Razdvojiti državne i stranačke funkcije
Tadić ne može da sedi u dve fotelje
Ž. Jevtić | 21. 05. 2010. - 00:02h | Foto: A. Stanković | Komentara: 169
Ustavni sud oglasio se juče nenadležnim da presudi da li Boris Tadić pored funkcije predsednika države može da bude i lider DS, saznaje „Blic“. Međutim, iako trenutno ne postoji nijedna zakonska odredba koja sprečava da se istovremeno obavlja visoka državna i stranačka funkcija, u Agenciji za borbi korupcije kažu za „Blic“ da to ne znači da obavljanje i ovih funkcija ne treba regulisati zakonom.
Da povuče potez za primer: Boris Tadić
Ustavnu inicijativu o nespojivosti obavljanja funkcija predsednika države i lidera stranke pokrenula je 14. januara ove godine Hrvatsko bunjevačko-šokačka stranka. Ta stranka u svom obraćanju Ustavnom sudu iznela je stav da se ne mogu istovremeno obavljati ovakve dve funkcije.
Činjenica je da Boris Tadić koji je trenutno predsednik države i lider vladajuće stranke, ali i nijedan ministar koji je istovremeno i predsednik stranke nisu zbog toga u sukobu sa zakonom. Najjednostavniji odgovor je - jer obavljanje ovakvih funkcija nije sankcionisano nijednom zakonskom odredbom. Jednoglasno sudije Ustavnog suda izjasnile su se o nenadležnosti za ovo pitanje, a prava adresa je agencija za borbu protiv korupcije. U izjavi za „Blic“ profesor Čedomir Čupić, predsednik Odbora Agencije za borbu protiv korupcije, kaže da „po Zakonu o Agenciji Boris Tadić može da obavlja te dve funkcije i on nije u sukobu interesa“.
- Međutim, obavljanje dve visoke funkcije državničke i stranačke trebalo bi regulisati i to tako da se ne mogu obavljati. Onog trenutka kada bivaju izabrani na mesto predsednika, premijera ili ministra, trebalo bi i da ne budu više na čelu stranke ili u užem rukovodstvu - kaže profesor Čupić.
On dodaje da bi takva zakonska odredba mogla da se unese u okviru Zakona o Agenciji protiv korupcije u delu gde se tretira sukob interesa ili da se donese poseban zakon koji bi regulisao odnos između članstva u partijama i obavljanja državnih i javnih funkcija. Čupić smatra da bi ograničeno članstvo u strankama ljudi na vlasti dovelo i do potpuno drugačijeg odnosa među koalicionim partnerima.
- Koalicije bi bile poboljšane i stabilnije. Jedno je kada lider jedne stranke preti da će srušiti vladu, a sasvim drugo kada u toj stranci postoji predsednik koji nije i državni funkcioner. Primera radi, ako neki ministar učini nešto što nije u redu, ostavlja se prostor obraćanja stranci sa molbom da se zameni nekim drugim iz stranke - zaključuje profesor Čupić. Međutim, za promenu zakonskih odredbi, kada je reč o obavljanju visoke državničke i stranačke funkcije, neophodna je politička volja koje, međutim, do sada nije bilo.
Svi čuvaju funkcije
Vojislav Koštunica, predsednik SRJ i predsednik Vlade Srbije i predsednik DSS
Zoran Đinđić, predsednik Vlade Srbije i predsednik DS
Zoran Živković, predsednik Vlade Srbije i zamenik predsednika DS
Vuk Drašković, ministar spoljnih poslova i predsednik SPO
Boris Tadić, predsednik Srbije i predsednik DS
Mlađan Dinkić, ministar ekonomije i predsednik G17 plus
Ivica Dačić, ministar MUP i predsednik SPS
Jovan Krkobabić, potpredsednik Vlade i predsednik PUPS
Dragan Šutanovac, ministar odbrane i potpredsednik DS
Milutin Mrkonjić, ministar za infrastrukturu i potpredsednik SPS
Petar Škudrić, ministar energetike i potpredsednik SPS
Slavica Đukić-Dejanović, predsednica parlamenta i potpredsednik SPS
Tomica Milosavljević, ministar zdravlja i do pre pet dana potpredsednik G17 plus
Verica Kalanović, ministarka za NIP i potpredsednica G17 plus
Rasim Ljajić, ministar za rad i socijalna pitanja i lider SDPS
Vojvođanski slučaj na ledu
Ustavni sud obustavio je izvršenje odluke Agencije za borbu protiv korupcije prema kojoj funkcioneri moraju u roku od 90 dana da se izjasne o tome koju će funkciju obavljati. Na osnovu ove odluke vojvođanskim funckionerima je zamrznuto oduzimanje funkcija na 30 dana dok se ne izjasni Skupština.