A koje su to greske starih civilizacija? Mozda da zivimo u heliocentricnom suncevom sistemu? Otkrivanje Venere, Merkura, Urana i Jupitera?avicena wrote:
I želiš reći da Muhammed a.s. uzeo to i kopirao? Što ne kopira i one greške kojima se danas smijemo u koje su vjerovale te civilizacije? Mogao je reći da je naša planeta kako se onda vjerovalo, ali nije...zašto?
Mislim na ovaj dio od treće do pete minute...
Izgleda da nisi pogledao video o tome kako su Zemlju opisivali Muhammedovi a.s. savremenici, a kako piše u Kur'anu. Zašto se i on, ako je prepisivao od drugih, nije poveo u 'pisanju Kur'ana' tim aktuelnim spoznajama?cartman wrote:
A koje su to greske starih civilizacija? Mozda da zivimo u heliocentricnom suncevom sistemu? Otkrivanje Venere, Merkura, Urana i Jupitera?
A reci mi kako ti objasnjavas ove price iz mog prethodnog posta?
ARISTOTELES (384-322 PNE), grčki filozof
Aristotelovim naučnim idejama pridavan je gotovo božanski karakter. Sa 17 godina stupio je u Platonovu akademiju 367 PNE, a nakon smrti Platona 347 PNE napušta Akademiju i postaje privatni učitelj mladom Aleksandru Velikom. Godine 335 PNE Aristotel otvara u Atini svoju školu, nazvanu Lyceum. U to doba dominiralo je mišljenje Aristotela u domenima fizike i kosmologije, u zapadnom svetu, koje se zadržalo sve do vremena Galilea i Njutna. Aristotelovo učenje zasnivalo se na tvrdnji da se sve što postoji sastoji od četiri elementa: zemlje, vode, vazduha i vatre. I Aristotel je prihvatao tvrdnju da se Zemlja nalazi u centru vasione, sa suncem, mesecom i planetama, koji rotiraju oko zemlje. Smatrao je da je kamenje, kao najteže, u središtu zemlje, voda, kao lakša, pliva po zemljinoj površini, a vazduh je, kao još lakši, iznad zemlje i da vatra ima težnju da se uzdiže u visine. Aristotel je, takodje, uveo pojam etra, tvrdeći da se Mesec kreće u etru, a takvo mišljenje zadržalo se dve hiljade godina posle njega.
Pitagora je utvrdio da zemlja ima sferni oblik, a sam Aristotel je primetio da zemljina senka na mesecu, tokom pomraćenja meseca ima malo spljošten (eliptičan) oblik. U domenu biologije, Aristotel je prvi izvršio klasifikaciju životinja prema njihovoj reprodukciji (radjanju živih mladunaca ili legla iz jaja).
Kur'an ima poseban izraz i način govora, koji izvire iz njegovog specifičnog gledišta. Sa stanovišta Kur'ana, Božija vjera od Adema do Muhammeda (s.a.v.s.), jedna je vjera. Svi poslanici, i oni koji su imali vjerozakon i oni koji ga nisu imali, pozivali su jednom učenju. Principi vjerovjesničkog učenja koji se nazivaju vjerom bili su jedno.
Razlike među nebeskim zakonima su počivale na dvije osnove: prva je bila u nizu sporednih, manje važnih, pitanja, koja su se razlikovala po vremenskim odrednicama i osobenostima sredine i naroda koji je pozivan. Svi su, pak, predstavljali različite oblike i različite dijelove jedne istine i svi su bili usmjereni ka istome cilju. Druga razlika se tiče nivoa podučavanja, jer su kasniji poslanici, ekvivalentno usavršavanju čovječanstva, svoje podučavanje, koje je imalo istu osnovu, izvršavali na višem nivou. Naprimjer, između poduka i učenja islama, vezano za početak, kraj, i svijet i učenja ranijih poslanika, sa stanovišta stepena složenosti problema, razlika je koliko od zemlje do neba. Drugim riječima kazano, ljudski rod, po pitanju podučavanja koje su vjerovjesnici vršili, sliči učeniku koji je proveden od prvog do posljednjeg razreda. To je bilo usavršavanje vjere, a ne diferenciranje između vjera. Kur'an nikada riječ vjera (din) nije naveo u množini (edjan). Sa kur'anskog stanovišta ono što je postojalo je vjera, a ne vjere.
Koliko je bilo knjiga na arapskom jeziku u vrijeme kada je Muhammed a.s. vršio poslaničku misiju? Oko čega se slažu svi orijentalisti i historičari?kojeime wrote:
Usput, Arapska nauka je postojala i prije islama, tako da to nije stvar religije. Nije islam podstakao Arape da razmisljaju i stvaraju svoja naucna saznanja, oni su to radili nezavisno od religija.
Naravno da ima!avicena wrote: ...pa ovoga nemamo u Kur'anu. Kako to?
Na osnovu čega vežeš sfere za nebeska tijela? Samo zbog pretpostavke da je Muhammed a.s. možda čuo za ta tijela? Odakle znamo da stvarno jeste uzimajući u obzir gdje je živio? Neki to objašnjavaju ovako, a možda nije ni to. To i jeste mudrost ove svete Knjige koja provocira na istraživanje.Optimus Prime wrote:Naravno da ima!avicena wrote: ...pa ovoga nemamo u Kur'anu. Kako to?
To su sedam nebesa koje se spominju u kuranu!
Sunce, mjesec, merkur, venera, mars, jupiter, saturn. Nebeska tjela koja su bila poznata u antici!
To implicira geocentricnost u kuranu! To je svakom ko imalo razmislja savrseno jasno.
Ti ces sada naravno tvrditi da tih sedam nebesa nemaju nikakve veze sa ovim sedam nebeskih tjela koja su bila poznata u antickom dobu, te da se radi o nekim nama nejasnim pojmovima (valjda je svemir lafo podjeljen u 7 sfera i slicne gluposti).
"On je za vas sve što postoji na Zemlji stvorio, zatim je Svoju volju prema nebu usmjerio i kao sedam nebesa ga uredio; On sve zna." (Al-Baqarah, 29)
Naučnici su otkrili da se atmosfera sastoji od nekoliko slojeva. Slojevi se međusobno razlikuju očitim fizičkim svojstvima kao što je pritisak i spojevi gasova koji čine ove slojeve. Atmosferski sloj koji je najbliži Zemlji je TROPOSFERA, koja čini 90% ukupne atmosferske mase. Sloj iznad troposfere je STRATOSFERA. Sloj stratosfere koji apsorbira ultravioletne zrake je nazvan OZONOSFERA. Sloj koji se nalazi iznad stratosfere je MEZOSFERA. Iznad mezosfere je TERMOSFERA. Dio atmosfere koji se nalazi iznad termosfere je IONOSFERA, koja se sastoji od više slojeva djelomično ioniziranih plinova i od slobodnih elektrona. Najgornji dio atmosfere se prostire na visinama od 450 do 960 km. Ovaj sloj je nazvan EKZOSFERA."
Kada prebrojimo slojeve navedene u ovom izvoru, uočit ćemo da je atmosfera, kako je to i u Kur'anu istaknuto, sačinjena od sedam slojeva:
1. TROPOSFERA
2. STRATOSFERA
3. OZONOSFERA
4. MEZOSFERA
5. TERMOSFERA
6. IONOSFERA
7. EKZOSFERA
To je poznati anticki model, sa 7 do tada pozatih rotirajucih nebeskih tjela.avicena wrote:
Na osnovu čega vežeš sfere za nebeska tijela? Samo zbog pretpostavke da je Muhammed a.s. možda čuo za ta tijela? Odakle znamo da stvarno jeste uzimajući u obzir gdje je živio? Neki to objašnjavaju ovako, a možda nije ni to. To i jeste mudrost ove svete Knjige koja provocira na istraživanje.
Ovo je samo jedna od mnogih mogucnosti kako podjeliti slojeve atmosfere.avicena wrote:"On je za vas sve što postoji na Zemlji stvorio, zatim je Svoju volju prema nebu usmjerio i kao sedam nebesa ga uredio; On sve zna." (Al-Baqarah, 29)
Naučnici su otkrili da se atmosfera sastoji od nekoliko slojeva. Slojevi se međusobno razlikuju očitim fizičkim svojstvima kao što je pritisak i spojevi gasova koji čine ove slojeve. Atmosferski sloj koji je najbliži Zemlji je TROPOSFERA, koja čini 90% ukupne atmosferske mase. Sloj iznad troposfere je STRATOSFERA. Sloj stratosfere koji apsorbira ultravioletne zrake je nazvan OZONOSFERA. Sloj koji se nalazi iznad stratosfere je MEZOSFERA. Iznad mezosfere je TERMOSFERA. Dio atmosfere koji se nalazi iznad termosfere je IONOSFERA, koja se sastoji od više slojeva djelomično ioniziranih plinova i od slobodnih elektrona. Najgornji dio atmosfere se prostire na visinama od 450 do 960 km. Ovaj sloj je nazvan EKZOSFERA."
Kada prebrojimo slojeve navedene u ovom izvoru, uočit ćemo da je atmosfera, kako je to i u Kur'anu istaknuto, sačinjena od sedam slojeva:
1. TROPOSFERA
2. STRATOSFERA
3. OZONOSFERA
4. MEZOSFERA
5. TERMOSFERA
6. IONOSFERA
7. EKZOSFERA
Sve je to Ok samo ne znam zašto to baš mora biti sedam nebesa koje se spominju u Kur'anu? Ništa u daljem tekstu ne upućuje na to.Optimus Prime wrote: To je poznati anticki model, sa 7 do tada pozatih rotirajucih nebeskih tjela.
Pretpostavljalo se da se vrte oko zemlje i da je svako nebesko tijelu u "svom nebu".
Nemoj tako. Koliko su oni koji čine naučnu zajednicu mijenjali svoje mišljenje, vrlo često i radikalno, pa zašto ne bi i mufesiri u skladu sa naučnim spoznajama razumijevali određene ajete. I tefsir je nauka.Optimus Prime wrote:Ovo je samo jedna od mnogih mogucnosti kako podjeliti slojeve atmosfere.
Samo los pokusaj apologeta da zamagle ocitu istinu.
Optimus Prime wrote:Tako se na primjer ista rijec Nebesa u drugom kontekstu koristi kao sinonim za citav svemir, a jedna sura nam kaze da u najnizem nebu sijaju zvijezde koje tjeraju sejtana.
Ne radi se o prepisivanju kao prepisivanju/plagiranju. Radi se o zapisanoj tradiciji, onoj koja se prenosila s koljena na koljeno. Na slican nacin su sacuvani Ep o Gilgamesu ili recimo nase sevdalinke. Ideja o recimo velikom potopu je urezana u sve civilizacije bliskog istoka. Opisi su identicni i u Gilgamesu i u Bibliji i u Kur'anu, samo drugacije stilski oblikovani.crnokosa88 wrote:Nemorate licno meni postavljati pojedine citate, nego onako kako sam rekla, a evo jos jednom cu. Skupite sve knjige za koje mislitie da su koristene da se iz njih prepisu podaci u Kur'an, pa izdvojite sve dijelove iz tih knjiga za koje smatrate da su prepisani u Kur'anu, pa ih sve sastavite na jedno mjesto. Tada cemo uporediti "prepisani" Kur'an sa Allahovim i vidjeti kako to izgleda. Imajte na umu da Musa, Isa, i Muhamed nisu jedini Boziji poslanici, od stvaranja Adema, pa do Muhameda bilo ih je oko 25. Imajte i na umu da su ovi pokusaji, koje su radili naucnici orijentalistickog ubjedjenja u Americi prestali u 90-im, jer nisu dali zeljene rezultate....cak ni priblizno.
.....Bušman wrote: Ne radi se o prepisivanju kao prepisivanju/plagiranju. Radi se o zapisanoj tradiciji, onoj koja se prenosila s koljena na koljeno. Na slican nacin su sacuvani Ep o Gilgamesu ili recimo nase sevdalinke. Ideja o recimo velikom potopu je urezana u sve civilizacije bliskog istoka. Opisi su identicni i u Gilgamesu i u Bibliji i u Kur'anu, samo drugacije stilski oblikovani.
Problem je sto ti pokusavas reci da je Islam nastao sa prvim (modernim?) covjekom (sto je prema zvanicnom naucnom stavu bilo prije oko 70.000 godina), ali za to nema zvanicnih naucnih potvrda. Ono sto sigurno znamo je da je Islam nastao u 7. stoljecu n.e. i da se tada javljaju prvi tragovi prakticiranja religije na nacin kako to Islam promovira. Doduse, religija je tu uvijek bila u nezahvalnom statusu, jer je uvijek nastajala medju nepismenom sirotinjom i tesko je bilo sacuvati pisane tragove. Islam je jos dobro prosao, jer je brzo stekao podrsku aristokracije.
Dakle, opet dolazimo do dileme religija vs. nauka. Nauka je egzaktna i precizna - razliciti metodi moraju dati iste rezultate da bi se nesto uzelo kao ispravno. U religiji je to stvar vjerovanja i ispravnost vjerovanja se ne potvrdjuje, a vrlo cesto se ne moze eksperimentalno (ili teorijski) potvrditi, jer se radi o nadprirodnim fenomenima kojima se nauka ne bavi.
....kojeime wrote:Misim ipak da su naucnici iz hriscanskih zemalja dosli do tog broja, ne hriscanski naucnici, to je ipak razlika.
I da, ovo dvoje iz naslova iskljucuje jedno drugo, ali slazem se da je sva ova diskusija, iako u njoj ucestvujem, bespotrebna. Svi mi ostajemo na svojim pozicijama, bez obzira sta nam neko drugi rekao.
Ne, ne moze. Leteci spageti monstrum je takodjer natprirodni fenomen (nastao iz zajebancije). Nauka se ne bavi time i ne moze se na takav nacin potvrdjivati kao praznovjerje. Isto kao sto Bog/Allah/Jahve nema fizicke manifestacije, nema ni Leteci spageti monstrum. To sto neko dozivi nekakvu manifestaciju kroz religiozno iskustvo iskljucuje mogucnost bilo kakve potvrde fizicke manifestacije. Kraj price. Stvar vjerovanja u natprirodno je identicna kao nevjerovanje u natprirodno.crnokosa88 wrote:.....Bušman wrote: Ne radi se o prepisivanju kao prepisivanju/plagiranju. Radi se o zapisanoj tradiciji, onoj koja se prenosila s koljena na koljeno. Na slican nacin su sacuvani Ep o Gilgamesu ili recimo nase sevdalinke. Ideja o recimo velikom potopu je urezana u sve civilizacije bliskog istoka. Opisi su identicni i u Gilgamesu i u Bibliji i u Kur'anu, samo drugacije stilski oblikovani.
Problem je sto ti pokusavas reci da je Islam nastao sa prvim (modernim?) covjekom (sto je prema zvanicnom naucnom stavu bilo prije oko 70.000 godina), ali za to nema zvanicnih naucnih potvrda. Ono sto sigurno znamo je da je Islam nastao u 7. stoljecu n.e. i da se tada javljaju prvi tragovi prakticiranja religije na nacin kako to Islam promovira. Doduse, religija je tu uvijek bila u nezahvalnom statusu, jer je uvijek nastajala medju nepismenom sirotinjom i tesko je bilo sacuvati pisane tragove. Islam je jos dobro prosao, jer je brzo stekao podrsku aristokracije.
Dakle, opet dolazimo do dileme religija vs. nauka. Nauka je egzaktna i precizna - razliciti metodi moraju dati iste rezultate da bi se nesto uzelo kao ispravno. U religiji je to stvar vjerovanja i ispravnost vjerovanja se ne potvrdjuje, a vrlo cesto se ne moze eksperimentalno (ili teorijski) potvrditi, jer se radi o nadprirodnim fenomenima kojima se nauka ne bavi.
Nije tacno, vjerovanje u leteceg spageti monstruma se moze potvrditi kao praznovjerje.
arzuhal wrote:Najveći problem kod ljudi uopće, kod ljudi kao takvih, je u tome što, jednostavno rečeno, ne mogu ili neće ili ne znaju kako da se stave u kožu onog Drugog, ma ko on bio. Naravno, svi mi živimo svoje vlastito iskustvo, a ne nekog Drugog. I, naravno, mi ćemo često pogriješiti kada tog Drugog objašnjavamo i spoznajemo svojim, a ne njegovim iskustvom, jer drukčije nije ni moguće. Ali jednako kako mi držimo da je naša pozicija superiornija, naš stav jači, naš put realniji, itd. j e d n a k o tako to misli i onaj Drugi.
Ako se, na tren, stavim u poziciju nekog uviđavnog ateiste (pod uviđavnim mislim na nekog ko, recimo, prihvata činjenicu da pred njega postoji neki vjernik i ne nastoji da ga odvraća od vjere i ne vrijeđa...), onda vidim da taj čovjek želi sebi dobro. Njemu je njegov stav dobar i ispravan. Koliko god se neke stvari u njegovom životu ne slagale sa nekim vjerskim propisima i učenjima, on živi svoj život i nastoji da ga što kvalitetnije živi.
A tako isto bi mislio neki vjernik.
Dva čovjeka, vjernik i nevjernik, imaju identične namjere po pitanju svojih života, ali ih ne provode isto. Jedan smatra dobrim što izvršava vjerske propise - i stvarno mu je u tome dobro, kao njemu - a drugi smatra kako je njegov život kvalitetnije jer upravo ne radi ništa po vjerskim propisima - i njemu je u tome kvalitet njegova života.
Kada me neko, kao vjernika, ponudi alkoholom, ja to odbijem jer mi je zabranjen alkohol. Ali ostaje činjenica da taj čovjek koji me je ponudio (ukoliko nije provokacija) v o l i da popije, to se njemu sviđa i želi da i meni ugodi sa ONIM što se NJEMU dopada, ne uskraćuje mi to u čemu sam uživa, hoće da podijeli. A u mom životu je bilo takvih slučajeva (sličnih) i onda sam mogao vidjeti kako takve ljude bude stid što su nešto tako učinili (a ne da se vrijeđaju), pa onda ja moram da ih uvjeravam da je sve ok
A moj brat @Ahmmed bi se tu kratko izrazio: Suviše smo mi slični jedni drugima, kao jaje jajetu...
Nijedan čovjek, tako vjerujem, bio on vjernik ili ne, na brani i ne zastupa svoje stavove zato što mu je loše, zato što crkava po načinu svog života. Nego obrnuto. Valja to dokučit i imati na umu. Međutim, često se dešava da, umjesto da neko pokuša razumjeti onog Drugog, nastoji a priori da ga omalovaži i razotkrije kao neautentični način života ''jer je to besmislica, jer je ovo promašaj...'', ''vidjet ćeš ti, vidjet ću ja..'', itd.
A to je, na žalost, uvijek bio lakši put.
Slažem se da kada bi svako gledao svoj posao i ne uplitao se u tuđe da bi sve puno bolje bilo, ali nažalost to nikako nije moguće što se tiče relacije vjernici - nevjernici jer to što si naveo ipak ostaje tvoje mišljenje jer se ne uklapa sa tvrdnjama tvoje vjere. U Kur'an-u u svakoj suri skoro svaki treći, četvrti ajet vjera se sa direktnim osudama, podrugivanjem, prijetnjama upliće u tuđe odnosno nevjernike. U redu da je to uplitanje nastalo od nekih samoprozvanih pojedinaca ili skupina kao posljedica "vađenja iz konteksta" originala, pa bi se bez problema takvo nešto moglo odbaciti, ali nažalost to ovdje nije slučaj jer se nalazi u samom originalu globalno prihvaćenom. S druge strane nevjernici vođeni naukom se ipak ne upliću u tuđe odnosno vjernike i njihova posla jer njihovi originali tačnije sve grane nauke se bave svojim poslom, istraživanjem i ni u jednom momentu se niti direktno niti indirektno ne upliću u vjernike i njihove spise Kur'an-a bilo da je to ikakvo nametanje nečega drugome, prijetnje zaista nema nigdje to u nauci. Naravno, postoje oni kao što si i sam rekao "koji vade iz konteksta" samoprozvanih pojedinaca ili skupina i sa strane vjernika i sa strane nevjernika što se međusobno gađaju, no kada bi njih zanemarili i uzeli u obzir originale, Kur'an sa strane vjernika, nauka sa strane nevjernika što se tiče stavljanja u tuđu pozicije (u kožu Drugog) zamisli da si ti nevjernik vođen naukom, a vjernik vođen Kur'an-om gdje se direktno upliće već sam gore naveo čime, da li bi se ti osjećao ugodno? Kako se uopšte osjećati siguran kada se tako piše o tebi, smrtne kazne scenama o zapaljivanju (vatrama), prijetnjama, podrugivanjem i kako uopšte govoriti o ravnopravnosti, slobodi izbora, mišljenja kada čovjek pored tebe (vjernik) samim tim što je prihvatio Kur'an prihvatio je i sva ta uplitanja? Kako biti siguran je li taj neko misli dobro kad je to prihvatio? Na kraju krajeva kako uopšte govoriti onda o "gledanju u svoja posla" kada se jednom nalaže da gleda u tuđi posao i nameće mu svoj?arzuhal wrote:Naravno, praksa vađenja iz konteksta je samo jedna od mnogih pogrešnih početaka koji vode ka veoma ružnim i, u nekim slučajevima, veoma tragičnim posljedicama.
Svejedno radilo se tu o vjernicima ili nevjernicima. Zajedničko im je to da nisu skontali neke stvari, pa uzimaju ono što, kao, jesu, al' na svoju ruku.
ni u teoriji, ni u praksi. Kod 95% ljudi koji se izjasnjavaju kao vjernici ne podrazumijeva automatski i prihvatanje svih stavova. Vecina ljudi nije upoznata ni sa trecinom svoje religije a sa dosta stvari sa kojima su upoznati svjesno ili nesvjesno ignorisu ili pogresno interpretiraju, mjesaju sa sopstvenim stavovima, drugim religijama ili praznovjerjem. Poznavanje religije se uglavnom svodi na ono sto su tokom odrastanja pokupili od blize i dalje okoline, a vise se radi o nekoj vrsti navike i tradicije nego pracenja vjerskih uputa.mišljenja kada čovjek pored tebe (vjernik) samim tim što je prihvatio Kur'an prihvatio je i sva ta uplitanja?
[/quote]
[/quote]
.....fatamorgana wrote:Evo one bakterije što dođe iz svemira, ma baš je cakana, gili, gili ... : http://www.sarajevo-x.com/scitech/nauka ... /110307041
Ne naziva se entropija. Zapravo, u formalnoj formulaciji drugog zakona termodinamike se uopce ne spominje entropija. Tek kada se uvodi matematicki opis spominje se dS/dt < 0, sto opet nije entropija nego njena promjena.crnokosa88 wrote:Drugi zakon termo-dinamike se naziva jos i entropija. Ako zelis da se pokazes pametnijim od mene slobodno reci i ja cu ovjde napisati da je NIN pametniji od mene.
....Bušman wrote:Ne naziva se entropija. Zapravo, u formalnoj formulaciji drugog zakona termodinamike se uopce ne spominje entropija. Tek kada se uvodi matematicki opis spominje se dS/dt < 0, sto opet nije entropija nego njena promjena.crnokosa88 wrote:Drugi zakon termo-dinamike se naziva jos i entropija. Ako zelis da se pokazes pametnijim od mene slobodno reci i ja cu ovjde napisati da je NIN pametniji od mene.
