ANALIZA PO POSLOVNIKU SKUPSTINE KANTONA SARAJEVO
Pošto kod nas ljudi pojma nemaju o procedurama i pričaju da neko ima pravo samo zato što ga oni podržavaju ili zato što smatra da ima 18 ruku pa misli da može raditi šta hoće, evo da se već jednom konačno pravno pokaže ljudima koliko SDA, SBB, DF i BOSS (u nastavku „Petak 13.“) lažu i kako krše propise, proći ćemo kroz Poslovnik Skupštine Kantona Sarajevo.
Poslovnik možete naći na ovom linku:
http://skupstina.ks.gov.ba/content/posl ... 87en-tekst
Članom 10. definisan je izbor Predsjedavajućeg Skupštine Kantona Sarajevo:
“Član 10.
Svaki klub naroda i Ostalih bira i predlaže među svojim članovima jednog
kandidata za mjesto predsjedavajućeg ili zamjenika predsjedavajućeg Skupštine.
Skupština glasanjem potvrđuje izbor
kandidata, i to natpolovičnom većinom od ukupnog broja izabranih poslanika/zastupnika u Skupštini.
Četiri kandidata čiji je izbor potvrdila Skupština između sebe odlučuju ko će biti predsjedavajući Skupštine i odluku saopćavaju Skupštini.
(
dakle, Mirzu Čelika ni u jednom slučaju NE MOŽE izabrati skupština za predsjedavajućeg kao što je Petak 13 radio, dakle izbor je nelegalan čak i kad bi ona njihova sjednica skupštine bila legalna,a nije. Skupštini je odluku potrebno samo saopštiti. Znači, Petak 13 je čak i u načinu imenovanja prekršio Poslovnik, a Mirza Čelik može u prazno do mile volje pričati “mi smo većina, imamo 18 ruku”)
Ako u Skupštini nema poslanika/zastupnika, odnosno kluba nekog od konstitutivnih naroda ili Ostalih, mjesto zamjenika predsjedavajućeg Skupštine iz tog konstitutivnog naroda ostaje upražnjeno.
Član 10.a Ako klubovi naroda i Ostalih prilikom predlaganja kandidata za predsjedavajućeg ili zamjenika predsjedavajućeg Skupštine ne mogu predložiti kandidata zbog istog broja glasova, izbor će se izvršiti žrijebanjem, i to između kandidata koji imaju isti broj glasova.”
Član 11.
“Predsjedavajući i njegovi zamjenici imaju pravo u svako doba dati ostavku na mjesto predsjedavajućeg, odnosno zamjenika predsjedavajućeg Skupštine.”
Petak 13. se poziva na član 69, čak se pored ovog člana pozvao i na član 65. u zahtjevu Konakoviću za sazivanje one brzinske sjednice u roku od 25 minuta:
Član 65. “Izuzetno, u okolnostima opasnosti po javnu sigurnost i sigurnost građana širih razmjera, elementarnih nepogoda, velikih šteta za imovinu, epidemija i slično, predsjedavajući može da sazove sjednicu
u kraćim rokovima od onih predviđenih Poslovnikom, a dnevni red za ovu sjednicu predlaže se na samoj sjednici,
koja je hitnog karaktera.”
Član 69.
“Sjednice Skupštine saziva predsjedavajući Skupštine, a u slučaju njegove spriječenosti, jedan od njegovih zamjenika.
Ukoliko Skupština nema zamjenika predsjedavajućeg, sjednicu može sazvati i voditi najstariji poslanik/zastupnik u Skupštini.
U slučaju odbijanja predsjedavajućeg da sazove sjednicu Skupštine, sjednicu može sazvati jedan od njegovih zamjenika, a ako to odbiju i oba zamjenika, sjednicu
može sazvati, pismeno, ovlašteni predstavnik najmanje 1/3 poslanika/zastupnika, uz stručnu pomoć sekretara Skupštine.”
(
tačno je, može sazvati sjednicu, ali postoje ogranicenja zbog pitanja karaktera sjednice, što određuje rokove sazivanja iste i u rokovima i karakteru je Petak 13 prekršio Poslovnik, o čemu se govori u članu 71.)
Idemo dalje, Član 66. koji definiše radne sjednice kaže sljedeće:
“Radne sjednice Skupštine održavaju se radi:
- podnošenje nacrta zakona i rasprave o nacrtima;
- rasprave o prijedlozima zakona i usvajanja prijedloga zakona;
- rasprave i donošenja odluka vezanih za izvještaj o izvršenju budžeta Kantona za proteklu godinu;
- rasprave i usvajanja smjernica Skupštine za izradu nacrta budžeta za narednu godinu;
-
rasprave o nacrtu budžeta Kantona za narednu godinu;
- podnošenja izvještaja o implementaciji odluka Skupštine između dvije sjednice;
- podnošenja kratkog izvještaja o radu Vlade i njenih organa između dvije radne sjednice Skupštine;
-
postavljanja zastupničkih pitanja;
- rasprave o pitanjima iz nadležnosti Skupštine;
- podnošenja prijedloga rješenja za pitanja iz rasprave, rasprave o prijedlozima, odabir rješenja;
- usvajanja plana implementacije za odabrana rješenja; i
- rasprave i podnošenje prijedloga o programu rada Skupštine za narednu godinu.”
Član 71. govori o minimalnim rokovima za sazivanje radne sjednice:
“
Poziv za radne sjednice Skupštine upućuje se poslanicima/zastupnicima, predsjednicima radnih tijela Skupštine, Vladi i ostalim učesnicima, skupa sa prijedlogom dnevnog reda i materijalima po pojedinim tačkama dnevnog reda,
najmanje 12 dana prije održavanja sjednice.
(
dakle, Petak 13. je napravio prekršaj i u roku sazivanja)
Sjednice radnih tijela Skupštine sazivaju se 7 dana prije održavanja sjednice Skupštine.
Poziv za godišnju sjednicu Skupštine, skupa sa prijedlogom dnevnog reda i materijalima po pojedinim tačkama, dostavlja se najkasnije četrnaest dana prije održavanja sjednice.
Izuzetno, u okolnostima opasnosti po javnu sigurnost i sigurnost građana širih razmjera, elementarnih nepogoda, velikih šteta za imovinu, epidemija i slično, predsjedavajući može da sazove sjednicu u kraćim rokovima od onih predviđenih Poslovnikom, a dnevni red za ovu sjednicu predlaže se na samoj sjednici, koja je hitnog karaktera."
(Niti je razlog sjednice bilo šta od navedenog, ili slično navedenom, nego nešto što spada u nadležnost radne sjednice, što je samo po sebi dovoljno da se ne saziva hitna sjednica)
Isto Član 71.
“
Konačnu odluku o utvrđivanju hitnog karaktera sjednice Skupštine donosi Kolegij Skupštine.”
(samo Kolegij Skupštine može donijeti konačnu odluku o hitnom karakteru sjednice, a ne grupa zastupnika ili neko od zamjenika Predsjedavajuceg, čak i da imaju 28 ruku a ne 18. Kolegij kao jedini organ koji to može uraditi to nije uradio, nego Smiljana Viteškić na svoju ruku i to bez pečata).
Pitanje vitalnog nacionalnog interesa:
Član 77. "Lista vitalnih nacionalnih interesa utvrđena je Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine."
(zbog ovoga je Konaković danas govorio o presudama Ustavnog suda o istom slučaju, objavio je presudu čak i na svom FB profilu)
Član 78. "Ako
najmanje dvojica od predsjedavajućeg i njegovih zamjenika Skupštine tvrde da neki zakon, drugi propis ili akt Skupštine spada u listu vitalnih nacionalnih interesa iz prethodnog člana, za njegovo usvajanje potrebna je
većina glasova unutar svakog od klubova konstitutivnih naroda zastupljenih u Skupštini".
(ovaj uslov Četvorka ispunjava)
Član 79.
"Predsjedavajući i njegovi zamjenici dužni su odlučiti o tome da li neki zakon, drugi propis ili akt Skupštine spada u listu vitalnih nacionalnih interesa u roku od sedam dana od dana kada je postavljena takva tvrdnja."
(dakle, džaba mahanje s 18 ruku u Skupštini kad Skupština o tome ne odlučuje)
Član 80. "Ako
samo predsjedavajući ili samo jedan od njegovih zamjenika tvrdi da neki zakon, drugi propis ili akt Skupštine spada u listu vitalnih nacionalnih interesa,
dvotrećinska većina odgovarajućeg kluba naroda ili Kluba Ostalih može proglasiti da je riječ o pitanju sa liste vitalnih nacionalnih interesa. (I ovaj uslov četvorka ispunjava)
Kada
dvotrećinska većina jednog od klubova naroda odluči da se neki zakon, drugi propis ili akt Skupštine odnosi na vitalni nacionalni interes, za usvajanje tog zakona, propisa ili akta Skupštine
potrebna je većina glasova unutar svakog kluba naroda ili Kluba Ostalih zastupljenih u Skupštini"
(dakle, dovoljna je samo odluka recimo kluba Hrvata koji čine Danijela Kristić I Damir Marjanović, znači niko iz Petka 13. Ista situacija je i s klubom Ostalih koji čine Segmedina Srna-Bajramović I Vibor Handžić, tako da se Petak 13. Ni tu ne može nadati. Također, Petak 13 nema većinu ni u klubu Srba koji čine Smiljana Viteškić i Igor Stojanović. Toliko o pricama Zeljka Komsica i ostatka Petka 13. kad se svi zastupnici DF-A nalaze u Klubu Bosnjaka)
Ukoliko se većina iz prethodnog stava ne može postići, pitanje se prosljeđuje Ustavnom sudu Federacije Bosne i Hercegovine, koji donosi konačnu odluku da li se predmetni zakon, propis ili akt Skupštine odnosi na vitalni nacionalni interes konstitutivnog naroda.
_____________________________________________________________
Za kraj, večeras su Mirza Čelik i Mahir Dević priznali da bez pečata rad na sjednicama nije moguć, a s obzirom na to da ni na jednom aktu od sijela na kojem je dotični “imenovan” za predsjedavajućeg nema pečat, počevši od akata sazivanja, preko primjerka koji je dostavljan zastupnicima, pa do svega što je neko “usvojio”, ovim su praktično priznali da je ono što oni nazivaju sjednicom nelegalno,da to uopšte nije sjednica i da sve što je kao biva usvojeno tada uopšte nije validno.
Također, vrlo bitna stvar, oni nisu u stanju dokazati ni da su dostavili vjerodostojne pozive svim zastupnicima.
Sve u svemu, Petak 13. je jasno dokazao da se pokušava staviti iznad propisa po principu zakona jačega.
Šuhret
