Forum Klix.ba

ExNihilo wrote: ↑12/05/2020 21:53

MorningStar wrote: ↑12/05/2020 22:43

ExNihilo wrote: ↑12/05/2020 21:53

Ih svasta al dobro radno mjesto , dobro placeno a prodajes maglu

ExNihilo wrote: ↑12/05/2020 21:53

ExNihilo wrote: ↑15/05/2020 15:14 Hoćeš se prijaviti?

Doslovno je na slici naveden link.

Connaisseur Karlin wrote: ↑15/05/2020 19:36

ExNihilo wrote: ↑15/05/2020 15:14 Hoćeš se prijaviti?

Doslovno je na slici naveden link.

https://jobs.undp.org/cj_view_job.cfm?cur_job_id=91610

National Consultant to produce Rapid Gender Assessment of COVID-19 in Bosnia and Herzegovina

Tko je preveo sa engleskog jezika tako debilno naslov

ExNihilo wrote: ↑15/05/2020 19:45

Connaisseur Karlin wrote: ↑15/05/2020 19:36

ExNihilo wrote: ↑15/05/2020 15:14 Hoćeš se prijaviti?

Doslovno je na slici naveden link.

https://jobs.undp.org/cj_view_job.cfm?cur_job_id=91610

National Consultant to produce Rapid Gender Assessment of COVID-19 in Bosnia and Herzegovina

Tko je preveo sa engleskog jezika tako debilno naslov

Prevoditeljka koja će sutra insistirati da je manje plaćena zbog spola.

ExNihilo wrote: ↑12/05/2020 21:53

Guadalajara wrote: ↑12/05/2020 22:18 Ovo je pisao neko sa koronom

Škobo Habu wrote: ↑11/05/2020 12:29
Zašto je ovo ruralno?

Kao da kod radništva nemaš ovakvih slučajeva?

ExNihilo wrote: ↑15/05/2020 19:45

Connaisseur Karlin wrote: ↑15/05/2020 19:36

ExNihilo wrote: ↑15/05/2020 15:14 Hoćeš se prijaviti?

Doslovno je na slici naveden link.

https://jobs.undp.org/cj_view_job.cfm?cur_job_id=91610

National Consultant to produce Rapid Gender Assessment of COVID-19 in Bosnia and Herzegovina

Tko je preveo sa engleskog jezika tako debilno naslov

Prevoditeljka koja će sutra insistirati da je manje plaćena zbog spola.

Zašto uopće proučavati nečiji život – a ne samo djelo? Autobiografsko čitanje Simone de Beauvoir

Lucie Joubert u knjizi S onu stranu dječjih kolica prepričava da je Simone de Beauvoir na putovanju za Izrael 1967. srela ženu koja ju je pitala: „Gospođo, ne pišete li možda knjige jer nemate dijete?“, na što je ova odgovorila: „A da možda vi ne pravite djecu jer niste sposobni napisati knjigu?“

Ne možemo sa sigurnošću ustvrditi da se to stvarno dogodilo, no zvuči uvjerljivo jer Simone de Beauvior kasnih je 60-ih godina bila već dobrano navikla na napade na sebe. Iako je pisala romane, filozofske rasprave i članke, te iza sebe ostavila fundamentalni feministički tekst Drugi spol, Simone de Beauvoir već je desetljećima poznatija po nekonvencionalnom načinu života nego po svome djelu. Živjela je u otvorenom i turbulentnom ljubavnom odnosu s poznatim filozofom J. P. Sartreom, ljubovala je s vlastitim studenticama, bila u vezi s američkim piscem Nelsonom Algrenom i mlađim redateljem Claudom Lanzmannom[1] (jedinim ljubavnikom kojeg je oslovljavala s „ti“, jer je Sartreu uvijek govorila „vi“!). Kad je pisala o politici komentirali su da je nedovoljno ženstvena, kad je pisala o emocijama proglašavali su je narcisoidnom, kad je pisala o odnosima žena i muškaraca zvali su je ‘madame’, a mnogi su je u intelektualnom smislu držali plitkom i neoriginalnom, uvjereni da je sve ideje ionako pokupila od Sartrea. Teoretičarka Toril Moi u knjizi Simone de Beauvoir: The Making of An Intellectual Woman tvrdi da je omiljena strategija odbacivanja njezina djela svođenje na osobno: „reduciranje knjige na ženu“, čime je se diskreditiralo kao govornicu, i nije bilo razloga da se s njome polemizira. A razloga za polemiku s ovom teoretičarkom zapravo je beskrajno mnogo.

Služeći se povijesnim, književnim, mitološkim, medicinskim i drugim izvorima, Drugi spol na preko 600 stranica pokušava odgovoriti na pitanja: što je uopće žena i kako se žena u patrijarhalnim društvenim uvjetima može ostvariti kao cjelokupno ljudsko biće? Uvjerena da postoji zajedničko društveno iskustvo kategorije ‘žena’, Simone de Beauvoir je filozofski detektirala i imenovala položaj i bit žene u patrijarhatu. Ženskost nije prikazala kao esenciju ni prirodu već žene promatra unutar situacije koju je civilizacija stvorila uz određene preduvjete. Cjelokupnu zapadnjačku misao razotkrila je kao patrijarhalnu, zaključivši da žene u opresivnim društvenim uvjetima nemaju slobodu izbora jer zakonodavci, svećenici, filozofi, pisci, mudraci svim su silama nastojali dokazati da je ženska podčinjenost željena na nebu i korisna na zemlji. (19)

Sve je to u francuskom društvu 1949. izazvalo sablazan. Vatikan je zabranio Drugi spol, mnogi su joj već tada spočitavali da je feminizam izlišan jer žene imaju pravo glasa (što bi još htjele?), a muškarci su se osjećali napadnuto: Albert Camus je izjavio da „francuskog muškarca prikazuje kao idiota“. Komunisti su tvrdili da piše iz privilegirane buržujske perspektive a žene se razjarile jer ih optužuje za nedostatak solidarnosti i suučesništvo u patrijarhatu – osobito ih je pogodila tvrdnjom da majčinski instinkt ne postoji, čudile su se kako o tome može pisati kad nije majka? Odgovorila im je da muškarce to nikad nije zaustavilo!

...

http://ideje.hr/zasto-uopce-proucavati- ... -beauvoir/