Dobar im je informativni, najkompletniji. I sinoć su s Divjakom bili prvi.
Čestitke sinoć za Šehića, Ćurka i Živanovića, šteta što se o tome vrlo malo priča.
Reforma Ustava BiH
Tuzlanski broj 13
Drugim amandmanom FGT-a predviđeno je da ova ustavna preambula glasi... “Državljani Bosne i Hercegovine, kao Bošnjaci, Hrvati i Srbi koji su konstitutivni narodi, nacionalne manjine i nacionalno neopredijeljeni, i kao građani, ovim utvrđuju Ustav Bosne i Hercegovine.”
Domaći i međunarodni eksperti redovno upozoravaju da se pri reformi Ustava BiH nipošto ne smije zaobići civilni sektor. Međutim, od Daytona, otkako praktično i teče obaveza izmjena najvišeg državnog pravnog akta, nevladine organizacije su se ovim povodom oglašavale rijetko, sporadično i parcijalno. Prvi ozbiljniji prijedlog ustavnih promjena polovinom marta prošle godine prezentiralo je tadašnje Udruženje mladih pravnika u BiH.
Novina se sastojala u tome što su se mladi pravnici bavili svim segmentima bh. Ustava, pri čemu su se rukovodili uglavnom pravnim kriterijima, odnosno načelima struke, a najmanje politike. Još su se pohvalili da su sav posao završili za samo šest mjeseci. Tom prlikom članovi ekspertnog tima, mladi ljudi svih nacionalnosti i iz svih dijelova BiH, obećali su da će u narednih šest mjeseci, dakle do oktobarskih izbora kompletirati svoj posao i da će novoizabrane vlasti na stolu dočekati novi prijedlog Ustava BiH. Međutim, u međuvremenu je Udruženje mladih pravnika preraslo u institut sličnog imena, osiguralo budžetska sredstva za rad i nestalo sa javne scene.
Tačno godinu kasnije u okviru projekta “Ustavne promjene u BiH - civilna inicijativa”, Forum građana Tuzle u Sarajevu je prezentirao svoj prijedlog 13 ustavnih amandmana. Iza ovih amandmana stoji ekspertna grupa u kojoj su, pored predsjednika FGT-a Vehida Šehića, još, kako su službeno predstavljeni, prof. dr. Miodrag Živanović, mr. sci. iur. Šahbaz Džihanović, prof. dr. Slavo Kukić, prof. dr. Nerzuk Ćurak i doc. dr. Goran Marković.
Građansko naspram nacionalnog
Već na prvi pogled može se zaključiti da između dva spomenuta prijedloga ustavnih promjena nema velikih razlika. Oba, naime, idu osjetljivom linijom omekšavanja, a u pojedinim segmentima i brisanja nacionalnog koncepta ustavnog uređenja Bose i Hercegovine i uvođenja elemenata građanskog. Ipak, tuzlanski koncept amandmana jasnije je okrenut afirmaciji ravnopravnosti i ukidanju diskriminacije, što upućuje na zaključak da, osim sistemskg, ima i praktičniji, dnevni značaj u vidu doprinosa izvršenju presude Suda za ljudska prava u Strasbourgu u predmetu Sejdić i Finci.
To se može vidjeti već u izmjenama preambule Ustava, iz koga se briše odrednica Ostali. Dejtonski Ustav, naime, kaže da “Bošnjaci, Hrvati i Srbi, kao konstitutivni narodi (zajedno s Ostalima), te građani Bosne i Hercegovine ovim utvrđuju da je Ustav Bosne i i Hercegovine kako slijedi... Drugim amandmanom FGT-a predviđeno je da ova ustavna preambula glasi... “Državljani Bosne i Hercegovine, kao Bošnjaci, Hrvati i Srbi koji su konstitutivni narodi, nacionalne manjine i nacionalno neopredijeljeni, i kao građani, ovim utvrđuju Ustav Bosne i Hercegovine.”
Umjesto sadašnjeg Predsjedništva, amandmanom 10 predviđeni su jedan predsjednik i tri potpredsjednika BiH. Oni bi se na čelu države smjenjivali svakih dvanaest mjeseci. Dio sadašnjh nadležnosti Predsjedništva prenio bi se na Parlament, za koji je predloženo da se zove skupština BiH.
Entitesko glasanje Pomalo kontroverzno je rješenje entitetskog glasanja, za koje Šehić kaže da nije predviđeno. Uz napomenu da je jedan njegov dio prebačen u Dom naroda (31 delegat, od kojih 17 iz FBiH, i to šest Bošnjaka, šest Hrvata, tri Srbina i dva iz reda nacionalnih manjina i nacionalno neopredjeljenih, te 14 iz RS-a, i to šest Srba, tri Bošnjaka, tri Hrvata i dva iz reda nacionalnih manjina i nacionalno neopredijeljenih). Šehić objašnjava da “entitetsko glasanje nije ukinuto, ali da je Predstavnički dom učinjen prohodnijim, funkcionalnijim i efikasnijim”. Uzgred, predviđeno je da Predstavnički dom ima 81 poslanika koji predstavljaju građane Bosne i Hercegovine, od kojih je 50 iz Federacije BiH, a 31 iz Republike Srpske.
Iako su autori 13 tuzlanskih amandmana bili pretenciozni pri izboru datuma za njihovu promociju (subota, dan medijske suše zbog čega većina događaja dobija mnogo više prostora nego radnim danima), na presici u Sarajevu nisu krili svoje kompromiserstvo u pogledu nekih rješenja, ali ni skepticizam u pogledu sudbine čitavog projekta. Tako je Šehić, uz prethodnu napomenu da iza ponuđenog teksta amandmana “stoje pripadnici civilnog sektora ne samo iz Tuzle, nego iz cijele BiH”, stvari spustio na zemlju rečenicom da oni nisu “izraz onoga kako bismo mi voljeli da bude Ustav, nego današnje realnosti”.
Svrhu prijedloga ovih amandmana Nerzuk Ćurak je definisao ka pokušaj “zbiljske afirmacije ravnopravnosti i ukidanja diskriminacije”, ali naglašava:
“Mi se nadamo da će nova parlamentarna vlast saslušati sve prijedloge, iza kojih stoji uvjerenje nekih ljudi da ima smisla o njima voditi razgovore, ali i da ih političke stranke neće unaprijed odbiti”, rekao je Ćurak.
Tuzlanski prijedlog ne bavi se direktno teritorijalnom organizacijom BiH. Izuzetkom u tom pogledu može se smatrati amandman 6, u kome se u kontekstu ostvarivanja ljudskih prava i osnovnih sloboda kaže da će “Bosna i Hercegovina i oba entiteta...” Dakle, BiH s dva entiteta, s glavnim gradom i bez distrikta. Takav prijedlog amandmana na Ustav BiH Forum građana Tuzle dostavio je svim političkim strankama.
Put ka Daytonu II?
Međutim, nadu Nerzuka Ćurka da posao ove ekspertne grupe političke stranke neće unaprijed odbiti već sutradan je raspršio lider HDZ-a BiH Dragan Čović, koji je ustavni koncept dejtonske Bosne i Hercegovine vratio u 1992. godinu i zgurao ga u referendumsko pitanje o njezinoj nezavisnosti. I usput opetovao koncept njegove stranke o teritorijalnom ustroju Bosne i Hercegovine bez entiteta, ali sa četiri federalne jedinice.
I ovaj detalj je samo još jedan argument onima koji zastupaju tezu da su sve aktuelne priče o ustavnim promjenama uvod u neminovnu međunarodnu konferenciju posvećenu isključivo budućnosti Bosne i Hercegovine. A takvih je sve više.