Na današnji dan rođen je Jules Richard. Bavio se geometrijom, ali najpoznatiji je po 'Richardovom paradoksu' u skupu realnih brojeva.
Na današnji dan rođen je Erwin Schrödinger. Veliki fizičar, nobelovac, bavio se različitim oblastima fizike, a najvažnije rezultate postavio u kvantnoj teoriji.
Za kraj današnje emisije, evo Richardovog paradoksa:
U bilo kojem jeziku se mogu formirati fraze poput sljedeće:
"Realni broj čiji je cijeli dio 17, a n-ta decimalna cifra je 0 ako je n parno, a 1 ako je n neparno"
kojom je jednoznačno opisan realni broj 17.101010101... Dakle, postoji beskonačno mnogo opisa sa konačnim brojem riječi kojima se mogu opisati realni brojevi. Poredajmo sve ove fraze po dužini, a zatim i po leksikografskom poretku. Sada imamo beskonačnu listu brojeva r1, r2, ..., rn, ...
Definišimo novi broj r na sljedeći način: cijeli dio mu je 0, a n-ta decimalna cifra je 1 ako n-ta cifra broja rn (n-tog broja u našoj listi) nije 1, u suprotnom n-ta decimalna cifra je 2.
Baš kao u
Cantorovom dijagonalnom argumentu, ovim smo konstruisali broj koji sigurno
nije u listi - međutim, prethodni pasus je sasvim legalan opis broja sa konačno mnogo riječi - dakle, ovaj broj sigurno
mora biti na listi -
paradoks!