Istaknuti arhitekta Ćemalović: Sarajevo gradi betonske spavače u kojima nema stanovnika
Klix
Grad Sarajevo proteklih godina postao je veliko gradilište u kojem historijska ostavština sve češće odlazi u sjenu novih, modernijih i privatnih objekata. Glas struke sve manje se čuje, a glavni krivac je, govori nam dugogodišnji sarajevski arhitekta Hasan Ćemalović, sistem i zakon koji je to dozvolio.
Iza Ćemalovića je 47 godina rada. Pratio je gotovo sve što se u ono vrijeme gradilo, rušilo te ponovo gradilo. Kaže kako danas nije protiv gradnje, ali je protiv načina na koji se to radi.
"Do danas smo sve zgrade koje smetaju našem oku i razumu napravili po članu 46 prethodnog Zakona o prostornom uređenju Kantona Sarajevo koji je podrazumijevao korekciju regulacionog plana u slučaju da tekstualni i grafički dio nisu usaglašeni. Ali on se pretvorio u to da načelnik sa svojom inicijativom pokreće proceduru izmjene plana koju na kraju ovjerava gradonačelnik. U međuvremenu dobiju saglasnosti od Zavoda za prostorno planiranje, resornog kantonalnog ministra za prostorno planiranje te ministra za saobraćaj. Zamislite koliko je učesnika u dogovoru za izmjenu regulacionog plana. To se zove zloupotreba položaja. Bilo je jako puno problema i na kraju se radila izmjena i dopuna Zakona o prostornom uređenju. Ja se uvijek oslanjam na zakone jer oni su suštinski uzrok ovakvog načina rada i uništavanja grada. Otkako je novi zakon na snazi, on daje načelnicima i općinskim vijećima neograničena prava. Dakle, načelnik pokreće inicijativu i ako je vijeće usvoji, sve je završeno. Kantonalna skupština i premijer moraju zaustaviti odmah i sad taj dio zakona te sve što je na tom osnovu pokrenuto staviti pod znak pitanja", pojašnjava nam na početku razgovora nekadašnji asistent na Arhitektonskom fakultetu u Sarajevu te predsjednik Udruženja arhitekata BiH.
Niko ništa ne pita arhitekte
Struka nema nikakvu riječ u donošenju odluka, smatra iskusni arhitekta. Kako ističe, arhitekte su puštene na ulicu kao psi bez markice.
"Mi nemamo komoru arhitekata koja egzistira u svim zemljama u okruženju i zemljama Evrope. Osnovni stožer kočenja toga kod nas je HDZ koji u Hrvatskoj od 90-ih godina ima Komoru arhitekata. Ja sam za to da se prepiše hrvatski sistem funkcionisanja komore ili hrvatski zakon o prostornom uređenju. Prepišite od Francuske, prepišite od bilo koje razvijene zemlje", naglašava Ćemalović.
Komora arhitekata, pojašnjava nam on dalje, utvrđuje ko ima pravo rada te daje licencu koja podrazumijeva određene odgovornosti. Takva komora je direktni partner federalnom ili državnom ministarstvu prostornog uređenja te zajednički sa vladom radi na regulativama, propisima, odgovornostima struke, edukacijama...
"Mi danas unutar struke nemamo tumača odgovornosti. Mi smo u prašumi i tako smo šutnuti na tribinu dešavanja da jedino putem medija možemo nešto reći, ali ne i na mjestima donošenja odluka", kaže Ćemalović.
Sarajevo se danas može pohvaliti arhitektama koji potvrđuju svoje znanje i pružaju svoje usluge van granica BiH. Ovdje ih niko ništa ne pita, razočaran je Ćemalović.
"Imao sam priliku raditi sa mladim ljudima koji su danas poznati svjetski arhitekti. Nažalost, ovdje kao da ne postoje. Uništena je institucija konkursa ili natječaja kao afirmacije rezultata rada", kazao nam je sarajevski arhitekta.
Kada je riječ o građevinama u Sarajevu, Ćemalović kaže kako građani glavnog grada moraju odbraniti bogatstvo koje imaju.
"Grad čini njegova historija. Ne možemo tek tako rušiti objekte. Hiljade je načina kako da se obnove stari objekti, a ogromna je potreba brige o historijskoj ostavštini. Mi danas u gradu imamo klonove, arhitekturu koja nije arhitektura", ističe Ćemalović.
Prošlog mjeseca, a nakon usvajanja Nacrta odluke o izmjeni regulacionog plana Gradski park - Hastahana, građani su izašli na ulice kako bi se usprotivili gradnji zgrade na ovom prostoru.
Iako su iz Općine Centar kazali kako će 89 posto površine u Hastahani ostati park, građani su nezadovoljni tim konceptom.
Vratiti spomenik kulture Hastahanu
Ćemalović kaže da i u ovom slučaju struka diskutuje, a drugi provode odluke.
"Hastahana je bila prva vojna bolnica na Balkanu koja je nastala na kraju Osmanskog carstava i ona je dokazani spomenik kulture. Bila je dugo godina markirana u bijelom prostoru kao vojni objekat, da bi tu Hastahanu 1996. uništili naši ljudi i raznijeli je jer je njena opeka bila vrijedna. Vi i danas tu Hastrahanu možete naći na vikendici, u kafiću ili nekoj kući. Ja tražim da se taj spomenik kulture vrati. To je parcijalni prostor koji u sredini ima dvorište, a okolo su formirani zatvoreni prostori. Hastahana takvog oblika je idealna za smještaj svih kulturnih i javnih sadržaja koji nedostaju ovom gradu. Na taj način obnavljamo Hastahanu sigurno sredstvima donatora, dobivamo prostor u koji bismo smjestili sve što nam treba te zadržavamo javni karakter jer sve što sada gradimo pretvaramo u privatno. Grad čine javni prostori, a ne privatne administrativne zgrade", smatra Ćemalović.
On dalje komentariše potrebu premještanja Centralne banke u Sarajevu.
"Sama riječ nam kaže kakva je to ustanova. U normalnim zemljama pomaže građanima da riješe probleme koje inače ne mogu riješiti jer ima mogućnosti i sredstva da rješava infrastrukturu grada, a nama ovdje hoće uzeti i ono malo zraka što imamo. Prostor pored RTV doma nam zjapi i on je idealan za Centralnu banku. Tu bi se mogla urediti površina, normalan prilaz automobilima, sigurnost kakvu ova građevina nema u centru grada i time sve riješiti. Time bismo i mi bili sretni i proširili centar grada", govori Ćemalović.
Sarajevski arhitekta velika je podrška izgradnji nove koncertne dvorane u Sarajevu kao objekta koji, kako kaže, u današnje vrijeme postaje centar turizma.
S druge strane, ističe kako se mora zaustaviti gradnje nebodera na Marijin-Dvoru koji su svojom sjenom prekrili cijeli prostor ovog naselja.
"U Sarajevu se grade betonski spavači u kojima nemate stanovnika. Svako ko ima hiljadu maraka van Sarajeva želi kupiti ovdje stančić da može poslati dijete na fakultet. Mi sebe time uništavamo. Moramo takvu vrstu gradnje organizovati van grada, a prostor u gradu ostaviti za zajedničke funkcije. To se tako u svijetu radi, a mi takve betone donosimo u centar grada", zaključio je Ćemalović.
Ćemalović je diplomirao arhitekturu u Sarajevu 1972. godine, a na Arhitektonskom fakultetu je predavao od 1976. do 1986. godine kao asistent projektiranja. Od 2000. godine bio je predsjednik Udruženja arhitekata BiH.
Pa cak ni novogradnja ne dostize te cijene.
