Slike starog Sarajeva

[karanana]

ona 4 nebodera gore u vrhu na sredini bi mogli da budu oni neboderi pored mostica koji ide na hotel bristol. ali gdje je hotel bristol onda? gdje su ostali neboderi iz lenjinove? oni su poprilicno stari i trebali bi da budu na slici.

[nosara]

ona 4 nebodera gore u vrhu na sredini bi mogli da budu oni neboderi pored mostica koji ide na hotel bristol. ali gdje je hotel bristol onda? gdje su ostali neboderi iz lenjinove? oni su poprilicno stari i trebali bi da budu na slici.

Ovo je puno starija slika od nebodera u Lenjinovoj, a pogotovo od onog vidljivog dijela Bristola...

[neki]

Ova je slika sa kraja 50tih pa nema dosta objekata...cesta koja se jasno vidi je ona kroz koju ide trola al ni ona nije bila kompletna jos, nema bristola on je napravljen 10ak godina kasnije, nema ni Shoppinga on je napravljen 70tih. Nema vodoprivrede, ona je tek krajem 80tih. U samom centru slike su radnicke kuce sa kosim krovovima na mjestu kojih je sad park i neboder. U donjem desnom dijelu vidi se franjevacka teologija i sumarski fax. pored gdje je sad zgrada od bjele opecne fasade su na slici kucice i park. Nema ni doma Bosko Buha ni obdanista pored. Nema jos ni tri nebodera pored osnovne skole. u Vilsonovom su se stara zgrada masinskog faxa i PMF tek poceli graditi..Super slika!

[dječak sa šibicama]

ne znam jesu li bile, ako jesu, nije lose ponoviti.. moj nekadasnji komsiluk i cuveni ciro

[PalaSa Marsa]

Svaka cast!

[MAN-lion's coach]

[PalaSa Marsa]

[ja.neron]

Sarajevsko polje lokacija današnjeg aerodroma

[PalaSa Marsa]

Kako se vidi neka neprimjetna *linija* ..isto k'o da dijeli sliku na dva dijela.

[MAN-lion's coach]

[dresdener78]

Da se malo pohvalim Prije mjesec dana sam napravio ovakav album, imam jos puno fotka kojima zelim napraviti kasnije "savremenu bracu"...

http://www.facebook.com/media/set/?set= ... b64&type=1

[trambusek88]

Dubrava D5 "Raketa"

[BiH-x]

Da se malo pohvalim Prije mjesec dana sam napravio ovakav album, imam jos puno fotka kojima zelim napraviti kasnije "savremenu bracu"...

http://www.facebook.com/media/set/?set= ... b64&type=1

Svaka ti cast za ovo druze!

[branimir stulic]

Sarajevsko polje lokacija današnjeg aerodroma

Auuu.... koliko sam samo ovdje puta kao dijete dolazio... Samo ispravka.. ovo je stari aerodrom Butmir. Danas je ovdje baza NATO..

[DžipaloRipalo]

Da se malo pohvalim Prije mjesec dana sam napravio ovakav album, imam jos puno fotka kojima zelim napraviti kasnije "savremenu bracu"...

http://www.facebook.com/media/set/?set= ... b64&type=1

Svaka cast za ovo!! prosirit cu dalje

[MAN-lion's coach]

[valterbranisarajevo]

[photo]

steta sto sada nema pristupa na ovu terasu na aerodromu pa djeca ne mogu posmatrati sletanje, uzletanje i avione na pisti.

[valterbranisarajevo]

Dvije lijepe knjige, koje je neko postavio na Internet, na poklon....

[MAN-lion's coach]

[MAN-lion's coach]

[PalaSa Marsa]

[valterbranisarajevo]

PROCVAT I SLOM BH. TURIZMA: Kako je Sarajevo postalo četvrta zvijezda Balkana...

Subota | 27.08.2011.

Od početaka modernog turizma u svijetu Sarajevo je bilo jedna od četiri najveće turističke destinacije na Balkanu, uz Atinu, Istanbul i Dubrovnik... Godine 1985. u BiH je zabilježeno oko 6 miliona noćenja, u muzejima je prodato preko 250.000 ulaznica, a samo Svrzina kuća ih je prodala preko 51.000!? Ali, u godinama rata, pa sve do kraja XX stoljeća, turizmu u Sarajevu više nije bilo mjesta

Piše: Zoran BIBANOVIĆ

Od početaka modernog turizma u svijetu (druga polovina XIX stoljeća), Sarajevo je jedna od četiri najveće turističke destinacije na Balkanu (uz Atinu, Istanbul i Dubrovnik).

Krajem XIX i početkom XX stoljeća, u Sarajevu je poslovalo šest modernih hotela: hoteli “Evropa” (prvi veliki hotel evropskog tipa na južno slovenskim prostorima, izgrađen 1882. godine, prije hotela Quarnero u Opatiji iz 1884. i hotela Imperijal u Dubrovniku iz 1897.), “Central”, “Radecki”, “Rojal”, “Kajzerkrone” i “Imperijal” i na Ilidži tri (hoteli “Austrija”, “Bosna” i “Hungarija”) i dva manja.

Pored modernih hotela smještaj su nudili i neki stari hanovi, dijelom adaptirani prema savremenim potrebama, pa je na kraju ovog perioda u Sarajevu bilo sedam hanova i “domaćih” hotela i to : hotel “Gazi” na Čaršiji, han Kreštalica u Ferhadiji, “Morića han” u Saračima, “Kolubara” han na Čaršiji, hotel “Sarajevo” u Čemaluši, “Besarin han” na Čaršiji i hotel “Hercegovina” na željezničkoj stanici.

Milena Preindlsberger–Mrazović u vodiču «die Bosnische Ostbahn» kaže, da u Sarajevu od 1892. godine, postoji turističko društvo (Bosanskohercegovački turistički klub). Društvo je na željeznici obezbijedilo popust od 50% za oko 400 članova.

Prema podacima dr. Ive Perića iz knjige “Razvitak turizma u Dubrovniku”, zabilježeno je da su poslije grupe posjetilaca iz Beča (1892. godine) prvi turisti u Dubrovniku bili i grupa od 65 izletnika iz Sarajeva, koji su posjetili grad, polovinom svibnja/maja daleke 1896. godine. Koliko je do sada poznato, to je bilo prvo zabilježeno organizirano putovanje modernih turista iz Sarajeva, a sigurno druga organizirana grupa turista koja je posjetila Dubrovnik.

Park Ilidža je projektiran i rađen u periodu od 1888. do 1892. godine. U tom periodu je sađen i najljepši drvored u Bosni i Hercegovini, čuvena aleja divljeg kestena i javorolisnog platana u dužini od 3,5 km od banje do Vrela Bosne. Tradicija turističke vožnje fijakerima Velikom Alejom, sa malim prekidima (ratovi), traje u kontinuitetu oko 120 godina i vjeruje se da je u tom smislu jedinstvena u Evropi.

Jedan od velikih svjetskih putnika krajem XIX stoljeća je bio Muhamed Ali paša, praunuk Muhameda Alija, osnivača modernog Egipta i brat egipatskog dinasta koji je putovao svijetom kao kulturni ambasador. U knjizi "Ljetno putovanje u Bosnu i Hercegovinu", opisuje putovanje kroz Bosnu 1900. godine, željeznicom i kočijama. U Sarajevu je odsjeo u hotelu Evropa gdje mu je u jednom trenutku jedan čovjek u hodniku dao vizit kartu na kojoj je pisalo Husein Olmutz Paša - prevodilac. Hamdija Kreševljaković je kasnije utvrdio da se radilo o Huseinu Pašaliću, prvom poznatom turističkom vodiču u Sarajevu.

Ta mi je kartica bila od velike koristi - zabilježio je Muhamed Ali paša, jer su na poleđini bile odštampane turističke atrakcije koje je valjalo po preporuci neizostavno posjetiti i to: prvo – Antikhana (Zemaljski muzej koji se u tim vremenima nalazio pored Katedrale), drugo i treće - Begova džamija i turbe, četvrto - Šerijatska škola, peto - Fabrika ćilima, šesto - Stara srpska crkva, sedmo - Bazar, osmo - Fabrika duhana Sarajevo, deveto - derviški zikr, deseto - Kursiluk (vjerovatno Kuršumlija), jedanaesto - Kozija ćuprija.

Prva moderna turistička agencija na južnoslovenskim prostorima pod imenom “Putnik” osnovana je 24. juna 1923. godine, u Sarajevu, u ulici Ferhadija 16, kao Zadruga za saobraćaj i promet stranaca – arhiva Akcionarskog turističkog društva Putnik AD Beograd, Dragoslava Jovanovića 1. Licenca broj 1... Poslije izmjene pravila poslovanja do kojih je ubrzo došlo iz administrativnih i “formalnih razloga”, na novoj osnivačkoj skupštini 16. oktobra 1923. godine, u Beogradu, Putnik je postao akcionarsko društvo i preimenovan je u Društvo za saobraćaj putnika i turista u Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca. Iste godine zvanično se otvaraju poslovnice u Sarajevu, Beogradu, Zagrebu i Ljubljani.

I pored strategije razvoja bivše države da se u BiH razvija industrija i rudarstvo, u Sarajevu se održavaju sportski i kulturni događaji svjetskog značaja.

Međunarodni sajam turizma i sporta u Sarajevu je manifestacija koja je djelovala od 1969. godine, odnosno od otvaranja KSC Skenderije. Izložba «Umjetnost na tlu Jugoslavije od prahistorije do danas» je sigurno bila najveća i najposjećenija izložba koja je ikada organizirana na tlu bivše Jugoslavije. Interesantno je da je broj prodanih ulaznica na ovoj izložbi bio vrlo blizu broja prodanih ulaznica za Olimpijske igre u Sarajevu. Svi eksponati izložbe su sačuvani i vraćeni vlasnicima.

Na sesijama Internacionalne turističke berze koja je djelovala od 1974. godine, prisustvovalo je po pravilu preko 1.000 učesnika i preko 400 akreditiranih novinara.

Olimpijski komitet i Turistički savez bivše Jugoslavije formirali su 1982. godine Konzorcijum sastavljen od deset najvećih agencija i to: «Atlas» iz Dubrovnika, «Dalmacijaturist» iz Splita, «Generalturist» iz Zagreba, «Kompas» iz Ljubljane, «Putnik» iz Beograda, «Centrotours» iz Beograda, «Intertours» iz Skoplja te «Mladostbih – OTAS», «Unis tours» i «Olimpik tours» iz Sarajeva. Osnivački ulog za članove je bio 300.000 DM pojedinačno, koji je vraćen uz znatan profit.

Olimpijske igre u Sarajevu posjetilo je preko pet hiljada američkih građana, oko 19.000 inostranih i 33.000 domaćih turista, a registrovano je oko 328.000 noćenja i 40 hiljada izleta. Konzorcijum Zoitours je plasirao (preko turističke agencije OTAS) 120.000 ulaznica za inozemne turiste, 296.000 za domaće i 105.000 za goste i akreditovana lica (ukupno preko 520.000 ulaznica). Vrijeme dok je postojao Konzorcijum Zoitours je vrijeme najveće slave turizma svih vremena u Bosni i Hercegovini.

Već 1985. godine, u Bosni i Hercegovini je zabilježeno oko 6 miliona noćenja. Broj prodanih ulaznica u muzejima u gradu je bio preko 250.000, a Svrzina kuća je imala preko 51.000 prodanih ulaznica!?

Turistički slom ili potpuni kolaps turizam doživljava 1991. godine, kada je nastao rat. U tim žalosnim godinama pa sve do kraja XX stoljeća turizmu u Sarajevu više nije bilo mjesta. Ratnu agresiju susjednih zemalja, razaranja, pljačke, pogibije, raseljavanja, mehanički priliv ruralnog stanovništva ... pratile su, do današnjih dana, sabotaže instaliranih izvođača radova i potpuna dezorijentiranost vladajućih poslijeratnih elita. Grad u kojem su se susrele i udružile kulture juga i sjevera Evrope, zapadnog i istočnog hrišćanstva, islama i judaizma, ali i imperije evropske historije, ulazi kao rekonvalescent na velika vrata u treći milenij, ponovo kao svjetski poznata turistička destinacija, ali ovaj put sa znatno uvećanim turističkim kapitalom. Na žalost, organizacioni kapaciteti grada su i dalje veoma skromni.

Lijepo bi bilo imati viziju: Sarajevo grad kulture ili Sarajevo sajamski grad ili Sarajevo kongresni centar, Grad internacionalne turističke berze, Grad festivala, Grad mladih i aktivnosti na otvorenom... A zašto ne, razvijati to sve zajedno kao ozbiljnu privrednu granu koja će uposliti domaće ljude i domaće privredne kapacitete i time obezbijediti razvoj?

Djelatnici u turizmu namjeravaju da skromno obilježe slijedeću godinu, kao godinu podsjećanja na slavnu turističku historiju grada Sarajeva.

** No links **

[PipiDugaDevetka]

Zna li neko ko je arhitekta, autor Zgrade Nove željezničke stanice? Kako su uspjeli bez krana napraviti onoliku dvoranu bez potpornih stubova? Ima li informacija na netu o tome?

[MAN-lion's coach]

Izgradnja željezničke stanice Sarajevo ili kako se još često zvala Nova željeznička stanica počelo je početkom juna 1947. godine. Radovi na normalnoj pruzi Šamac-Sarajevo uveliko su trajali.
Idejni projekt stanice uradio je tim inžinjera iz Čehoslovačke i Istočne Njemačke. Lorenc Eichberger bio je glavni rukovodilac tehničkih radova od prvog dana pa do završetka. Objekat je bio izuzetno značajan kako po konstrukciji tako i vremenu izgradnje. Predstavljao je svojevrsni spomenik burnog vremnena u kojem je građen.
U junu mjesecu 1948. godine nastaju prvi problemi i potečkoće. Tim inžinjera i Čehoslovačke i Istočne Njemačke se povlači zbog rezolucije informbiroa.
Obavezu izgradnje stanice na sebe je preuzelo Ministarstvo građevina BiH. Posao projektovanja stanice preuzimaju Jahiel Finci, Muhamed Kadić i Emanuel Šamanek. Profesor dr. Hacera i njegov saradnik dr. Novaček, bili su glavni inžinjeri koji su trebali predočiti konstruktivno rješenje stanice.
Dopuno glavnog idejnog i izvedbenog projekta dao je ing. Bogdan Stojkov.
Prof. Hacera kao projektant riješio je lokaciju stanice u dva nivoa. Podprostor stanice i visina poda hale su gotovo u istoj visini, dok je plato preona i kolosijeka 4,5 metara viši. Izgradnja podzemnih tunela, ulaznih stepeništa na perone tražila je cjelovito rješenje.
Strop glavnog hola izveden je od 9 armirano-betnskih visećih ljuski, geometrijskog oblika hiperboličnog paraboloida.
Izvedba ovakve konstrukcije bez visokih kranova, i postojanje samo dvije vertikalne dizalice zahtjevala je visoku smjelost i ličila faraonskom poslu izgradnje piramida.
Paralelno sa izgradnjom željezničke stanice išla je i izgradnja sporedne barake. Njena osnovna namjena bila je neometano odvijanje željezničkog saobraćaja.
Svojevrsnim zalagenjem svih uposlenih, radovi na ljuskastoj krovnoj konstrukciji, njeno betoniranje i armiranje zavšeno je u kasnu jesen 1949. godine. Nakon toga pristupilo se pokrivanju korava i ljuskastih uvala limom.
Te radove radile su vrsne zanatlije vrijedne pomena Aleksandar Cizerlin i Asim Pecara. Stanica je ukrovljena sredinom 1950. godine. Tim povodom iz štampe je izašla publikacija pod nazivom "Primjena armirano-betonskih ljuskastih konstrukcija"
O obimu radova koje je trebalo završiti na željezničkoj stanici najbolje govore sljedeće dvije fotografije iz 1958. i 1960. godine.


Radovi na izgradnji željezničke stanice Sarajevo završeni su 1953. godine, kada je ujedno izvršeno svečano otvorenje. U nastavku nekoliko fotografija stanice iz 50., 60. godina.
Početkom 1954. godine,