Forum Klix.ba

Imam jedno pitanje, mozda je malo glupo ali imajte u vidu da sam ja pocetnik u ovom poslu
Iz agencije koja treba da ovjeri zavrsni obracun, rekli su mi da im dostavim bruto bilans za 2016, proslogodisnji obracun i statistiku. Eh mozete li mi reci sta je ova statistika?

laly wrote:Imam jedno pitanje, mozda je malo glupo ali imajte u vidu da sam ja pocetnik u ovom poslu
Iz agencije koja treba da ovjeri zavrsni obracun, rekli su mi da im dostavim bruto bilans za 2016, proslogodisnji obracun i statistiku. Eh mozete li mi reci sta je ova statistika?

Vjerujem da misle na Rješenje o razvrstavanju koje se dobije u statistici prilikom registracije firme. To je onaj papir gdje imaš šifru djelatnosti za tvoje društvo.

EDIT: Nema glupih pitanja, svi su nekad bili početnici.

busta1001 wrote:Ako može objašnjenje za mladog kolegu

Šta zapravo znaci ova amortizacija.Jedna kolegica mi govori da kad je nesto amortizovano ono automatski treba da se otpiše i to znaci da nije više u upotrebi.Meni sad to nije logicno npr. ako amortizujemo osnovno sredstvo do 1000KM u roku od 1god ono se i dalje koristi a ona govori to se odmah treba otpisati kod nas iako to sredstvo još uvijek koristimo?

Amortizacija je trošak koji nastaje korištenjem osnovnog sredstva. Pošto osnovna sredstva imaju propisan vijek trajanja amortizacija se vrši u tom periodu.

Npr, nabavite auto. Njegova stopa amortizacije iznosi 15% godišnje, što znači da ti svake godine obračunaš 15% od njegove nabavne vrijednosti i to otpišeš kao trošak. Na kraju kad se vozilo izamortizuje, ostaje mu sadašnja vrijednost 0, ali ako se koristi i dalje ste dužni voditi ga na popisu osnovnih sredstava. Ukoliko neko osnovno sredstvo otpisujete i isknjižavate, mora postojati neki zapisnik o uništenju istog.

Ove propisane stope amortizacije su maksimalne te svaka amortizacija preko te stope je porezno nepriznata, dok manju smijete uzeti. Npr na građevine je maksimalna stopa 5%, a ja sam znao koristiti i 2 ili 3,5% zavisno kako klijent želi.

Nadam se da sam pomogao, pozz

Lord Vader wrote:

laly wrote:Imam jedno pitanje, mozda je malo glupo ali imajte u vidu da sam ja pocetnik u ovom poslu
Iz agencije koja treba da ovjeri zavrsni obracun, rekli su mi da im dostavim bruto bilans za 2016, proslogodisnji obracun i statistiku. Eh mozete li mi reci sta je ova statistika?

Vjerujem da misle na Rješenje o razvrstavanju koje se dobije u statistici prilikom registracije firme. To je onaj papir gdje imaš šifru djelatnosti za tvoje društvo.

EDIT: Nema glupih pitanja, svi su nekad bili početnici.

Hvala puno na odgovoru

Moze li mi neko reci vezano za predaju godisnjih obracuna u AFIP, koje su posljedice za firmu ako to ne preda do tog roka? Znam da se to treba predati do kraja februara, ali meni ciko u AFIP-u rekao da nije problem ni ako se preda kasnije, jer ce oni to uvijek primiti.

laly wrote:Moze li mi neko reci vezano za predaju godisnjih obracuna u AFIP, koje su posljedice za firmu ako to ne preda do tog roka? Znam da se to treba predati do kraja februara, ali meni ciko u AFIP-u rekao da nije problem ni ako se preda kasnije, jer ce oni to uvijek primiti.

Oni hoce, ali ne kaznjavaju oni vec Ministarstvo. Koje su konkretno posljedice ne znam.

zar nije rok do 31.marta?

31. mart je rok za porezni bilans, a zvanični izvještaji u FIA-u (raniji AFIP) se predaju do zadnjeg dana u februaru.

Kaznene odredbe za nepravovremenu predaju izvještaja su definisane Zakonom o računovodstvu i reviziji FBiH i čini mi se da je propisana kazna od 5-10 hiljada KM. Ovo je propisana kazna, a da li može proći bez nje, ne znam.

Pozdrav,

posto nemam previse iskustva s knjigovodstvom obrtnika, potrebna mi je pomoc

Naime, da li bi za vlasnika obrta koji također radi u tom obrtu pored jednog uposlenika trebalo imati svu dokumentaciju kao i za zaposlenika, te ga evidentirati jednako u evidencijama kao i zaposlenika (sihtarice, knjiga uposlenika, personalni dosije i sl.)?

Hvala

Ovako u firmi je prijava poreza na dobit podnesena 03.04. a po zakonu trebalo je podnijeti 31.03.
Posto su za nepodnosenje prijave predvidjene novcane kazne, zanima me sljedece, pa ako neko zna
Dakle, koliko sam ja shvatila za primjenu Zakona o porezu na dohodak nadlezna je Poreska sluzba. U Zakonu o poslovanju poreske sluzbe pise da poreska sluzba moze "oprostiti"ucinjeni prekrsaj pravnom licu ako sam prijavi prekrsaj. E sad da li bi to bilo pravilno uciniti da se izbjegne novcana kazna?
Ili da nista ne poduzimamo jer mozda nece nista poduzimati jer je zakasnjenje malo 1-2 dana?
Ako se neko bas razumije u ovu tematiku, molila bih da odgovori

Zna li neko da li je certifikat za samostalnog racunovodju CR priznat i u drugim zemljama...na zvanicnoj stranici srrfbih stoji da je "member of IFAC" i Union of Accountants, Auditors and Financial Workers of Federation of Bosnia and Herzegovina is a full member of Accountancy Europe??

Da li imate klijenata iz drugih gradova? Npr. da li moze racunovodstveni ured iz Sarajeva vrstiti usluge kompaniji iz Tuzle? Kako ide kad dodje inspekcija?

Što nebi mogao?

isx wrote:Što nebi mogao?

Pa zato sto se knjige valjda nalaze kod racunovodje i onda ce inspektor morati ici u jednog kantona u drugi?

Inpspektor jednostavno izda nalog da mu doneseš knjige u njegovo sjedište. Osim toga većina knjiga koja se kontroliše su više na federalnom (direktni porezi) i državnom nivou(indirektni porezi) tako da ako misliš na ingerencije ne pije ti puno vode. Kako bi firme koje imaju više poslovnica u različitim kantonima bile onda kontrolisane?

PRO165 wrote:Inpspektor jednostavno izda nalog da mu doneseš knjige u njegovo sjedište. Osim toga većina knjiga koja se kontroliše su više na federalnom (direktni porezi) i državnom nivou(indirektni porezi) tako da ako misliš na ingerencije ne pije ti puno vode. Kako bi firme koje imaju više poslovnica u različitim kantonima bile onda kontrolisane?

Ma ne, ne mislim na neko izbjegavanje. Znam da je PU na federalnom nivou a UIO drzavni nivo sto je malo bezveze. Trebalo bi napraviti jednu PU na drzavnom nivou jer se ovako fiskalizacija npr. provodi na nivou entiteta, a bitna je i za direktne (porez na dobit), a i za indirektne poreze (PDV).

Pitam vise iz razloga sto vidim da Deloitte pruza usluge racunovodstva, a njihovo je sjediste u Sarajevu.
https://www2.deloitte.com/ba/bs/pages/b ... id=top_bps

Kad vec vidim da se razumijes u racunovodstvo, zanima me sta mislis sta je bolje za vlasnika: isplatiti dividendu ili uzeti pozajmicu? OK, sad se ne placa porez na dohodak koji dolazi od dividende, ali ce se placati po novom.

Kad su u pitanju pozajmice ja se ne bih više igrao. One su inače služile za pranje pare, daju se pozajmice pa se onda kao nakon par godina otpišu kao nenaplative.
Inače kada je u pitanju pozajmica za povezano lice onda se na to plaća porez i doprinosi kao da se radi o prihodu od nesamostalne dijelatnosti u visini kamate koju je propisalo Federalno ministarstvo finasija (mislim da je sada 10,3% mrsko mi guglat).
Da bi ti bilo jasnije: pozajmiš 100.000 na godinu. Kamata je cca 10.000. Na tu cifru idu doprinosi cca 7.000. To se čak iskazuje na izvještaju o platama kao stavka u rubrici br. 9 Plaće u stvarima i/ili uslugama.

Naravno mnogi će reći kako ja pozajmijo i vratio/nisam vratio otkud sad to. To ti je nadležnost Federalne inspekcije i ako sam nisi obračunao oni će, ne boj se, uz zatezne kamate + penal + kaznu.

PRO165 wrote:Kad su u pitanju pozajmice ja se ne bih više igrao. One su inače služile za pranje pare, daju se pozajmice pa se onda kao nakon par godina otpišu kao nenaplative.
Inače kada je u pitanju pozajmica za povezano lice onda se na to plaća porez i doprinosi kao da se radi o prihodu od nesamostalne dijelatnosti u visini kamate koju je propisalo Federalno ministarstvo finasija (mislim da je sada 10,3% mrsko mi guglat).
Da bi ti bilo jasnije: pozajmiš 100.000 na godinu. Kamata je cca 10.000. Na tu cifru idu doprinosi cca 7.000. To se čak iskazuje na izvještaju o platama kao stavka u rubrici br. 9 Plaće u stvarima i/ili uslugama.

Naravno mnogi će reći kako ja pozajmijo i vratio/nisam vratio otkud sad to. To ti je nadležnost Federalne inspekcije i ako sam nisi obračunao oni će, ne boj se, uz zatezne kamate + penal + kaznu.

Pozdrav svima.. Imam par pitanja pa ako ko zna i radan je da odgovori hvala unaprijed.. Hajde mogu reći da sam nov u ovome poslu, desila mi se situacija kod jednog preduzeća da je covjek zakljucio okvirni kredit sa jednom bankom u iznosu od 100.000,00 KM.. 60.000,00 KM je uzeo kao overdraft kredit, kasnije je uzeo kredit od 25.000,00 KM a koji se vezuje za okvirni ugovor, da bi opet poslije nekoliko mjeseci uzeo 15.000,00 KM kredita čime je ispucao sva sredstva po osnovu okvirnog ugovora.. Naravno, on te ugovore nije donosio, a krediti 25.000,00 KM i kredit 15.000,00 KM kad je podigao banka je to automatski prebacila na overdraft jer je ovaj vec iskoristio čitav overdraft kredit i isti je bio na 0,00 KM.. Kolege nisu ni obraćale paznju na to, i kad je dolazila naplata anuiteta, banka je to skidala a kolege su to sve knjizile na trošak kamate ( što je neispravno, jer tu je sadržana glavnica + kamata koja se priznaje kao trošak).. Ja sam to pokrenuo, čovjek je donio ugovore i otplatne planove kredita, al kako sad ja da to knjižim i da ispravljam, i da li se to može srediti proizvdnim nalogom.. Jel imao ko slicnu situaciju, sta je najbolje i najispravnije.. Hvala svima

Evo ovako (ali ovo je samo moje mišljenje!):

Lijepo napraviti zapisnik o uočenoj grešci te temeljem tog zapisnika izvršiti knjiženja koja će dovesti konta na pravilne vrijednosti.
Ako se radi o ispravkama koje će utjecati na finansijski rezultata prošlih godina, onda knjižiti na konta ispravki iz prošlih godina.

Ako je srazmjerno velika vrijednost ispravki razmisli o izmjeni prošlogodišnjeg bilansa ali se za to posavjetuj sa nekim ozbiljnim Federalnim inspektorom , ili jednostavno ih nazovi i pitaj.
Mislim da ovdje možeš imati problem zato što si prikazao veći trošak tako da si smanjio dobit. Kad napraviš ispravku umanjiće se trošak, a povećati dobit, ali to je suštinskiobaveza koja bi trebala biti u prošlom periodu tako da si dužan porez na dobit za taj period. Plaćaš li to sada, onda si vjerovatno dužan i kamate državi.

U svakom slučaju, u praksi, ako sam nađeš grešku i prijaviš je, obračunaju ti samo kamate. Ako oni nađu grešku onda ide kazna pravnom licu, kazna odgovornoj osobi i kamate.

On je prošlu godinu zavrsio u gubitku, i kad izvršim ispravke na odgovarajuća konta tj. preknjizenje kamate na glavnicu kredita ( i to dio, jer su oni sve knjizili kao kamata i slali na 5) i dalje je poslovao proslu godinu u gubitku.. Svakako bih ja napravio neku zabiljesku ili zapisnik o greškama u knjiženju u prethodnom periodu kako bih se ja ogradio ( mada kad vide kad sam ja poceo raditi to nece biti problema).. Ja sam ustanovio i utvrdio koji je iznos pogrešno prikazan na 5 ( konto rashodi po osnovu kamata), da li bih ja mogao u 2017. godini ( uzmimo da je to iznos od 4000KM) knjiziti tako sto konto dugoročni krediti D-4000, a D-5610 ispravka rashoda po osnovu kamata iz prethodnih godina ( stornirati).. Ovdje je problem vise kredita, neki se odnose za period 2015 godine, ali to necu dirati, jer tu je krivica svih, i knjigovodje ali i komitenta jer kriju kredite kao zmija noge, nikad necu shvatiti zbog cega..

Naravno da ti to možeš stornirati. Ali i sam znaš da se dokument knjiži onog momenta kada se desi poslovni dogođaj. U tvom slučaju je u pitanju taj zapisnik.Inače nemoj to napamet knjižiti jer je škakljivo. Najbolje je da i od banke tražiš nešto tipa otvorene stavke odnosno karticu. Ljudi to rijetko traže ali i banka ima konto karticu klijenta.

Hitno mi je ako moze savjet ili informacija...u pitanju je program zaposljavanja gdje drzava poslodavcu refundira neto platu cca 1000 km a poslodavac je prema programu duzan placati doprinose i ostale obaveze na neto platu...postoji li mogućnost da ja zaposelnik poslodvacu uplacujem neki iznos iz svoje neto plate kako bih ga podstakao da me zaposli...je li to moguce zakonski ima li prepreka

use your illusion wrote:Hitno mi je ako moze savjet ili informacija...u pitanju je program zaposljavanja gdje drzava poslodavcu refundira neto platu cca 1000 km a poslodavac je prema programu duzan placati doprinose i ostale obaveze na neto platu...postoji li mogućnost da ja zaposelnik poslodvacu uplacujem neki iznos iz svoje neto plate kako bih ga podstakao da me zaposli...je li to moguce zakonski ima li prepreka

Pa to je najmanji problem, podignes platu i das mu koliko hoces (nema nikakve prepreke).. Mada ja ti to ne preporučujem, to su tvoje pare i ne daj nikome a posebno ne poslodavcu..

Pozdrav ljudi, treba mi jedna pomoć ako neko zna vezana za računovodstvenu i knjigovodstvenu firmu u Sarajevu kako se zove tj. adresa, lik koji je drži zove se Leon čuo sam da su dobri, pa ako neko od sarajlija kojim slučajem zna neka mi se javi u pp.