Danas sam surfajući po webu naletio na zanimljivu polemiku na forumu sa-x na tredu 'politika', a pod temom koja nosi naslov »Naša stranka, sve što ste željeli da pitate a niste imali koga«, koja postoji već skoro dvije godine, i na kojoj posjetioci mogu, u direktnoj komunikaciji sa jednim od osnivača „Naše stranke“ - Peđom Kojovićem, izraziti svoje stavove i saznati stavove stranke o pitanjima koja ih interesuju.
- Diskusija se naćela postavkom Peđe Kojovića, koju prenosim u kratkim crtama, kojom se "pozivaju svi zainteresiranim kandidati da se svojom prijavom pridruže za učešće na lokalnim izborima u oktobru 2012"... U pozivu je istaknuto "da će se prilikom formiranja listi za izbore 2012 voditi računa da prvih 15 kandidata odgovaraju europskim standardima, što znači da će ih činiti 50 posto žena, najmanje jedna trećina mladih, a nacionalna zastupljenost bit će prema popisu iz 1991, te će pet posto lista činiti nacionalne manjine"...
Kratko nakon toga je uslijedilo pitanje i mišljenje;"Čemu više to guranje popisa iz 1991 godine? Prihvaćanje realnosti nedostaje."
Kojović je na to odgovorio da je "bilo nepotrebno, makar na simboličkom planu, izbacivati taj član iz zakona. Etnički sastav vlasti i suverenost svih naroda i građana na cijelom teritoriju su materije koje su regulisane Ustavom, zakonima i pravilnicima, i ni na koji naćin ne zavise od postojanja takve odredbe u uredbama o popisu stanovišta. Postojanje odredbe kao što je član 48 je jedan od dokaza, pa i u pravno formalnom smislu, da ova zemlja nije uvijek bila ovakva kakva je sada".
U nastavku svog obrazlaganja Kojović navodi da je "pridržavanje predratne demograske strukture u formiranju vlasti danas skoro nemoguće postići, ponekad iz "objektivnih", a ponekad iz nacionalističkih razloga. Ali, "povratak na pređašnje stanje" mora biti ideal, ono ćemu težimo i na ćemu moramo raditi".
Kojović otkriva da su ga 14-og februara "ponovo pozvali iz ustavne komisije Doma naroda, da 'obrazložim' svoju inicijativu vezanu za status grupe Ostalih. Već sam im jednom prethodnom prilikom objašnjavao moralne, političke i ekonomske razloge zbog kojih je potrebno što hitnije ukinuti diskriminacije protiv ove grupe građanki i građana u BiH, ali imaju, kažu, dodatnih pitanja".
"Komisija nije imala kvoruma pa se rad odvijao u neformalnoj formi. Razlog današnjeg poziva je, kažu mi, 'u vašoj formulaciji amandmana vi od Ostalih stvarate četvrti konstituvni narod'. Upitni dio formulacije glasi; "Bošnjaci, Hrvati, Srbi i Ostali, kao konstituvni narodi građani,- donose sljedeći Ustav.
Pokušam im objasniti da to nije tačno i da su narodi grupe koje dijele istoriju, jezik, kulturu i osječaj zajedničke sudbine, a da su 'Ostali' ustavna kategorija koju definišu izborni zakoni. Uzalud.
Ponudim im 'B', nama dražu, varijantu, koju smo pripremili: "Građani BiH, Bošnjaci, Hrvati, Srbi i Ostali, ...." - Izostavljanje fraze "konstituvni" im zapara uši, a neke, ćini mi se, i dobro iziritira.
Zatražim da mi objasne šta znaći "konstitutivni", - niko baš sa sigurnošču ne zna. Odnosno zna, ali kada ih pitaš da li treba da postoji razlika između građana koji su "konstitutivni" i onih koji to nisu, i u ćemu bi se njihov pravni status trebao razlikovati, - svi ušute.
Sasvim usput, ispravim kolegu poslanika, koji riječ nacija koristi kao riječ za narod, odnosno, etničku grupu. Shvatim da ni on, niti iko od prisutnih ne razumije tu razliku i da misle da se naziv UN-a može prevoditi i kao "Ujedinjeni narodi".
Objasnim da je francuska teorija po tom pitanju prihvačena kao međunarodni standard već godinama, i da riječ nacija označava sve pripadnike jedne države, imaoce njenog državljanstva. Riječ narod s druge strane..., to im nisam morao ponovo objašnjavati. (Sjetili su se - jezik, kultura, zajednička sudbina).
Ukažem da tvorci Daytona nisu slućajno izbjegli pojam nacija. Ukažem da smo svi (barem u sali) po nacionalnosti BiH (Bosanci i Hercegovci), baš kao što nam i piše u ličnim kartama pod rubrikom koju mi zovemo državljanstvo a koja je u spomenutom dokumentu precizno prevedena riječju "nationality".
Ukažem na opasnost da se uvođenjem Bosanaca i Hercegovaca kao etničke skupine - što neki od njih predlažu - činjenica da smo formalno pravno svi Bosanci i Hercegovci derogira, njeno značenje i značaj potpuno mjenja.
Kaže kolega, ja hoću da se po nacionalnosti izjasnim kao Hrvat.
Možete, naravno, ako ste državljanin Hrvatske, kažem, ali onda vam pripadaju prava nacionalnih manjina. (Isto vrijedi za Srbe sa Srbijanskim pasošem, koji se izjašnjavaju kao srbijanci po nacionalnosti) Sjednica se pretvori u kafansku raspravu sve sa upadanjima u riječ i udaranjem šakom o sto.
Nakon dva sata udaranja glavom u zid nerazumjevanja sastanak završi zaključkom da ova komisija uputi Ustavnoj komisiji Predstavničkog doma poziv da održe zajedničku sjednicu o ovoj istoj temi", - izjavio je Kojović.
- Potpuno se slažem sa gos. Kojovićem, i drago mi je da je iznjeo veoma jasne argumente dejtonskim neobrazovanim političarima. Posebno mi je drago što razumije da ukidanje člana 48 iz zakona za popis stanovništva forsira na zaborav, ili kako to Peđa reče "član 48 je dokaz da ova zemlja nije uvijek bila ovakva kakva je sada". Ali najvažniji dio izjave gos. Kojovića je - "povratak na pređašnje stanje mora biti ideal, ono ćemu težimo i na ćemu moramo raditi". To je upravo to na što Nacionalni kongres Republike BiH upućuje svih ovih godina. Povrat na prijašnje stanje je pravno zagarantovan, i za njega se treba boriti. To je pravda za sve žrtve na kojim genocidna dejtonska Bosna trenutno poćiva. To je kriptonajt za dejtonsku Bosnu. Dodatak: PETICIJA ZA POVRAT USTAVA RBiH - POTPIŠI
http://www.republikabih.net/?i=15
Tekst objavljujemo uz dozvolu Peđe Kojovića
Autor: Alem Rešidović / BosnaBezOkova.com