ne možete napraviti ako ne unesete svoju volju, želju i ljubav prema tome", dodaje Edin.

Projekat života za porodicu Hajderovac


Edin je u razgovoru za naš portal dodao da je pravljenje stolice za papu Franju projekat njegovog života te da još uvijek ne može vjerovati da je upravo on dobio taj zadatak.

"Da, ovo je projekat mog života i uzbuđen sam zbog toga. Drago mi je što radim to i nisam mogao vjerovati da sam ja dobio da radim tu stolicu. Moj otac je došao na tu ideju odmah kad je bila izjava u medijima da papa Franjo dolazi u Sarajevo, pa je predložio da mi uradimo stolicu. Naravno, odmah smo stupili u kontakt sa župnikom u Zavidovićima Mirom Bešlićem koji nam je rekao kakva to varijanta treba da bude da bi se pristupilo tome", izjavio je Edin.

S obzirom da su za posjetu pape Franje Sarajevu zaduženi domaćini, Edin je sa ocem Salemom i župnikom Bešlićem otišao u Sarajevo gdje je predstavio svoj projekat koji je prihvaćen uz manje dopune.

"Kada su vidjeli projekat bili su oduševljeni i prezadovoljni sa crtežima. Bilo je malo korekcija, jer nisam ni ja znao sve detalje. Uglavnom, uskladili smo i njihove prijedloge i moj prijedlog koji je prihvaćen oko 80 posto gdje su oni dodali tih 20 posto za konačni dizajn stolice", izjavio je naš sagovornik, te dodao da već sedam dana do 19 sati navečer intenzivno radi na pravljenju stolice.

"Inače, stolarske radove znam uraditi ali nemam vremena da ih radim jer drvorez oduzima dosta vremena. U Zavidovićima surađujem sa četiri stolara, a s obzirom da je ovo stolica za papu ona mora biti perfektno urađena. Ova stolica se lajma i za rezbariju ona treba bit slajmana kako meni odgovara zbog čega sam odlučio sam da radim na pravljenju te stolici kako bi ljepše i lakše bilo odraditi drvorez. Dijelove za nju radimo kod Mirka Kneževića u njegovoj radionici, gdje je on glavni majstor, a ja mu pomažem i gledamo taj neki detalj kako će godovi drveta ići da bi meni odgovaralo da istaknem što ljepši drvorez", zaključio je Edin.

Sve pod supervizijom stolara starog kova


Stolica na kojoj će sjediti papa Franjo u Sarajevu bit će izrađena od kvalitetnog drveta oraha, a ubrzo će doći na rezbarenje u mali atelje porodice Hajderovac. Otac Edina, Salem Hajderovac, svoj život je posvetio drvorezu, a sve je krenulo od vjerskih obilježja koje rade samo po narudžbi.

"Ovaj posao sam prenio sam na svoje sinove Edina i Benjamina tako da momci danas rade perfektno. Istina, sve je pod mojom kapom, ja to nadgledam, sugerišem, kontrolišem, jer ne smije biti fula. Još uvijek sam starog kova gdje znam i zagalamiti i biti ljut na nešto što ja smatram da nije uredu jer samo hoću da bude ekstra dobro, jer samo takav proizvod može proći", kazao je Salem te dodao da već sedam dana ne može da spava zbog uzbuđenja i svog projekta kojeg finansira Župa Svetog Josipa.

"Ja ću jednosavno reći da od kako smo dobili taj posao da pravimo stolicu za papu Franju, teško mogu da spavam od dragosti i koliko mi je srce puno. Ovo kada kažem zaista mislim iz dubine srca i duše jer raditi stolicu za prvog čovjeka svijeta nije mala stvar, treba imati tu sreću", zaključio je Salem.

"Jedinstvena prilika da svi budemo povezani"


Projekat pravljenja stolice za papu Franju finansira Župa Sveti Josip iz Zavidovića, a u razgovoru za naš portal, njen župnik Miro Bešlić je kazao da je bilo teško, ali da je ideja ipak zaživjela.

"S obzirom da se u Zavidovićima stolica pravi i da je to veoma skup projekat, došao sam na ideju da ovdašnja Župa sa svojim vjernicima finansira pravljenje ove stolice. U početku je bilo teško, ljudi su se bojali kako će taj projekat proći, ali nekoliko njih je reklo da nijedan projekat do sada nije propao, pa neće ni ovaj. Lakše je raditi kada imate nekoga kao moralnu podršku i tako smo krenuli", izjavio je Bešlić.

On je dodao da je postojala ideja da se u finansiranje uključe čitavi Zavidovići, ali onda bi to trebala finansirati općina gdje bi to već izgubilo neku vrijednost.

"Ljudi se dosta fino odazivaju što je znak da oni vole papu Franju, a nije ni čudo jer je on vrhovni poglavar crkve i šef države Vatikan. Ljudi žele biti povezani, a ovo je jedinstvena prilika da budemo svi povezani sa papom kroz dobro djelo. Ovaj projekat je bitan za sve nas, kako za porodicu Hajderovac koja pravi projekat života, tako i za našu Župu i sve vjernike", zaključio je Bešlić.

Narednih dana, stolica bi trebala dobiti prvi duborez, a posljednji dan za izradu je 31. maj kada bi stolica trebala biti dostavljena u Sarajevo.

Pogledajte kako izgleda unutrašnjost obnovljenog Isa-begovog hamama

Piše: N. Novalić

Nakon višemjesečne obnove Isa-begov hamam u Sarajevu spreman je za svečano otvaranje koje će se desiti u maju.















Trenutno se radi na pripremama za svečano otvaranje koje će biti upriličeno u maju u okviru manifestacije “Dani vakufa u BiH”.

"Tačan datum još nismo odredili. Prije nekoliko dana bili smo s turskim ambasadorom koji je posjetio hamam. Razgovarali smo i o samoj svečanosti otvaranja”, kaže za Klix.ba Senaid Zajimović, direktor Vakufske direkcije BiH.

Što se tiče radova na obnovi, unutrašnji radovi su u potpunosti dovršeni te se vrši provjera kako hamam funkcioniše. Unutrašnji zidovi i stolarija se čiste, te se uređuje vanjski teren oko hamama.

U planu je da se obnovi trotoar ispred hamama, a iza hamama će biti zasađena trava. S načelnikom Općine Stari Grad Ibrahimom Hadžibajrićem Vakufska direkcija dogovara asfaltiranje ulice ispred hamama.

"Već početkom aprila očekujemo da budu dovršeni svi radovi, ali smo njegovo otvaranje odgodili do maja mjeseca kada počinje manifestacija 'Dani vakufa BiH'”, kaže Zajimović.

Vakufska direkcija Turske za ovaj projekt izdvojila je blizu dva miliona i 600.000 KM, a izvođač je turska firma “Er-Bu”. Kako je saopćeno iz Vakufske direkcije BiH, svečanom otvaranju prisustvovat će i najviši dužnosnici Republike Turske.

Objekt Isa-begovog hamama smješten je na 817 kvadratnih metara, a izvornu fasadu je projektovao Josip Vancaš. Hamam će biti pretvoren u hotel koji će raspolagati s 19 soba i dva apartmana. Sav namještaj će biti u staroosmanskom stilu, visokog standarda.

Dvorište hamama koje se spaja s dvorištem Careve džamije krasit će veliki dimnjak, nekada korišten za zagrijavanje vode u bazenima hamama. Sada će predstavljati svojevrsni spomenik i neće biti korišten.

Hamam je 1880. godine izgorio te je ponovo sagrađen na osnovu projekta Josipa Vancaša. Građena u orijentalnom stilu, banja je imala parnu i tzv. tursku banju i zasebne banje u bazenima.

Direktor Vakufske direkcije IZ-a BiH Senaid Zajimović podsjeća da je objekt Isa-begovog hamama do početka radova na obnovi bio ruglo, te zatrpan smećem.

Objekt je do rata koristio kao skladište preduzeća Higijena, a tokom agresije je oštećen u granatiranju. Tokom obnove izvučeni su kamioni i kamioni otpada, u kojem su nađene, između ostalog, i dvije ručne bombe. Također, iz zidova je počelo rasti drveće, tako da je to znatno usporilo radove, jer je objekt obnavljan tako da se zadrži njegov autentičan izgled.

Opstina Centar planira izgradnju kampusa tehnickih fakulteta i stambeno-poslovnu zonu na Kosevu



Sarajevska opština Centar planira velike investicije u narednom periodu. Prema konceptu urbanističkog projekta "Tehnički fakulteti-Koševo", predviđena je gradnja kampusa tehničkih fakulteta, ali stambeno-poslovne zone na Koševu.

Kako je rekla Jasminka Hodžić, glavni i odgovorni planer Zavoda za planiranje razvoja KS, ovaj plan se može podijeliti u dvije cjeline.
U jednom dijelu je planirana gradnja Arhitektonskog i Građevinskog fakulteta i četiri naučna instituta, a u drugom stambeni i poslovni prostori. Treba istaći da je u pitanju samo koncept projekta, te je vrlo moguće da će se sadržaj mijenjati i prilagođavati.

Sredinom marta održana je javna prezentacija koncepta urbanističkog projekta ''Tehnički fakulteti-Koševo'' na koji je bilo primjedbi.

"Tehnički fakulteti nisu zadovoljni planom, tako da će to vjerovatno usporiti realizaciju projekta" - rekla je Hodžić.

Kako je ranije saopšteno na sajtu opštine Centar, predstavnici sarajevskih tehničkih fakulteta žele aktivno da se uključe u izradu ovog urbanističkog projekta. Prema njihovom mišljenju, obuhvat plana treba da bude u skladu sa starim planskim dokumentom, odnosno ,da obuhvata područje između ulica Patriotske lige, Halida Kajtaza, Stjepana Tomića i Gradskog groblja Lav.

Prema sadašnjem konceptu urbanističkog plana "Tehnički fakulteti-Koševo", kompleks bi zauzeo 6,5 hektara zemljišta, a Opština Centar bi bila glavni investitor.

Milionski posao: Euro-Asfalt će graditi autoput u Crnoj Gori


Piše: N. N.
Bosanskohercegovačka građevinska kompanija Euro-Asfalt gradit će jednu dionicu autoputa u Crnoj Gori, ekskluzivno je potvrđeno za Klix.ba.



Crna Gora je jedina zemlja na Balkanu koja nema autoput. To bi se moglo promjeniti za četiri godine, kada bi trebala biti završena prva dionica autoputa Bar - Boljari, od Smokovca do Mateševa. Ova dionica vrijedna je 809 miliona eura.

Prvi autoput u Crnoj Gori gradit će kineske kompanije, dok će kineska Exim banka osigurati kreditna sredstva.

Bosanskohercegovačka kompanija Euro-Asfalt učestvovat će u ovom projektu kao podizvođač, a vrijednost radova koje će izvoditi procjenjuje se na oko 70 miliona KM. U narednih mjesec dana trebao bi i zvanično biti potpisan ugovor te obznanjeni svi detalji ovog angažmana.

Ovo je veliki uspjeh ne samo za Euro-Asfalt, već za cjelokupno bh. građevinarstvo. Posebno je značajno da će radovi početi u vrijeme kada se završava niz projekata na bosanskohercegovačkom autoputu. Tako će Euro-Asfalt, kao jedna od najvećih bh. firmi u sektoru niskogradnje, na tržištu Crne Gore uposliti ljudstvo i mašineriju, ali i nastaviti kontinuiran razvoj i poboljšavanje vlastitih referenci.

Austrijanci grade u Sanskom Mostu najvecu solarnu elektranu u BiH



Na području Bosanskih Milanovaca, mjesta udaljenog dvadesetak kilomeatara od Sanskog Mosta, gradit će se najveća solarna elektrana u Bosni i hercegovini, potvrdio je načelnik opštine Mustafa Avdagić.
Prema njegovim riječima, realizaciju ovog projekta pokrenula je austrijska tvrtka MY-PV, koja je u pomenutom podgrmećkom selu kupila sedamdeset duluma zemljišta.
Kako je rekao Avdagić, Ministarstvo prostornog uređenja i okoliša Unsko-sanskog kantona investitoru je već izdalo upotrebnu dozvolu.
"Ovo je projekat koji je prihvatljiv za našu lokalnu zajednicu jer je riječ o iskorištavanju obnovljivih izvora energije. Investtitoru ćemo pružiti svaku vrstu pomoći kako bi se projekat realizovao na najbolji mogući način", naveo je Avdagić.
On je dodao kako postoji zainteresovanost i nekoliko investitora za izgradnju minihidroelektrana snage do jednog megavata, koje bi se gradile u kanjonu rijeke Blihe.
Austrijska tvrtka MY-PV poznata je u BiH i kao partner u realizaciji projekta izgradnje solarne elektrane u Hodovu kod Stoca, inače vrijedne 20 miliona KM.
MY-PV u izgradnji solarnih elektrana u regiji i na kontinentu prisutan je više od dvije decenije.

U toku izgradnja pet objekata kompleksa drzavnog zatvora



Izgradnja pet objekata kompleksa državnog zatvora Bosne i Hercegovine je u toku. Izvode se betonski i instalaterski radovi, a uskoro će započeti i izgradnja preostalih pet objekata, kazala je Feni glasnogovornica Ministarstva pravde BiH Marina Bakić.
Dodala je da je u proteklom periodu završena većina iskopavanja i različitih zemljišnih radova.
Po njenim riječima, nakon zimske sezone i stvaranja povoljnijih vremenskih uvjeta planirano je intenzivaranje svih vrsta radova na izgradnji ove visokosigurnosne ustanove.
"Radovi su počeli krajem jula 2014. godine, a rok za izgradnju je 24 mjeseca od početka radova", kazala je Bakić.
Ističe da je izgradnja i funkcioniranje budućeg državnog zatvora u potpunosti usklađeno s evropskim zatvorskim pravilima.
"Realizacijom planiranog projekta Bosna i Hercegovina će dobiti zatvorske kapacitete maksimalne sigurnosti, kapaciteta 348 mjesta", kazala je Bakić.

Guzve u Sarajevu bit ce svakodnevnica do 2016. godine



Direktor JP Ceste FBiH Filip Vujeva danas je u Sarajevu s predstavnicima konzorcija koji čine Euro-Asfalt i ŽGP potpisao Ugovor za radove na završetku Sarajevske obilaznice, Lot 2, dionica Butila - Briješće - Stup.

Radovi na dionici dugoj oko četiri kilometra obuhvataju izgradnju vijadukta Briješće, završetak kolovoza, izgradnju rondoa Briješće, signalizaciju, opremu, rasvjetu i instalacije te izgradnju ceste izvan trase. Vujeva je rekao da su riješeni svi problemi vezani za eksproprijaciju zemljišta na trasi koji su dugo pratili taj projekt i da su sada stečeni svi potrebni uvjeti za početak realizacije.

Direktor Euro-Asfalta Hamed Ramić rekao je da je rok za završetak radova 11 mjeseci a da će se potruditi da se to desi i prije februara naredne godine te da će biti angažirano 250 do 300 radnika.

Potpisivanju ugovora pristvovao je i ministar prometa i komunikacija FBiH Enver Bijedić koji je istakao da će okončanjem ovog projekta Sarajevo s tri strane biti povezano na autocestu čime će biti smanjene svakodnevne gužve.

Vrijednost ugovora je 23,3 miliona KM koji su osigurani iz kreditnih sredstava Evropske investicijske banke i OPEC fonda za međunarodni razvoj.

BiH će imati najveće viškove struje



Ambicije zemalja zapadnog Balkana u izvozu električne energije mogu se pokazati kao vrlo rizične, te se predviđa da će u slučaju ispunjenja planiranih scenarija regija imati višak od čak 56 odsto struje, dok će zemlje s najviše energije za izvoz biti BiH i Srbija.

Pokazalo je to najnovije istraživanje, koje su za potrebe organizacije "CEE Bankwatch" sproveli Univerzitet u Groningenu i konsultantska kuća "Advisory House".

Međutim, domaći ekonomski eksperti ističu da višak električne energije ne može da šteti BiH, koja zajedno s ostalim zemljama zapadnog Balkana, kako kažu, treba da razvija zajedničke kapacitete i infrastrukturu u ovoj oblasti, kako bi tako udruženi lakše nastupali na trećim tržištima.

Ipak, autori ove studije pišu da zemlje ovog regiona imaju ambicije da postanu izvoznici energije, ali upozoravaju da bi lokalne vlade morale uzeti u obzir razvoj događaja u susjednim zemljama, koji bi novoplanirane energetske objekte učinio ekonomski neodrživim.

"Naime, s obzirom na konkurenciju u regiji, kao i iz Bugarske, Rumunije i ostatka EU, za koji se očekuje da će imati značajan višak električne energije, izvozne cijene mogu biti pritisnute naniže, a novoizgrađene elektrane mogle bi završiti kao nasukana imovina", navodi se u studiji pod nazivom "Izvještaj o dugoročnoj ekonomskoj isplativosti gradnje novih energetskih kapaciteta za izvoz zemalja zapadnog Balkana", koji je objavio poslovni portal SEEbiz.

Stoga, autori studije preporučuju vladama da preispitaju planove za izvozno orijentisane kapacitete proizvodnje i da same naprave ili naruče analize, te povećaju regionalnu saradnju kako bi zadovoljile vrhunac potražnje. Pored toga, preporučuju i mjere za smanjenje gubitaka električne energije i povećanje energetske efikasnosti u svakoj od zemalja.

"Energetski pejzaž na zapadnom Balkanu će u narednih deset godina najvjerovatnije izgledati sasvim drugačije. Kao što je i cilj da se zadovolje domaće energetske potrebe, gotovo sve vlade u regiji teže da postanu izvoznici i planiraju značajno proširenje hidroenergije i kapaciteta baziranih na ugljenu", navodi se u studiji.

U izvještaju se još navodi i da Crna Gora ima šanse da u narednih desetak godina preokrene svoj položaj od ekstremnog uvoznika električne energije, koja je uvozila i do 50 odsto potrebnih količina, do zemlje koja će iz vlastitih izvora podmirivati cijelu potražnju.

Duljko Hasić, ekspert Spoljnotrgovinske komore BiH, rekao je da je činjenica da je BiH značajan izvoznik struje, te da višak energije ne može škoditi BiH.

Govoreći o ovoj analizi, rekao je da takvo upozorenje ni u kom slučaju neće ići na štetu zemljama zapadnog Balkana da razvijaju zajedničke kapacitete i infrastrukturu u ovoj oblasti.

"Pitanje energije je pitanje budućnosti, to je tronožac zacrtan u strategiji EU - energija, komunikacije i hrana, tim redom. Koliko god da se proizvede, energije će biti malo i ona će naći svoje tržište u svakom slučaju", rekao je Hasić i dodao da je pitanje kako da budemo efikasniji u zajedničkoj infrastukturi, proizvodnji i zajedničkom nastupu prilikom prodaje. Istakao je da bi bilo daleko bolje da to zemlje zapadnog Balkana zajednički rade i zajednički nastupaju na trećim tržištima, nego što to rade pojedinačno.

"Na taj način bi se ostvario znatno bolji efekat za ove zemlje, uspostavila bi se zajednička saradnja, s obzirom na to da su zemlje zapadnog Balkana male. Zajedničkim snagama mogli bismo doći do odgovarajućih sinergijskih rezultata", smatra ovaj ekspert. Predložio je da odgovarajuća udruženja, poslovne asocijacije i kompanije zajedno izrade akcioni plan za zajednički nastup na trećim tržištima. To bi, kako je rekao, dalo pozitivni signal za zemlje zapadnog Balkana da se ovdje ulaže i da se zajednički radi na privrednoj saradnji, a što bi otvorilo i područje tržišnih pogodnosti u drugim oblastima.

Dragan Jerinić, predsjednik Udruženja proizvođača električne energije iz obnovljivih izvora, smatra da je potrebno razdvojiti izvore iz kojih se planira dobiti energija.

"Dugoročna politika Evropske unije, a koja ide u prilog planovima u RS i FBiH, je povećanje kapaciteta iz obnovljivih izvora, a smanjenje iskorištavanj uglja.

"RS i Federacija upravo tu imaju veliki potencijal. Kroz to teba posmatrati i pomenutu studiju. Sve je manje investitora u Evropi koji želi ulagati u prljave tehnologije za dobijanje energije, jer se Evropa svojim direktivama i zakonodavstvom okrenula obnovljivim izvorima i energetskoj efikasnosti. Takve politike su dovele da je značajno smanjena odnosno stagnira emisija CO2 u atmosferu u 2014. godini. Treba da znamo pametno iskoristiti naše potencijale koje imamo, jer čista energija uvijek će imati i dobru cijenu na tržistu", smatra Jerinić.

Euro-Asfalt i ŽGP potpisali ugovor za završetak radova na obilaznici



Direktor JP Ceste FBiH - Filip Vujeva danas je sa predstavnicima izvođača - JV Euro-Asfalt d.o.o. & GP ŽGP d.d. Sarajevo, potpisao Ugovor za radove na završetku Sarajevske obilaznice, LOT 2, dionica Butila – Briješće – Stup.

Predmetni radovi na dionici dugoj 4 km obuhvaćaju izgradnju vijadukta Briješće, završetak kolovoza, izgradnju rondoa Briješće, signalizaciju i opremu, rasvjetu i instalacije te izgradnju ceste izvan trase. Vrijednost ugovora je 23.365.202,51 KM.

Vujeva je rekao da su riješeni svi problemi vezani za eksproprijaciju zemljišta na trasi koji su dugo pratili taj projekt i da su sada stečeni svi potrebni uvjeti za početak realizacije.

Direktor Euro-Asfalta Hamed Ramić rekao je da je rok za završetak radova 11 mjeseci a da će se potruditi da se to desi i prije februara naredne godine te da će biti angažirano 250 do 300 radnika.

Potpisivanju ugovora pristvovao je i ministar prometa i komunikacija FBiH Enver Bijedić koji je istakao da će okončanjem ovog projekta Sarajevo s tri strane biti povezano na autocestu čime će biti smanjene svakodnevne gužve.

Potpisani ugovor će biti finansiran iz kreditnih sredstava Evropske investicijske banke (EIB) i OPEC fonda za međunarodni razvoj. Rok za završetak radova je 11 kalendarskih mjeseci.

Zeleno svjetlo za uredbu o izvozu krompira iz BiH u EU


Stalni odbor za biljke, životinje, hranu i životinjsku hranu, tijelo odgovorno za sigurnost hrane, na sastanku održanom 26. i 27. marta, pozitivno je ocijenio podatke dostavljene iz Bosne i Hercegovine, te dao zeleno svjetlo Evropskoj komisiji za pripremu Uredbe kojom proglašava da u BiH nema prstenaste truleži krompira, saopćeno je danas iz Delegacije Evropske unije u BiH.



Nakon što Uredba bude usvojena, biće omogućen izvoz krompira iz Bosne i Hercegovine u Evropsku uniju.

Sektor proizvodnje krompira je primjer u kojem je BiH pokazala da ima učinkovite sisteme kontrole i nadzora, kao i funkcionalnu koordinaciju, gdje osoblje u raznim institucijama i vlasti rade kao jedan tim. To je pozitivan primjer koji treba slijediti u drugim područjima, kao što su pripreme za izvoz mliječnih proizvoda, navodi se u saopćenju.

Fabrika pomfrita Srebreničanka zainteresovana za otkup krompira


Predstavnici Fabrike za preradu krompira "Srebreničanka" iz Srebrenice razgovarali su danas na Sokocu sa poljoprivrednicima sa područja ove opštine o otkupu krompira za potrebe ove fabrike čiji će dnevni kapacitet biti 30 tona.



Izgradnja ove fabrike je pri kraju, ugovorena je oprema za preradu krompira, tako da bi sve aktivnosti trebalo da budu završene početkom juna.

Šef proizvodnje u ovoj fabrici Osman Agić rekao je na sastanku da je kapacitet fabrike četiri tone pomfrita dnevno, te da im je cilj da u ovoj godini bude potpisan ugovor o otkupu sa zainteresovanim proizvođačima krompira.

On je napomenuo da proizvodnja može biti ugovorena direktno sa zadrugom, jer se na taj način lakše obezbjeđuju sjeme, repromaterijal, stručna pomoć u proizvodnji i drugo, a ugovor može biti potpisan i sa fabrikom, ali proizvođač krompira treba da poznaje tehnologiju proizvodnje.

Agić je rekao da bi fabrika otkupila višak krompira odgovarajućeg kvaliteta koji bi bio plaćen u roku od 30 dana po preuzimanju, te da bi ugovorom bila zagarantovana cijena od 40 feninga za kilogram.

Krompir za proizvodnju pomfrita mora da bude odgovarajuće sorte i zdrav, te veličine 45 do 100 milimetara u promjeru.

Otkup krompira već je ugovoren sa proizvođačima u ravničarskim predjelima.

Za tunel Karaula i cestu Stolac-Neum odobreno 50 miliona eura



Ministar prometa i komunikacija FBiH Enver Bijedić izjavio je danas u Sarajevu da je JP Ceste FBiH odobreno 50 miliona eura od Evropske investicijske banke koji će u naredne četiri godine biti iskorišteni za završetak započetih projekata - tunel Karaula i dionica Stolac - Neum.

Dodao je da će se skraćenjem trase od Stoca do Neuma ubuduće stizati za oko 20 minuta kroz teritoriju Bosne i Hercegovine.

Bijedić je podsjetio da je Vlada FBiH 2013. donijela Odluku o kreditnom zaduženju JP Ceste FBiH u iznosu 150 miliona eura za projekt "Modernizacija magistralnih cesta u FBiH" u okviru kojeg će do 2020. na svim kritičnim dijelovima biti građene treće traka za spora vozila, tuneli, te vršena skraćenja i ispravljanja postojećih trasa da bismo imali magistralne ceste kakve zaslužuje ovaj dio Evrope.

Direktor JP Ceste FBiH Filip Vujeva rekao je da će radovi na navedenim projektima početi čim Parlament FBiH da saglasnost, te da bi naljeto već trebali odabrati izvođače radova.

Pozitivno Visoko
Vispak gradi novi objekat u koji dolazi najnovija svjetska oprema za kafu



Ako se vozite automobilom ili možda šetate kroz tzv."Poslovnu zonu Ozrakoviće" na relaciji između Visokog, Arnautovića, Mulića pa do Gračanice, ne možete a da ne primjetite očajan put pun rupa koji uveliko smeta saobraćanju vozila i izaziva opasnost, a u isto vrijeme negativno se odražava na poslovanje velikih firmi koje se nalaze na ovoj relaciji. Među ostalima tu se nalazi i firma Vispak, koja i pored nebrige nadležnih da im obezbjedi bar normalnu putnu komunikaciju dodatno ulaže i širi svoje proizvodne pogone.

Kako saznaje Visoko.co.ba, Vispak je započeo izgradnju dodatnog proizvodnog objekta u koji dolazi najnovija svjetska oprema za kafu. Bit će to i nova pržionica, a kako nam je potvrđeno iz Vispaka uskoro su planirana i nova proširenja proizvodnih pogona, što će vjerovatno značiti i potencijalna nova radna mjesta.

Profesori smanjli svoje plaće i zaposlili tri studenta

Profesori sa Fakulteta za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije sebi su smanjli plaće da bi u radni odnos primili tri asistenta,tri najbolja studenta koji su dobitnici zlatne značke.

Već dugi niz godina Fakultet za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije nije mogao zaposliti nijednog asistenta.Ove godine uložena su financijska sredstva kako bi se podmladio nastavnički kadar na fakultetu. Cilj Uprave fakulteta je pružiti priliku mladim ljudima,omogućiti im sticanje radnog iskustva nakon stečene visoke stručne spreme, omogućiti im uslove za dalje učenje, istraživanje, te razvoj i rad u struci.

Osim tri asistenta, na Fakultetu za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije, angažirana su i tri pripravnika te pet volontera.

Istaknuto je da će Uprava ove obrazovne ustanove i u budućnosti nagrađivati vrijedne studente za rad i trud. Značajnu podršku u pravu davanja prilike mladim ljudima za samostalan rad i iskustvo u struci pružio je program Službe za zapošljavanje KS za sufinansiranje zapošljavanja pripravnika.

Osiguran novac za pocetak obnove Historijskog muzeja



Danas je svečanom konferencijom za medije najavljen početak projekta obnove Historijskog muzeja Bosne i Hercegovine.
Sredstva za prvi dio konkretnih radova, odnosno obnovu oštećenog krova Muzeja osigurala je Ambasada Sjedinjenih Američkih Država u Sarajevu i to u iznosu od 120.000 konvertibilnih maraka.
"Sredstva smo izdvojili iz američkog fonda za zaštitu kulturnog naslijeđa u BiH, a omogućit će obnovu jedne arhitektonski značajne zgrade u Sarajevu. Ovi važni radovi će doprinijeti sveukupnoj obnovi Muzeja, a služit će i kao zaštita izložbenih predmeta, kao i stalne postavke o ratnim godinama u glavnom gradu Bosne i Hercegovine. Ambasada SAD-a dobro sarađuje sa Komisijom za očuvanje nacionalnih spomenika, a pošto se naša zgrada nalazi prekoputa Historijskog muzeja odlučili smo biti dobre komšije", rekla je ambasadorica SAD-a u BiH Maureen Cormack.
Ona je podsjetila da je osnovna misija muzeja sakupljanje i čuvanje predmeta i dokumenata vezanih za historiju Bosne i Hercegovine. Također, Cormack je naglasila da građani trebaju biti ponosni na ovu instituciju koja je posvećena očuvanju historije zemlje.
SAD su od 2001. godine do danas su učestvovale u 17 projekata obnove i očuvanja spomenika kulture donirajući više od 1.200.000 konvertibilnih maraka.
Predsjedavajuća Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika Amra Hadžimuhamedović podsjetila je da je jedan od tih projekata koji su obavljeni u saradnji sa Komisijom bila i prezervacija Sarajevske hagade.
"Nažalost vidimo da Hagada, koja svjedoči o jedinstvu bh. naslijeđa, nije dostupna javnosti, jer je jedan od najznačajnijih muzeja u jugoistočnoj Evropi zatvoren. Lavovski su napori menadžemnta Historijskog muzeja koji se pokušava suprotstaviti uslovima u kojima kultura ne dobija svoj puni iskaz i gdje institucije kulture ne funkcionišu na jednostavan način", rekla je Hadžimuhamedović.
Ona je objasnila kako očekuje da će odlučnost američke ambasadorice ukazati na značaj bh. naslijeđa i biti značajan pokazatelj i onima koji će danas početi donositi odluke o budućnosti BiH – Vijeću ministara i svim drugim nivoima vlasti.
"Nadamo se da će oni shvatiti da kulturu treba uvrstiti u sve planove održivog razvoja Bosne i Hercegovine", zaključila je Hadžimuhamedović.
Elma Hašimbegović, voditeljica spomenutog menadžmenta Muzeja kazala je kako svečani početak projekta danas treba biti glavna vijest s obzirom na informacije koje svjedoče o lošem stanju kulturnih institucija.

"Historijski muzej već se godinama brine o kulturnom naslijeđu BiH, a uz to godinama trpimo kao kolateralna šteta postratne politike. To je dovelo zgradu u stanje propadanja koje predstavlja opasnost za eksponate i građane. Ja se nadam da je današnji dan poziv i drugim akterima u daljnju obnovu zgrade i nadam se da je ovo samo prva faza koja će rezultirati Historijskim muzejom u punom sjaju", zaključila je Hašimbegović.

Sada predstoji izrada projekta obnove krova koja će uključivati ugradnju regulatora unutrašnje klime objekta kao i zaštitu od UV zračenja, a potom slijedi odabir izvođača radova koji bi trebali trajati 18 mjeseci.

U Zenici pocela izgradnja stambenog kompleksa ''Makovi''



Danas je počela izgradnja stambenog kompleksa "Makovi" u Zenici.
Ing.arh. Asim Kaknjo iz kompanije Grading KGM kaže kako prva faza obuhvata izgradnju A i B lamele, ukupno 130 stanova.
U prve dvije lamele su u ponudi stanovi od 25-100 m2 te stanovi u visokom prizemlju sa baštom i zasebnim ulazom, dupleks stanovi/u dvije etaže.
Kompleks će graditi firme koje su ujedno i investitori . "Arel" i "Grading KGM" sa polovinom i "Almy" sa drugom polovinom sredstava.
Cijena kvadrata će biti od 1.500 -1.600 KM sa uračunatim PDV-om. Cijena za stanove od 25-31 m2 -1.600 KM/m2, od 31 do 42 m2- 1.550 KM/m2 i od 42 m2 -1.500 KM/m2.
U sklopu kompleksa nalazit će se i poluotvorena garaza od 1.500 m2.
Ukupna vrijednost projekta je oko 20 miliona maraka. Na parceli od 9.000 m2 gradit ćse se osam stambenih lamela sa ukupno 22.000 kvadrata, 300 stanova.

Krajem aprila završetak desne strane biciklističke staze u općini Novi Grad



Na području općine Novi Grad uveliko teku radovi na izgradnji prve faze biciklističke staze. U dužini od 2,12 km, staza će kroz ovu općinu prolaziti obostrano - Bulevarom Meše Selimovića i dijelom Zmaja od Bosne, od Nedžarića do mosta na Otoci. Prema projektu koji je pokrenuo Grad Sarajevo na čelu sa gradonačelnikom Ivom Komšićem, riječ je o prvoj biciklističkoj stazi u gradu, koja će u ukupnoj dužini od sedam kilometara, prolaziti kroz općine Novi Grad, Novo Sarajevo i Centar.

Radnici KJKP “Rad” trenutno izvode radovi na desnoj strani buduće staze - od pijace Heco do Otoke u novogradskoj općini. Pri kraju su završni zemljani radovi. Ako vremenski uslovi budu dozvoljavali, planirano je da oko 10. aprila započne asfaltiranje staze, tačnije postavljanje pigmentiranog asfalta smeđo-crvene boje, koji se zbog svoje kvalitete uglavnom koristi kao podloga za biciklističke staze. Nakon ovih radova, pristupit će se postavljanju vertikalne saobraćajne signalizacije,saopćili su iz Gradske uprave Sarajeva.

Očekuje se da krajem aprila desna strana bude završena, kako bi se moglo početi sa radovima na lijevoj strani biciklističke staze – od bivšeg doma penzionera do mosta Otoka.

Inače, Općina Novi Grad koja maksimalno i efikasno pruža svu potrebnu administrativnu podršku, finansirat će izgradnju dva odmorišta duž staze na području svoje općine.

Za izgradnju biciklističke staze koja će prolaziti kroz novogradsku općinu, predviđeno je 600.000 KM, s tim da će Grad Sarajevo i Direkcija za ceste KS izdvojiti po 300.000 KM, saopćili su iz Gradske uprave Sarajeva.