Ad blocker detected: Our website is made possible by displaying online advertisements to our visitors. Please consider supporting us by disabling your ad blocker on our website.
Održana 176. sjednica Vlade Federacije BiH
18 Apr 2019
Vlada je, u funkciji Skupštine Razvojne banke FBiH, donijela dvije odluke o odobravanju sredstava ostvarenih prodajom preduzeća iz nadležnosti Agencije za privatizaciju u FBiH, deponovanih na transakcijskom računu posebnog fonda Razvojne banke FBiH. Po 330.000 KM namijenjeno je za razvoj namjenske industrije u tri kompanije iz ove oblasti (PS VITEZIT d.o.o. Vitez, TRZ Hadžići d.d. Hadžići, Zrak d.d. Sarajevo), a 65.037,71 KM za uvezivanje staža za radnike nekoliko privrednih preduzeća.
Bezveze bacaju pare za Vitezit. Dobra je ova za serijsku proizvodnju odredjenih proizvoda. Nista nece da kazu.
anelsol wrote:Ove godine najviše izdvajanja za NI. Do sada, koliko sam upratio, 6 miliona KM.
Ubili se od subvencija
Imas granu privede koja ti pravi 300 miliona (uglavnom izvoza), i subvencioniras je sa 2% te sume.
Naravno da je i ovo do sada dobro. Pomislite da smo 1992, sa skoro istim postavkama i masinama u rat usli prakticno goloruki.
Sad bi s emogle uglavnom pokrivati vlastitie potrebe.
Naravno i da ovo nije dovoljno, u tome je vekna u pravu. Da nije uhljeba, roDZaka i diletanata, noglo bi puuuno bolje.
Ne znas dobro smisliti? Pa jebemmuponjavu, bar dobro prekopiraj.
Gdje su mladi, strucni ljudi? Zasto ih ne posaljemo malo u svijet, na strucno usavrsavanje, da se vrate sa znanjem koje ce stvoriti NI 4.0?
seln wrote:Gdje su mladi, strucni ljudi? Zasto ih ne posaljemo malo u svijet, na strucno usavrsavanje, da se vrate sa znanjem koje ce stvoriti NI 4.0?
I sa kojim ciljem? Da rade u državnim preduzećima? Što bi to radili kada mogu raditi za sebe?
Mora se paradigma mijejati. Namjenska ne treba biti samo državna ujdurma. Ima tu i za privatluka mnogo prostora.
seln wrote:Ubili se od subvencija
Imas granu privede koja ti pravi 300 miliona (uglavnom izvoza), i subvencioniras je sa 2% te sume.
Zato što te subvencije idu uglavnom u firme kojima trebaju početna sredstva. A imaš ono što se ne vidi kroz budžet što same firme ulažu. Pa nije Gras da ko pilić čeka da mu se ubaci u usta. Ima firmi u namjenskoj koje same imaju dovoljno sredstava za ulaganja. Pa se dešava da iz firme kojoj ide dobro ulaže se u firmu koja šteka.
Onda imaš i neke druge organe sem pederacije. Imaš kantone, imaš i općine. Pomaže se na razne načine.
Pa imaš i bankovne kanale. Mora li se baš sve crtati.
seln wrote:Gdje su mladi, strucni ljudi? Zasto ih ne posaljemo malo u svijet, na strucno usavrsavanje, da se vrate sa znanjem koje ce stvoriti NI 4.0?
I sa kojim ciljem? Da rade u državnim preduzećima? Što bi to radili kada mogu raditi za sebe?
Mora se paradigma mijejati. Namjenska ne treba biti samo državna ujdurma. Ima tu i za privatluka mnogo prostora.
Ako ih drzava salje na specijalizaciju, onda su poslije specijalizacije obavezni raditi xy godina za drzavu.
A ako budemo cekali privatnika koji ce napraviti proizvodnu liniju za haubice i oklopnjake, to bi moglo potrajati... taman dok nas Srbija poklopi.
sta li ih je samo natjeralo da daju srbiji tehnologiju koju srbija ni u najvlaznijim snovima nije mogla da sanja.
mozda su time platili podrsku srpske strane za treci entitet vjerujuci da je milorad svemoguc i moze im to srediti.
ili su se bojali da ta tehnologija "ne padne neprijatelju u ruke". ali to implicira da oni sa vitezom i ostatkom srednje bosne i ne racunaju u nekim buducim razgranicavanjima kao "hrvatski prostor".
jer inace nema smisla unistavati toliki vojni potencijal koji bi ti omogucio ogromnu odbranbenu moc i ucjenjivacku poziciju ako bi ti bio glavni proizvodjac raketnih goriva, baruta, eksploziva u drzavi.
ali da belaj bude veci ta su postrojenja najvjerovatnije nabavljena iz amerike. i oni ih dali srbiji samo 10tak godina nako bombardovanja srbije.
i sad nakon 10 godina srbija ima prototip raketnog sistema dometa 300 km a HDZ nema ni prototip prototipa treceg entiteta. a milorad nije ustanju obezbjediti ni sebi ni ono sto mu po svim pravilima pripada a to je ministarstvo odbrane BiH.
a valjda ne treba crtati znacaj tog ministarstva u ovim igrama oko MAP-a.
a ovi HR su izgleda shvatili kakvu su gresku napravili tada i sad godinama na sve nacine pokusavaju da izmole od amerikanaca raketni sistem M270. a ameri nece ni da cuju.
izgleda da se ameri boje da bi HDZ te raketne sisteme poklonio srbiji za jos jedno miloradovo obecanje da ce im srediti treci.
sta li ih je samo natjeralo da daju srbiji tehnologiju koju srbija ni u najvlaznijim snovima nije mogla da sanja.
mozda su time platili podrsku srpske strane za treci entitet vjerujuci da je milorad svemoguc i moze im to srediti.
ili su se bojali da ta tehnologija "ne padne neprijatelju u ruke". ali to implicira da oni sa vitezom i ostatkom srednje bosne i ne racunaju u nekim buducim razgranicavanjima kao "hrvatski prostor".
jer inace nema smisla unistavati toliki vojni potencijal koji bi ti omogucio ogromnu odbranbenu moc i ucjenjivacku poziciju ako bi ti bio glavni proizvodjac raketnih goriva, baruta, eksploziva u drzavi.
Zajednicka mrznja prema B/B ih natjera.
Desilo se a da niko nije odgovarao.
Nije to pilana pa je nebitna.
Hbg. Nije fer kriviti samo HDZ. Tih godina je PRETIS trebao doživiti sličnu sudbinu. Samo rivalitet pljačkaša je spriječio da se firma pretvori u skladišta i šoping centar. I to na teritoriji gdje su suvereno vladali "državotvorni". Sad, ne sjećam se ko je tada bio u igri. Na vlasti je bila koalicija SDP i ( mislim ) tada u svakoj vlasti nezaobilazne SBiH. Ko su personalno likovi koji su pokušali da rastrgaju UNIS, ne sjećam se, ali eto nekako opstade. Molio bih nekog ko se sjeća događaja iz tog vremena da napiše koju iz današnje perspektive.
Dakle, da je "državotvorna" strana bila prisutna u Vitezitu, teško da bi išta bilo drukčije. Ko je tada još mislio na oružje i odbranu. Kakvo oružje i kakve trice, kada su tu bili Ešdaun, a prije njega i Petrič koji su čvrstom rukom vladali, da u RS-u niko nije smio "glave da digne" protiv BiH.
I tu sada dolazimo do fenomena državotvornosti. Prof. Dr. VoIslav Koštunica ( ne navodim titulu tek tako ), zvani Nosferatu ili "Šešelj s prigušivačem ( N. Čanak ), dakle isti Košturnjača je naš neprijatelj, ali zaslužuje mali osvrt na to vrijeme. On je već ranije otišao u političku pemziju, ali nebitno.
Daklem, nakon bombardacije Srbije i rušenja zlotvora, na vlast je došao DOS. Skupina raznih likova, često sasvim suprotstavljenih pogleda, ali ujedinjenih željom da smijene zlotvora čija najveća krivica je što je ratove izgubio. Đinđić ( nesumnjivi četnik ) je zagovarao priključenje Evropi i raskid ( barem privremeni ) sa projektom V. S. ( Velike Srbije ). Svjestan da je Srbija izgubila puno vremena u poređenju sa većinom zemalja iza "željezne zavjese", smatrao je da je prioritet Evropa, a Velika Srbija, nakad i ako.
VoIslav Košturnjača, je s druge strane bio odlučan da u narodu sačuva duh V. S. za vremena koja će doći. Narod izmožden i željan svega je lelujao između bolje budućnosti koja se smiješila ( Srbija dobivala kredite i donacije i šakom i kapom ) i nedosanjanog sna o V.S.
Košturnjača je pogled upirao na Istok, ne toliko Rusiju koliko Kinu. To je bilo jasno kao bijeli dan, zapravo on to nije ni krio. Meni se u tom trenuku činilo da je to budućnost udaljena barem 50 godina, kada će Kina postati konkurent Americi i da je njihova ( Američka ) prisutnost na Balkanu nesumnjiva i zacementirana. Kako mislio ja, tako mislila i bošnjačka "elita". Ovo "elita" stavljam pod navodnike. Nikom tada na pamet nije padao bilo kakav budući sukob, politička blokada, prijetnje, otcjepljenje, oružje, sukobi, rat. Godine pogodne za gradnju države proćerdasmo uzalud.
A trebalo je sad vidimo svi do jednog. Vidimo da je prof. dr. Košturnjača gledao 20, 30 godina unaprijed, a naša tkzv. "elita" ne više od 4 godina do slijedećih izbora. Prosto naprosto, nismo državotvorni i nismo bili u stanju da šta god bilo, kako god da sunce sija i ptičice pjevaju, može doći vrijeme kada gruhaju haubice i da to vrijeme treba dočekati spreman. Nismo napravili državu, nismo nalazili saveznike nisti smo gajili prijateljstvo i postojeće savezništvo i to je to.
Izgleda da nije dovoljno doktorirati i biti intelektualna elita. Nešto ima i u naslijeđu.
Još koliko juče smo se spremali da legnemo na srpsku rudu lažno nazvanu "Autoput Sarajevo-Beograd", a ustvari Beograd-Pale, i ja nešto nisam siguran da smo odustali. Valjda bar poslije ove rezervne policije neko otvori oči i pomisli da nama ne treba put prema Beogradu, nego prema Podgorici i to ne da treba, nego da je u značaju "biti ili ne biti".
Da sada ne davim da nemamo intitucije zbog kojih bi BiH trebalo smatrati za državu. Niko nam nije kriv što se u domenu pravosuđa ne razlikujemo od RS-a. A niko nam nije kriv za to. Samo mi. Da ne spominjemo susrete partijskih glavešina po kafanama, &td &td. A to, da li smo ili nismo sposobni da izgradimo državu može još koliko sutra, kod onih koji kroje sudbinu narodima, odlučiti hoćemo li opstati ili nećemo.
Last edited by Hrmpallier on 21/04/2019 01:00, edited 1 time in total.
Evo malo vedrije teme. Zaista ima potencijala, kako u zemlji tako i u diaspori. Mora se pronaći način kako da naše stručnjake iz raznih oblasti privucemo da rade i žive u BiH. Nadam se da će Centar sa suvremene tehnologije barem djelomično uspjeti u tome.
Hemičar i vojnik Namir Halilović jedan je od 30 najboljih mladih stručnjaka na svijetu
Namir Halilović stručnjak je iz oblasti fizikalne hemije, a trenutno radi kao načelnik Laboratorije za ispitivanje hemijske stabilnosti goriva municije pri Oružanim snagama BiH. Rad ovog mladog stručnjaka iz oblasti prirodnih nauka nedavno su prepoznali i u Indiji, gdje je uvršten među 30 najboljih naučnika u 2018. godini.
Namir Halilović je rođen u Visokom gdje je završio osnovnu i srednju školu. Nakon pokazanog interesa za hemiju upisao je Prirodno-matematički fakultet u Sarajevu, a svoje vještine posebno iskazuje u oblasti fizikalne hemije. Za šest godina istraživačkog rada u struci objavio je 21 naučni članak, a spomenuti radovi su bili dio izlaganja na simpozijima diljem svijeta.
Kao najinteresantniji simpozij na kojem je učestvovao Namir Halilović ističe se onaj prošlogodišnji održan u Los Angelesu u organizaciji TechConnect World Innovation Conference and Expo. On je na ovoj konferenciji predstavio svoj rad koji je produkt saradnje s koautoricom Azrom Bašić i profesorom Nurudinom Avdićem, a rezultat ovog članka je izabran među 200 najvećih inovacija na ovom svjetskom simpoziju.
Profesionalno razvijanje počelo na fakultetu
Ovaj mladi Visočanin svjetskog glasa kaže kako je njegov uspon u oblasti fizikalne hemije počeo izradom magistarske teze koja je, prema riječima mnogih uglednih domaćih i svjetskih naučnika, mogla poslužiti i za izradu doktorata.
"Magistarski rad koji sam radio na Katedri inženjerske hemije Odsjeka za hemiju na PMF-u je prije odbrane već posjetio tri simpozija, a kasnije i dva naučna časopisa te predstavlja svojevrstan patent primjene elektrohemije za prečišćavanje otpadnih voda kožarske industrije. Ovaj rad je dokazao mogućnost potpunog, ali ujedno i jeftinog uništenja bakterija u ovim vodama uz pomoć struje. Današnje prečišćavanje ovog vida otpada se vrši hemijskim taloženjem, obaranjem s pogodnim koagulantom, a ta primjena elektrohemije za ovaj vid industrije je u najmanju ruku izazov. Mi smo na PMF-u u laboratoriji na uzorcima otpadne vode tražili najpogodnije elektrode kombinirajući pri tome mnoštvo legura i u konačnici smo došli do odabira najbolje elektrode u vidu odnosa cijena materijala i jačine primijenjene struje. Mi smo dokazali da se uz korištenje struje mogu uništiti bakterije u ovoj otpadnoj vodi bez korištenja hemikalija, a to je patent", kazao je Halilović.
Nedugo po odbrani svoje magistarske teze Namir Halilović se okrenuo izradi doktorske disertacije. Međutim, problemi prouzrokovani finansijskom nemogućnošću izmirivanja obaveza doktorata sprečavaju ga da nastavi svoj rad. No, on govori kako bi uprkos problemima uskoro trebao nastaviti treći ciklus studija.
Hemičar u Oružanim snagama BiH
"Prije dvije godine postao sam oficir Oružanih snaga BiH i neko vrijeme proveo na poziciji komandira Laboratorije u Odjelu atomsko-biološko-hemijske odbrane. Na ovoj poziciji sam bio zadužen za analizu raznih uzoraka na biološke i hemijske otrove te detekciju radioaktivnog zračenja. Također sam bio učesnik vojnih vježbi čiji cilj je odbrana civilnog stanovništva od napada ove prirode, brza dekontaminacija ljudstva, opreme, oružja, vozila i sl. Obuku i seminare o ovom pitanju sam obišao u BiH i u susjednoj Srbiji", nastavlja on.
Halilović govori kako ubrzo biva unaprijeđen te postaje načelnik Laboratorije za ispitivanje hemijske stabilnosti goriva municije pri Oružanim snagama BiH.
"Od početka 2018. godine radim kao načelnik Laboratorije za ispitivanje hemijske stabilnosti goriva municije pri Oružanim snagama BiH, najsavremenije laboratorije na području regiona u kontekstu opremljenosti i kvaliteta hemijskih metoda analize pogonskih goriva municije, popularno zvanih baruta. Laboratorija je produkt Safe up projekta pod krovnom organizacijom misije OSCE-a. Stručno usavršavanje zaposlenih laboranata je rađeno prošle godine u Thunu u Švicarskoj uz usku saradnju s Laboratorijom Oružanih snaga Švicarske. Na ovu poziciju bivam postavljen upravo odabirom Misije OSCE-a u BiH, a laboratorija je zvanično otvorena prošle godine. Moj tim i ja smo ujedno izdali i jedan naučni rad početkom 2019. godine, koji se tiče metoda koje se shodno NATO standardima primjenjuju na barutima, te smo ispitali njihovu primjenjivost na barutima kojima mi raspolažemo. Ovo je samo jedna stepenica u odnosu ono što nas čeka u budućnosti", dodaje Halilović.
Kruna njegovog kompletnog naučnoistraživačkog rada stiže krajem prošle godine kada je uvršten među 30 najboljih mladih istraživača na svijetu. On ističe da mu je ovo bio veliki vjetar u leđa i podstrek za buduće profesionalne izazove.
"Sve se to odigralo pred sami kraj prošle godine te uskoro dolazi pismeno obavještenje i certifikat da moju aplikaciju prosljeđuju i na kraju krunišu, da tako kažem, na konferenciji '202nd International Research Awards on Engineering, Science and Management', koja je održana u martu u Delhiju, Indija. Na ovoj konferenciji moj lični profil je nagrađen i uvršten među 30 najboljih mladih naučnika 2018. godine. U istom pismu sam pozvan da predstavim svoj rad kao inspiraciju 'budućim generacijama', što je sljedeća stepenica koja će se realizirati u skorije vrijeme. Isto tako, možda je važno reći i to da sam nedavno postao i urednik dijela naučnog časopisa Journal LOJ Medical Sciences (LOJMS)", na kraju napominje Namir Halilović.
Namir Halilović
Hrmpallier wrote:Hbg. Nije fer kriviti samo HDZ. Tih godina je PRETIS trebao doživiti sličnu sudbinu. Samo rivalitet pljačkaša je spriječio da se firma pretvori u skladišta i šoping centar. I to na teritoriji gdje su suvereno vladali "državotvorni". Sad, ne sjećam se ko je tada bio u igri. Na vlasti je bila koalicija SDP i ( mislim ) tada u svakoj vlasti nezaobilazne SBiH. Ko su personalno likovi koji su pokušali da rastrgaju UNIS, ne sjećam se, ali eto nekako opstade. Molio bih nekog ko se sjeća događaja iz tog vremena da napiše koju iz današnje perspektive.
Dakle, da je "državotvorna" strana bila prisutna u Vitezitu, teško da bi išta bilo drukčije. Ko je tada još mislio na oružje i odbranu. Kakvo oružje i kakve trice, kada su tu bili Ešdaun, a prije njega i Petrič koji su čvrstom rukom vladali, da u RS-u niko nije smio "glave da digne" protiv BiH.
I tu sada dolazimo do fenomena državotvornosti. Prof. Dr. VoIslav Koštunica ( ne navodim titulu tek tako ), zvani Nosferatu ili "Šešelj s prigušivačem ( N. Čanak ), dakle isti Košturnjača je naš neprijatelj, ali zaslužuje mali osvrt na to vrijeme. On je već ranije otišao u političku pemziju, ali nebitno.
Daklem, nakon bombardacije Srbije i rušenja zlotvora, na vlast je došao DOS. Skupina raznih likova, često sasvim suprotstavljenih pogleda, ali ujedinjenih željom da smijene zlotvora čija najveća krivica je što je ratove izgubio. Đinđić ( nesumnjivi četnik ) je zagovarao priključenje Evropi i raskid ( barem privremeni ) sa projektom V. S. ( Velike Srbije ). Svjestan da je Srbija izgubila puno vremena u poređenju sa većinom zemalja iza "željezne zavjese", smatrao je da je prioritet Evropa, a Velika Srbija, nakad i ako.
VoIslav Košturnjača, je s druge strane bio odlučan da u narodu sačuva duh V. S. za vremena koja će doći. Narod izmožden i željan svega je lelujao između bolje budućnosti koja se smiješila ( Srbija dobivala kredite i donacije i šakom i kapom ) i nedosanjanog sna o V.S.
Košturnjača je pogled upirao na Istok, ne toliko Rusiju koliko Kinu. To je bilo jasno kao bijeli dan, zapravo on to nije ni krio. Meni se u tom trenuku činilo da je to budućnost udaljena barem 50 godina, kada će Kina postati konkurent Americi i da je njihova ( Američka ) prisutnost na Balkanu nesumnjiva i zacementirana. Kako mislio ja, tako mislila i bošnjačka "elita". Ovo "elita" stavljam pod navodnike. Nikom tada na pamet nije padao bilo kakav budući sukob, politička blokada, prijetnje, otcjepljenje, oružje, sukobi, rat. Godine pogodne za gradnju države proćerdasmo uzalud.
A trebalo je sad vidimo svi do jednog. Vidimo da je prof. dr. Košturnjača gledao 20, 30 godina unaprijed, a naša tkzv. "elita" ne više od 4 godina do slijedećih izbora. Prosto naprosto, nismo državotvorni i nismo bili u stanju da šta god bilo, kako god da sunce sija i ptičice pjevaju, može doći vrijeme kada gruhaju haubice i da to vrijeme treba dočekati spreman. Nismo napravili državu, nismo nalazili saveznike nisti smo gajili prijateljstvo i postojeće savezništvo i to je to.
Izgleda da nije dovoljno doktorirati i biti intelektualna elita. Nešto ima i u naslijeđu.
Još koliko juče smo se spremali da legnemo na srpsku rudu lažno nazvanu "Autoput Sarajevo-Beograd", a ustvari Beograd-Pale, i ja nešto nisam siguran da smo odustali. Valjda bar poslije ove rezervne policije neko otvori oči i pomisli da nama ne treba put prema Beogradu, nego prema Podgorici i to ne da treba, nego da je u značaju "biti ili ne biti".
Da sada ne davim da nemamo intitucije zbog kojih bi BiH trebalo smatrati za državu. Niko nam nije kriv što se u domenu pravosuđa ne razlikujemo od RS-a. A niko nam nije kriv za to. Samo mi. Da ne spominjemo susrete partijskih glavešina po kafanama, &td &td. A to, da li smo ili nismo sposobni da izgradimo državu može još koliko sutra, kod onih koji kroje sudbinu narodima, odlučiti hoćemo li opstati ili nećemo.
anelsol wrote:Nešto slabiji početak godine. Rezultati zakljucno sa februarom 2019. godine:
IZVOZ – Oružje i municija; njihovi dijelovi i pribor 2019.
DRŽAVA KOLIČINA VRIJEDNOST
Turska 87.051 kg 2.441.846 KM
Srbija 4.027 kg 1.252.915 KM
Švicarska 3.531 kg 408.360 KM
SAD 18.976 kg 370.399 KM
Njemačka 6.419 kg 294.636 KM
Hrvatska 90 kg 268.438 KM
Čile 5.763 kg 138.537 KM
Španija 109 kg 129.319 KM
Poljska 1.785 kg 107.593 KM
Mađarska 1.171 kg 67.647 KM
UKUPNO (VODEĆIH 10 DRŽAVA): 128.920 kg 5.479.691 KM
… … …
UKUPNO: 132.035 kg 5.665.593 KM
turci platili 87 tona ca. 2.5 miliona a srbija za 4 tone platila pola od toga.
ali deru srbiju to nije humano. sta li oni kupuju tako skupo.
Ima dobrih informacija.https://www.youtube.com/watch?v=EZpgVJYWUDU
Nisam znao da za Lazar kupuju kupolu u Rusiji.
Automatsko punjenje Nore, Binasu bi morao biti imperativ da napravi neki prmotivni video inace cu dovijeka sumnjati.
Brisbane wrote:Ima dobrih informacija.https://www.youtube.com/watch?v=EZpgVJYWUDU
Nisam znao da za Lazar kupuju kupolu u Rusiji.
Automatsko punjenje Nore, Binasu bi morao biti imperativ da napravi neki prmotivni video inace cu dovijeka sumnjati.
Pa to nema nikakvog topa. Ili ga ja ne vidim. Bez topa je to samo oklopni transporter. Eto prilike da se nešto prištuka na taj ( za sada ) oklopni transporter. Npr. buduća DUBS sa automatskim topom.
Brisbane wrote:Ima dobrih informacija.https://www.youtube.com/watch?v=EZpgVJYWUDU
Nisam znao da za Lazar kupuju kupolu u Rusiji.
Automatsko punjenje Nore, Binasu bi morao biti imperativ da napravi neki prmotivni video inace cu dovijeka sumnjati.
pokusavaju da naprave top 30 mm vec 10-15 godina ali bez veceg uspjeha.
da je HDZ preuzeo BNT kao vitezit vjerovatno bi odavno imali tehnologiju i za te topove.
u ovom dokumentu na 9. stranici se vidi u cosku jedne slike slika rakete kojoj je izgleda odradio raketni motor. iako mlaznica izgleda veoma dobro nakon izgorijelog raketnog motora.
u ovom dokumentu na 9. stranici se vidi u cosku jedne slike slika rakete kojoj je izgleda odradio raketni motor. iako mlaznica izgleda veoma dobro nakon izgorijelog raketnog motora.
Ovo mi izgleda ko ona ulaznica sa sajma u Abu Dabiju.
u ovom dokumentu na 9. stranici se vidi u cosku jedne slike slika rakete kojoj je izgleda odradio raketni motor. iako mlaznica izgleda veoma dobro nakon izgorijelog raketnog motora.
Ovo mi izgleda ko ona ulaznica sa sajma u Abu Dabiju.
