wewa wrote:pod standardom podrazumijevam muziku koja zadovoljava barem neke minimalne kriterije u pogledu kvaliteta muzike, izvedbe, produkcije, sadrzaja. obzirom da zivimo u vremenu kad nema nekakvog autoriteta koji bi odobravao objavljivanje sadrzaja (mimo RAK-a, recimo), onda se test vremena moze uzeti kao mjerilo kvaliteta, pa bi pjesma koja bude slusljiva i prisutna u medijima i nekih 5 godina nakon objavljivanja pripadala standardnim okvirima.
iskreno sumnjam da ce za 5 godina iko, pa i sami 'umjetnici' za 5 godina namjerno reproducirati onaj uzas s prethodne stranice.
pa dobro u ovom momentu ne možemo provjeriti da li će izdržati test vremena pa je besmisleno raspravljati u tim kriterijima. mogu samo napraviti
educated guess da će se zadržati daleko više jer su zauzeli preveliki režanj kolektivne svijesti da bi bili zaboravljeni.
ako je standard pop muzike, a oni nepobitno jesu njen dio, onda je analogija sa ćevapima stojeća jer su i ćevapi pop-hrana. ono što se ne slažem je da su oni prema tom standardu ispod, no bih rekao da su iznad standarda popularne muzike jer su u trenutku pojavljivanja u njoj bili totalna avangarda. tvojom analogijom oni stavljaju "više mesa u ćevape" i opet uspijevaju biti popularni i zarađivati. dakle, analogija ne stoji.
ima jedna pekara u Pančevu koja je odlučila da ne pravi obični burek sa mesom, sirom itd (tako se kod njih kaže jbg

) nego su krenuli sa nestandardnim burecima tipa sa pilećim batacima, sa koljenicom, sa gorgonzolom...i gle čuda napravili boom, sva raja iz BG dolazila godinama kod njih na burek. Krenuo ih posao, uskoro otvorili i nove prodavnice i može se reći zaradili gutu para. Sa njima bi ja usporedio ovo što Jala i Buba rade, a ne sa nekim prokletim ćevabdžijom sa čaršije.