Dozer wrote:Dobro, tu je prije 600-700 godina postojao grad, to se zna...ali, kakve to veze ima s ovim datiranjima od oko 30.000 godina...?
Dobro je, do jednog smo doprli ...
Dakle, stare ploče, zidine, kule, temelji, portali i tuneli na Visočici su ostaci srednjovjekovnog grada Visoki.
Stari grad Visoki je bio poznati srednjovjekovni grad i tvrđava koji je nastao u 14. vijeku na brdu Visočici. U njegovom podnožju, te ujedno podnožju Visočice se danas nalazi grad Visoko.
1. septembra 1355. godine, u povelji mladog bana Tvrtka I Kotromanića pod nazivom "in castro nosto Visoka vocatum" desilo se prvo spominjanje Starog grada Visokog. Služio je i kao sjedište visokog feudalca sa titulom velikog kneza bosanskog.
U drugoj polovini 11. vijeka se spominje bosanska biskupija i njeno sjedište Civitas Bosna, a sjedište bosanske biskupije je bilo upravo u Visočkoj dolini i njegovim stolnim mjestima, gdje su starješine crkvene hijerarhije, kao i visoki dostojanstvenici bosanske crkve stolovali.
Stari grad Visoki je smješten na vrhu 213 metara visokog brda Visočica na visini od 766,5 m, i oko 300 m iznad doline gdje se razvio sam grad Visoko. Smješten je na istaknutom mjestu sa izvrsnim pregledom na čitavu okolinu. Prilaz se nalazi na jugozapadnoj strani, sa ravni koja je 60 metara niže, a podgrađe tvrđave i grada se zvalo Podvisoki. Iako historijski važan, stari grad Visoki nije bio velikih dimenzija, dužine oko 60 m i širine oko 25 m imao je dvije kule koje su ga štitile po cijeloj dužini. Unutar samog grada postoji nekoliko tragova zgrada. Debljina zida je oko 2 m, a uglavnom je građen od pločastog vapnenca lokalnog porijekla koji su grubo otesani, dok je jamski pijesak za mješavinu nejednake čvrstine i dosta grub. Oko cijelog grada je iskopan jarak dubine oko 4 metra, a širine oko 8 do 10 metara.
Primarna funkcija starog grada Visoki je bila ona odbrambena, ali također je bilo mjesto odakle su bosanski vladari pisali mnoge povelje i dokumente, a zadnja napisana je bila ona iz 1436. kada je knez Tvrtko Borovinić izdao isprave na Visokom. Iako napušten odavno, dokazi i na kojima se temelji historija starog grada Visoki i ostalih mjesta u visočkoj dolini su pronađeni tokom 1950-tih, 1970-tih i 1980-tih godina sa arheološkim iskopavanjima i nalazima.
Najstarija sačuvana literatura je ona od Đorđa Stratimirovića iz 1891. godine. Dokazi na kojima se temelji historija starog grada Visoki i ostalih mjesta u visočkoj dolini su pronađeni tokom 1950-tih, 1970-tih i 1980-tih godina sa arheološkim iskopavanjima i nalazima koje su uglavnom javnosti predstavljali Pavao Anđelić, Hamdija Kreševljaković, Đoko Mazalić, Desanka Kovačević-Kojić. Đoko Mazalić je 1953. godine dao detaljan opis ruševina koji je do danas nezamjenjljiv izvor kada se spominje stari grad Visoki. Osmanlijskim osvajanjem Bosne grad biva napušten prije 1503. Godine 1626. Đorđić spominje Visoki među napuštenim gradovima.
Danas je Stari grad Visoki nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine.
Idemo dalje.
O kakvim ''datiranjima od oko 30.000 godina'' govoriš, ko, gdje, šta?