Forum Klix.ba

BiH prošle godine posjetilo 850.000 turista



U BiH turisti su prošle godine ostvarili 846.581 posjetu, što je za 0,3 odsto više nego 2013. godine i 1.711.480 noćenja, što je manje za 6,1 odsto u odnosu na godinu ranije.

U strukturi noćenja stranih turista u istom periodu, najviše noćenja ostvarili su turisti iz Hrvatske 15,1 odsto, Srbije 10,8 odsto, Italije 8,1 odsto, Turske 7,6 odsto, Slovenije 6,2 odsto i NJemačke 4,4 noći, dok su turisti iz ostalih zemalja ostvarili 47,8 odsto noćenja.

Kada je riječ o dužini boravka stranih turista u 2014. godini, na prvom mjestu je Malta sa prosječnim zadržavanjem od 6,3 noći, Kuvajt sa 3,6 noći, Rusija sa 3,2 noći, Irska sa 3,1 noći i Indija sa tri noći, saopšteno je iz Agencije za statistiku BiH.

BiH je u decembru prošle godine posjetilo 56.250 turista, što je više za 5,9 odsto nego u istom mjesecu 2013. godine, ali manje za 1,6 odsto u odnosu na novembar 2014. godine.

Turisti su ostvarili 101.379 noćenja, što je manje za pet odsto nego u decembru 2013. godine, te manje za 9,1 odsto u odnosu na novembar prošle godine, navode iz Agencije za statistiku.

U ukupno ostvarenom broju noćenja, učešće domaćih turista je 49,3 odsto, a stranih 50,7 odsto.

Turisti iz Hrvatske ostvarili su 27,1 odsto noćenja, iz Srbije 16 odsto, Slovenije 10,7 odsto, Italije 8,2 odsto, Turske 4,4 odsto, dok su turisti iz ostalih zemalja ostvarili 33,6 odsto noćenja.

Što se tiče dužine boravka stranih turista u BiH, na prvom mjestu je Južnoafrička Republika sa prosječnim zadržavanjem od 9,8 noći, Brazil sa 5,2 noći, Letonija sa četiri noći, te Kuvajt, Indija i Saudijska Arabija sa po 3,6 noći.

Stvarno dobra vijest. Malo sam skeptican kad se radi o obecanjima , ali ako ovo bude istina ....
http://mojahercegovina.com/roditeljima- ... -mjesecno/

Bosanka Aida Hadžialić kandidatkinja za premijerku Švedske


Aida je ostvarila fantastičan uspjeh po dolasku u Švedsku. Ona je zvijezda koja je uspješno savladala sve izazove. Ona je kandidatkinja i za premijerku Švedske u budućnosti. Bez obzira što će i gdje raditi u budućnosti, imat će središnju ulogu, priopćila je Eva Nordmark iz TCO-a.



Aida Hadžialić


Uspjeh i moć su dobri, a loša je njihova zloupotreba! Ovim riječima je Aida Hadžialić reagirala na odluku švedske Središnje sindikalne organizacije (TCO) kojom je proglašena za najmoćniju osobu u budućnosti. Prije desetak dana bila je to glavna vijest u Švedskoj i objavljena je na naslovnim stranicama svih švedskih novina.

Izbjeglica iz BiH

Aida Hadžialić je s obitelji iz rodne Foče došla u Švedsku kao izbjeglica kada je imala pet godina. Završila je gimnaziju s najboljim mogućim ocjenama i imala je ponudu studirati na Oxfordu i Camebridgeu.

Odlučila se za studij prava na švedskom sveučilištu Lund. Na fakultetu je postigla vrhunske rezultate, diplomirala je 2010. godine i odmah je izabrana za zamjenicu gradonačelnika Halmstada. U listopadu prošle godine ova 28-godišnja Bosanka izabrana je za članicu vlade Švedske i najmlađa je ministrica u povijesti te države. Njezin resor je razvoj gimnazija i unaprjeđenje znanosti.

- Radit ću da Švedska ima najbolje škole u svijetu, prije svega kroz ulaganje u nastavnike. Sva istraživanja pokazuju da je ključ znanja i dobrog školskog rezultata u pametnim nastavnicima, izjavila je nakon preuzimanja ministarske funkcije.

Politički put

Ona je tada kazala da je njezin izbor za ministricu Švedske i uspjeh bh. dijaspore i da će učiniti sve da bude i dobra predstavnica Bosne i Hercegovine u Švedskoj i svijetu.

U politiku se Aida Hadžialić uključila kada je imala 16 godina i pristupila je Socijaldemokratskoj uniji. Bilo je to odmah nakon ubojstva švedske premijerke Ane Lundh i bio je to njezin jasan odgovor na taj nezapamćen zločin. Premijerku Lundh je u robnoj kući u centru Stockholma izbo nožem Mijailo Mijailović iz Srbije i osuđen je na kaznu doživotnog zatvora.

- Bosna i Hercegovina je njezin narod i taj narod treba biti kulturan i školovan i da na pošten i intelektualan način kroji svoju budućnost, izjavila je za švedske medije, govoreći o svojoj domovini, ministrica Aida Hadžialić.

Crijep koji topi snijeg: Milion eura za još jednu bh. inovaciju i početak proizvodnje

Piše: I.P.

Da Bosni i Hercegovini zaista ne nedostaje entuzijasta i ljudi koj se ne boje sanjati, potvrđuje i priča Harisa Hamzića.



Hamzić, zajedno sa svojim prijateljima Erminom Šunjom i Belminom Adilovićem, te uz podršku mentora i profesora Adesa Bučana, stoji iza projekta pod nazivom Pametni Solarni Crijep - SSRT.

SSRT je zapravo crijep koji štiti kuću od različitih vremenskih uslova, ali unaprijeđen dodacima 21. vijeka. On je načinjen od visokokvalitetnih materijala kao što su pleksiglas i karbon, čija se funkcija može kontrolisati preko smartphonea.

Jedna od funkcija crijepa bilo bi kontrolisano topljenje snijega koje bi se aktiviralo putem telefona. Topljenje bi bilo omogućeno uz pomoć grijača unutar crijepa, a na taj način bi se izbjegao problem ledenica i obrušavanja teškog snijega.



"Načuli smo da u BiH ima jedna firma koja proizvodi nelomljivi crijep, ali ovakvo nešto poput našeg sa svim dodacima nema nigdje u svijetu", rekao je za Klix.ba Hamzić koji zajedno sa svojim kolegama i mentorom inspiraciju crpi iz istog izvora.

"Naša inspiracija prije svega je ljubav prema samoj struci tj. elektrotehnici, a zatim i želja da radimo ono što volimo, a da sve to zajedno i iskoristimo i usput zaradimo", objasnio je Hamzić, čiji je projekat našao mjesto na start-up stranici Indiegogo preko koje će pokušati sakupiti potrebne prihode kako bi pokrenuli biznis.

Također, pored stranice Indiegogo u toku je slanje molbi oragnizacijama i firmama da podrže SSRT na bilo koji način koji njima odgovara, a koji bi mladim entuzijastima bio od koristi.

Interesantna i nesvakidašnja činjenica jeste da su za sporovođenje plana postavili cilj od 1.000.000 eura ili 1.150.000 dolara.

"Razlog potrebe za tolikim novcem je jednostavan. Mnogo mladih želi otići iz zemlje u potrazi za nekim poslom, a mi želimo sa tom ogromnom sumom otvoriti firmu i zaposliti što više mladih i ambicioznih ljudi te ih tako zadržati u našoj državi", objasnio je Hamzić.



Naravno, i manje novca bi im bilo od koristi, ali kako sam kaže to ne bi bilo idaleno za cilj zaposlenja mladih i uspostavu proizvodnje ne samo crijepa već i još nekih proizvoda koji će sigurno biti od koristi.

"Nakon sakupljenih sredstava, prvo ćemo kupiti zemlju i izgraditi fabriku u koju ćemo zaposliti mlade i ambiciozne, a vremenom promijeniti i nadograditi proizvodnju, možda na neke električne automobile, vidjet ćemo šta vrijeme nosi sa sobom", zaključio je entuzijastični Haris Hamzić.

"SSRT je zapravo crijep koji štiti kuću od različitih vremenskih uslova, ali unaprijeđen dodacima 21. vijeka. On je načinjen od visokokvalitetnih materijala kao što su pleksiglas i karbon, čija se funkcija može kontrolisati preko smartphonea.

Jedna od funkcija crijepa bilo bi kontrolisano topljenje snijega koje bi se aktiviralo putem telefona. Topljenje bi bilo omogućeno uz pomoć grijača unutar crijepa, a na taj način bi se izbjegao problem ledenica i obrušavanja teškog snijega."

Dok se čitav svijet bori za energetsku efikasnost nekom pada na pamet da pravi proizvod koji bespotrebno troši električnu energiju topeći snijeg koji nikog ne smeta.
Ideja nije za pohvalu i nema nikakve izglede za realizaciju.

Balkanska atrakcija koja je osvojila svet na Sea Dance festivalu!

V.Đ. | 03. 03. 2015. - 10:57h | Komentara: 2

Legenda svetske muzike Manu Chao za njih kaže da su najbolji evropski bend. Uz Gorana Bregovića važe za planetarno najprepoznatljivije izvođače sa naših prostora. Oni su Dubioza Kolektiv i nastupiće 16. jula na glavnoj bini Sea Dance festivala!



Najpopularniji balkanski bend sviraće na Jazu u sklopu velike svetske turneje, u kojoj će obići preko 100 svetskih destinacija, neke od najvećih svetskih festivala, kao i evropske metropole Berlin, Amsterdam, Madrid, Barselonu i Beč gde su karte za njihov nastup već rasprodate!

Uz takav raspored, Dubiozi će ove godine Jaz biti jedina stanica u Crnoj Gori. Lucidni Bosanci su pred nastup na Jazu u svom prepoznatljivom stilu i uz melodiju aktuelnog hita "No Escape", pesmom pozvali sve fanove na Sea Dance, otpevavši nove stihove posvećene Budvi i Sea Dance festivalu.

Austrijski Elin Motoren želi otvoriti pogone u Tuzli



Predstavnici gradske uprave Tuzla danas su održali sastanak s predstavnicima kompanije Elin Motoren GmbH Austrija, koji su gradonačelniku Jasminu Imamoviću i njegovim saradnicima, prezentirali planove za investicije i otvaranje proizvodnih pogona i novih radnih mjesta u Tuzli do 2020. godine, navodi se na internet stranici Grada Tuzle.

S obzirom na važnost novih investicija za Grad Tuzlu, tokom sastanka su razmatrane aktivnosti i mogućnosti podrške investitorima te sveukupnom doprinosu gradske administracije u realizaciji ove investicije.

Uzimajući u obzir da preduzeće Elin Motoren GmbH Austrija posjeduje proizvodni program proizvodnje električnih motora i komponenti, planirano je da cjelokupna proizvodnja u Tuzli bude izvozno orijentirana.

Ovom inicijativom Grad Tuzla nastoji omogućiti korištenje raspoloživih resursa i potencijala s ciljem razvoja i aktiviranja proizvodnih procesa, stvaranja poslovnih zona, zainteresiranost domaćih i stranih ulagača za investiranje u gradnju novih proizvodnih pogona i otvaranje novih radnih mjesta, saopćila je Pres-služba Grada Tuzla.

Uporedo s ovom inicijativom, Grad Tuzla obavlja intenzivne razgovore sa svim potencijalnim investitorima, koji će u narednom periodu otvarati proizvodne pogone na prostoru grada Tuzla.

BiH dobija 1.000 farmi koza i ovaca: Krajem marta javni poziv uzgajivačima



Dobra vijest za buduće uzgajivače koza dolazi iz Mostara. Projekat izgradnje 1.000 farmi koza i ovaca ubrzo će zaživjeti na ovome području, kaže za eKapija.ba Dževad Kovač, predsjednik Udruženja uzgajivača koza, ovaca i ostalih "Tor" Mostar.

Dokumenacija za osnivanje tri nove firme je već sprema i nalazi se u postupku odobrenja.

"Milksa će biti centralna firma koja će voditi 1.000 farmi koza, AD je mljekara i Logistika firma koja će se baviti izvozom proizvoda i otkupom mlijeka", pojašnjava Kovač.

Objekat za mljekaru koja će proizvoditi u početku 150.000 litara mlijeka je završen i ostalo je da se završe poslovi oko pribavljanja potrebne dokumentacije.

"Investitori su sve pogledali. Također, u toku je i priprema javnog poziva za izgradnju farme. Radi se i karantin za uvozne koze koji će imati 10 objekata gdje će biti smješteno po 300 koza. Očekujem da će sve ovo biti završeno u maju ili junu ove godine", kaže Kovač, naglašavajući kako će krajem marta biti raspisan javni poziv za uzgajanje koza.

Osim navedenog Kovač kaže, kako su napravili i evidenciju za već postojeće farme koje bi mogle isporučivati mlijeko, a radi se i na projektu obiteljskih farmi.

Udruženje je nosilac projekta za BiH zajedno sa turskim Milksom koji je i glavni investitor projekta.

"Investitori iz Turske proteklog petka su boravili u Mostaru. Naredne sedmice ponovo bi trebali doći kako bi završili tehničke detalje oko prenosa nekretnina i uplata", kaže Kovač, dodajući kako će već u maju ili junu nada početku rada prve linije otkupa mlijeka koje će se plasirati na tržište Saudijske Arabije i Turske.

Ukupna vrijednost projekta 1.000 farme koza i ovaca iznosi 350.000.000 eura. Kovač kaže kako je ovo najveći projekat u regionu. Sličan se radi u Crnoj Gori, Hrvatskoj, dok su u Srbiji počele pripreme.

"Bilo je teško početi, ubijediti investitore da ulažu, jer sve ide sporo od osnivanja firmi do realizacije projekta", kaže Kovač.

Inače, projekat izgradnje hiljadu farmi koza i ovaca ozvaničen je u avgustu prošle godine stavljanjem potpisa na ugovor predsjednik Udruženja uzgajivača koza, ovaca i ostalih "Tor" Mostar Dževad Kovač i zastupnik turske kompanije Milksa iz Burse Aybar Ulucka.

Zlatna džezva na policama Walmarta



U Američkoj saveznoj državi Georgia 1. mart je zvanično proglašen “American – Bosnian day”. Hanka Paldum uveličala je slavlje Bosanaca i Hercegovaca u povodu obilježavanja Prvog marta, Dana nezavisnosti BiH. Također, stanovnici ove savezne države upoznati su i s novim bosanskohercegovačkim proizvodom u Walmartovim trgovačkim centrima.

Armin Hodžić, rukovodilac prodaje i marketinga u Vispaku, kaže da je Oaza do sada je postigla značajne uspjehe.

"Sa njom smo ušli u sve najvažnije markete u BiH te na benzinske pumpe", navodi on.

Dodaje da je nagrada za kvalitetu Zlatna ruža na ZEPS-u samo potvrdila onu medalju koju je voda dobila na Sajmu šljive u Gradačcu. Govoreći o novinama kaže da je Iz fabrike Kent izašao novi brend medenjaci Love različite gramaže.

Vispak je, kaže, imao rast prodaje u više segmenata. Prodaja brenda Laganini je povećana za 50 posto, a Zlatna džezva je imala povećanje od skoro 100 posto. Kompanija je počela sa izvozom na američko tržište, a sa kafom Zlatna džezva ušli su i u američki lanac Walmart.

U Zenici će se graditi stambeni kompleks "Makovi" vrijedan 20 mil. KM




U Zenici u martu počinje izgradnja stambenog kompleksa "Makovi", potvrdila je za eKapija.ba Vedina Babahmetović, arhitektica projekta iz firme Entasis Zenica.

Ukupna površina kompleksa je 22.000m2 i sastoji se iz osam lamela koje će se graditi sukcesivno. Planirani rok za završetak kompleksa je tri godine.

"Izgradnja lamele A i B započinje u martu 2015. a njeno useljenje se planira za mart 2016. godine. Kompleks čini 300 stanova različite strukture i veličine, počev od 25m2 do 100m2", pojašnjava Babahmetović.

U sklopu kompleksa nalazit će se i poluotvorena garaža 1.500m2.

Stanovi su fleksibilne dispozicije sa fiksnim instalacionim čvorovima i otvorenim organizacijama karakterističnim za mladu populaciju.

"Svi stanovi imaju terase ili lođe, velike staklene otvore i adekvatno iskorištenu orjentaciju te ih možemo svrstati pod energetski efikasne", kaže Babahmetović, pojašnjavajući kako su u vršnim etažama smješteni dvoetažni stanovi, a arhitekrura bloka koja formira unutrašnje relaksirajuće pješačko dvorište i saobraćaj koji ostaje izvan bloka , urbanistička su novina za grad Zenicu.

Investitori i izvođač kompleksa je Konzorcij koga čine tri firme: Almy Zenica; Arel Zenica i Grading KGM Zenica. Projektant je "Entasis" Zenica (arhitektura), dok je Grading KGM Zenica ( konstrukcija , instalacije).

Vrijednost investicije je 20 miliona KM.

Ganguly za eKapija.ba: GIKIL će graditi prvu fabriku NPK đubriva u BiH



Global Ispat Koksna Industrija d.o.o. Lukavac (GIKIL) izvozi više od 90 posto svojih proizvoda i dobijanje ISO certifikata 14001:2004 za brigu o okolišu i očuvanju prirodnih resursa vrlo je značajno za kompaniju, jer inostrani kupci sa kojima GIKIL posluje, osim kvaliteta proizvoda traže i certifikaciju tog kvaliteta, izjavio je za Poslovni portal eKapija.ba generalni direktor "Global Ispat Koksne Industrije" d.o.o. Lukavac Debasish Ganguly.

Prema njegovim riječima, novi ISO certifikat predstavlja bitnu odrednicu daljnjeg razvoja fabrike "Energana" i čitavog GIKIL-a.

"Sam postupak certifikacije je za sve radnike bila je jedna vrsta edukacije. Također, certifikat je i potvrda da naša kompanija radi u skladu sa svjetskim standardima, ali je i istovremeno obaveza za sve uposlenike GIKIL-a, a posebno menadžment da nastavi sa održavanjem i stalnim usavršavanjem ovog sistema", rekao je Ganguly.

Uzor u zaštiti okoliša

Najavio je da će GIKIL raditi na sveopćem podizanju kvalitete i stalnom poboljšanju stanja sistema 14001:2004 i edukaciji uposlenika.

GIKIL je ovoj godini počeo raditi na pripremama za uvođenje sistema OHSAS 18001.

Ganguly je kazao da usklađivanjem poslovanja sa međunarodno priznatim ISO standardima GIKIL pokazuje da želi postati uzor u području zaštite okoliša i korporativne društvene odgovornosti.

"Certifikat nas ohrabruje i GIKIL će nastaviti rasti i razvijati se u interesu svojih uposlenika i ekonomskog prosperiteta Bosne i Hercegovine", dodao je.

Poplave donijele milionske štete

Govoreći o prošlogodišnjim poplavama, Ganguly je naveo da je GIKIL bio posebno pogođen s obzirom da pripada kontinuirano procesnoj industriji gdje je vrlo važan kontinuirani ulaz sirovina.

"U slučaju koksne baterije gdje je kontinuirana proizvodnja tehnološki zahtjev, poplave su utjecale na nabavku uglja koja je naglo prekinuta. Tako da smo u vrlo kratkom periodu radeći na punoj proizvodnji, nabavku morali smanjiti na tehnološki minimum. Postojala je realna opasnost da nastanu veoma štetne posljedice ukoliko ugalj ne bude obezbjeđen", objasnio je generalni direktor GIKIL-a.

Dodao je da su radnici uložili mnogo truda kako bismo obezbjedili snabdjevanje ugljem sa nekim od naših poslovnih partnera i na taj način smo osigurali opstanak koksne baterije.

Naveo je da su gubici GIKIL-a zbog poplava iznosili nekoliko miliona dolara.

"Kada je riječ o ostalim proizvodnim pogonima, naše fabrike Azotara i AMK morale su biti zaustavljene. Filter stanica koja snabdjeva grad Lukavac i našu kompaniju sa vodom takođe je bila ozbiljno ugrožena. Dugoročne posljedice su najveće onda kada smo imali zahtjeve kupaca i nismo bili u stanju da ispoštujemo te zahtjeve. Posebno se zahvaljujem i svim uposlenicima koji su uložili mnogo napora, a mnogi od njih ostali su u fabrici i više od dva dana, kako bi osigurali da ona preživi", rekao je Ganguly.

Vodeći proizvođač metalurškog koksa

Biznis kompanije GIKIL ogleda se u visoko kvalitetnoj liniji proizvoda koji zadovoljavaju zahtjeve mnogih renomiranih kupaca širom svijeta.

Prema riječima Gangulyja, to su brendovi izgrađeni na osnovu veza između kvaliteta i povjerenja što GIKIL-u daje poticaj za daljnje inovacije i tehnološko savršenstvo.

"GIKIL je vodeći proizvođač metalurškog koksa u regionu, poznat po svojim proizvodima vrhunskog kvaliteta i dugoročnim vezama sa kupcima. Dalje, GIKIL proizvodi nus proizvode koksa kako što su sirovi katran, sirovi benzol i amonijum sulfat. Pored fabrike 'Koksara' u okviru kompanije operiraju fabrike za proizvodnju anhidrida maleinske kiseline, đubriva, struje, te pogon za preradu vode i odjel Remonta", naveo je Ganguly.

Kazao je da je GIKIL posvećen izgradnji isplativog i održivog poslovanja koje stvara vrijednost i fokusirano je na kupca i da će idalje biti dobar korporativni građanin i pružati dobro okruženje za svoje zaposlenike i poslovne saradnike.

Budući projekti

"U budućnosti planiramo implementirati projekat proširenja proizvodnje anhidrida maleinske kiseline koji uključuje promjenu reaktora, ugradnju bajpasa oko finalnog hladnjaka i modifikacije na kompresoru zraka. Nakon završetka projekta, kapacitet proizvodnje biće povećan za 20 posto, a norma potrošnje sirovine N-butana biće smanjena za 8,3 posto", kazao je Ganguly.

Jedan od prioriteta u bliskoj budućnosti GIKIL-a je, kako kaže Ganguly, realizacija projekta proizvodnje NPK đubriva koji podrazumijeva izgradnju novog NPK postrojenja na bazi tehnologije zbijanja s godišnjim kapacitetom 54.000 tona.

Prema njegovim riječima, sav proizvod NPK može biti prodan unutar Bosne i Hercegovine posebno uzimajući u obzir da će to biti jedina NPK fabrika u državi.

"Važno je reći da želimo implementirati projekat 'Baterije 4' koji podrazumijeva ponovno puštanje u rad 'Baterije 4' s ciljem da proizvodi livački koks. Ukupno vrijeme potrebno za reparaciju, postavljanje i puštanje u rad je do deset mjeseci. Posljednje, ali ne i najmanje važno, je GIKIL-ov novi projekt koji se odnosi na modernizaciju proizvodnje energije, a vezan je za aktiviranje nove elektrane. Tu bi prilagodili dvije tehnologije i to prečišćavanje koksnog gasa i efikasnu proizvodnju električne energije. To je potpuna transformacija načina proizvodnje energije kojom bismo povećati proizvodnju i smanjili emisije u potpunosti", pojasnio je generalni direktor GIKIL-a.

Poručio je da će se GIKIL truditi i učiniti sve kako bi se nastavio pozitivan ekonomski razvoj u BiH, te razvoj proizvoda i usluga.

Povećanje proizvodnje i izvoza koksa

Kompanija GIKIL ima više od 1.000 uposlenih, a sa implementacijom navedenih projekata biće potrebno kreirati nova radna mjesta.

GIKIL je stabilizovao svoju proizvodnju nakon uporne borbe s globalnom ekonomskom krizom. Zajednička borba Uprave i uposlenika GIKIL-a dovela je do povećanja proizvodnje i izvoza koksa.

Ove činjenice pokazuju konačni oporavak Lukavačkog giganta što je se odmah odrazilo na pozitivan ukupni rast industrijske proizvodnje u Federaciji BiH.

Ganguly je kazao da uposlenici GIKIL-a žele da se ovaj trend nastavi u 2015. godini takođe.

"GIKIL će nastaviti održavati visok standard poslovanja, određen modernim metodologijama kao što su TPM i Six Sigma. U skladu sa standardima koje smo postigli, mi ćemo pokušati predvidjeti probleme na najnižim instancama kako bi uključili sve uposlene u rješavanje problema i nuđenje rješenja za njih. Uprava ima za cilj održati reputaciju GIKIL-a i napraviti nova dostignuća u ovom biznisu, a posebno izvozu", rekao je Ganguly.

Dodao je da uprava kompanije planira sa uvođenjem novih proizvoda i proizvodnih tehnologija učvrstiti svoju poziciju i osvojiti nova tržišta.

"Imamo dosta novih i interesantnih projekata, te vidim mnogo prilika i veliki potencijal GIKIL-a. Svi ovi mali zajednički koraci će napraviti jedan veliki korak za GIKIL koji će značajno unaprijediti kompaniju. Ubjeđen sam da postoji budućnost za ovu kompaniju", izjavio je Ganguly.

Višedecenijsko društveno odgovorno poslovanje

Na pitanje koliko pažnje posvećuju društveno odgovornom poslovanju, Ganguly je rekao da GIKIL postoji više od 60 godina i da je korporativna društvena odgovornost ugrađena u kulturu i poslovnu strategiju preduzeća.

"U četiri akcije dobrovoljnog darivanja krvi, održane tokom 2014. godine, u GIKIL-u čak 312 osoba darovalo je krv. Ova fascinantna brojka dokazuje visoku svijest o potrebi i vrijednostima dobrovoljnog darivanja krvi koja u našoj kompaniji postoji više decenija. GIKIL njeguje vrijednosti sporta, te sponzoriše plivački klub 'Galeb GIKIL' iz Lukavca, čime potvrđuje predanost u promovisanju zdravog načina života i pravilnog odgoja mladih", dodao je.

Uz finansijsku podršku GIKIL-a, Sportsko ribolovno društvo "Smuđ" Lukavac provodi velike akciju poribljavanja jezera Modrac, čime riblji fond najvećeg akumulacionog jezera u BiH svake godine bude obogaćen sa mlađi šarana.

"Imamo potrebu podstaći snažno i efektivno partnerstvo između poslovnog sektora, javnih i nevladinih organizacija u zajednici kako bi se dovela stvarna promjena u načinu razmišljanja, a koja će poboljšati održivost društva. Finansijska kriza donosi nove izazove takođe. Ali biti dobar korporativni sugrađanin za GIKIL ostaje glavni prioritet i nastavljamo sa našim programom korporativne društvene odgovornosti", spomenuo je Ganguly.

Spašeno 1.258 radnih mjesta

GIKIL je 8. jula 2014. godine obilježio deset godina od pokretanja proizvodnje na Petoj koksnoj bateriji.

Na ovaj dan 2004. godine pokrenuta je proizvodnja koksa u proizvodnim pogonima nekadašnjeg "Koksno hemijskog kombinata Boris Kidrič", obezbijedivši tako ponovno uposlenje za 1.258 radnika.

Ostat će upamćeno da je u rekordno kratkom roku završena investicija Pete koksne baterije, te pokrenuta proizvodnja koksa koja nije bila u funkciju punih 12 godina.

"U proteklih deset godina, i pored mnogobrojnih izazova, intenzivno se radilo na dostizanju maksmalnog kapaciteta, usavršavanju proizvodnje i plasmanu koksa na zahtjevno svjetsko tržište. Velika sredstva izdvojena su i za potrebe zaštite okoliša i humanizaciju radnih uslova", rekao je Ganguly.

Roditeljska kuca dobila svoj prepoznatljivi izgled



Krajnji izgled Roditeljske kuće već je vidljiv, roditelji i dječica sa Hematoonkološkog odjeljenja sa prozora mogu da prate kako protiču radovi. Posjetioci Pedijatrijske klinike svakodnevno prilaze radnicima Ar-Monta firme koja izvodi fasaderske radove i pitaju koja je ovo vrsta fasade, kada će Roditeljska kuća biti puštena u rad.
''Drago nam je da se stvara pozitivna energija i da sve više ljudi se interesuje na koji način mogu da pomognu završetak radova na objeketu Roditeljska kuća'', rečeno je iz fondacije ''Srce za djecu''.
Trenutno se na prednjoj strani objekta postavlja aluminijska tipska podkonstrukcija i kamena vuna debljine 20 cm.
Za završetak radova na objektu Roditeljska kuća potrebno je prikupiti 500.000 KM.

Poslije 26 godina takmicenje u skokovima na Igmanu



Sarajevska olimpijska planina Igman ugistit će nakon 26 godina prvo takmičenje u skijaškim skokovima. Nastupit će više od 40 takmičara u konkurencijama do 12 godina, od 12 do 18 godina, te seniora i veterana amatera.

Pored Sarajlija i Hadžićana, učešće na historijskom takmičenju uzet će i skijaši skakači iz Bihaća.

''Radimo posljednje pripreme za takmičenje, kojim će simbolično, ali i zvanično, biti 'oživljeni' skijaški skokovi u Bosni i Hercegovini. Posljednji put na olimpijskim skakaonicama na Igmanu takmičenje je održano tri godine prije rata, 1989. Nažalost, naše velike skakaonice uništene su u ratu 1993. godine, ali smo osposobili improvizovanu 15-metarsku skakaonicu na kojoj su u proteklom periodu trenirali brojni dječaci'', istakao je za Anadoliju Selver Merdanović, rekorder BiH u skijaškim skokovima koji je u Poljskoj, u Zakopanima 1989. godine, skočio 128 metara i idejni tvorac obnove skijaških skokova i skakaonica na Igmanu.

Naglašava da će u subotu biti obnovljen i rad Ski skok kluba Hadžići, čiji je Merdanović bio dugogodišnji član.

''Opština Hadžići u subotu će nam donirati 700 KM kako bismo ponovo registrovali klub pri Skijaškom savezu BiH, te će tim povodom biti održana i manja svečanost prilikom subotnjeg takmičenja'', rekao je Merdanović, naglasivši:
''Ovo je tek početak odlične sportske priče. U narednom periodu putem dobrih ljudi iz BiH i inostranstva, koji su Ski skok klubu Hadžići odlučili pomoći nakon reportaže koju je o obnovi skakaonica i skijaških skokova objavila Anadolu Agency, dobit ćemo kombi za prevoz dječaka koji će trenirati u našem sportskom kolektivu. Isto tako, zbog pobuđenog velikog interesovanja za skijaške skokove, na Igmanu bi na proljeće trebala početi gradnja i 25-metarske skakaonice sa plastičnom podlogom da bi naša i djeca iz cijele BiH tokom cijele godine mogla trenirati. Nekako sve je kao iz sna. Srećom, ovo je java. Iskreno se nadam da nećemo stati na ovome, već da ćemo u dogledno vrijeme obnoviti i bivše olimpijske skakaonice, pa da će se u Sarajevu održavati renomirana evropska i svjetska takmičenja'', poručio je Merdanović.

Prema ranijim procjenama, za obnovu olimpijskih skakaonica na Igmanu potrebno je između dva i 2,5 miliona maraka.

Država wrote:Balkanska atrakcija koja je osvojila svet na Sea Dance festivalu!

V.Đ. | 03. 03. 2015. - 10:57h | Komentara: 2

Legenda svetske muzike Manu Chao za njih kaže da su najbolji evropski bend. Uz Gorana Bregovića važe za planetarno najprepoznatljivije izvođače sa naših prostora. Oni su Dubioza Kolektiv i nastupiće 16. jula na glavnoj bini Sea Dance festivala!

naših prostora, ovih prostora, naš jezik

kako smiješne sintagme

dupli

U toku radovi na pokrivanju nove zgrade Općine Kakanj



U Ulici branilaca u Kaknju u toku su radovi na pokrivanju nove zgrade Općine Kakanj.

Nakon decenija pružanja usluga građanima u objektu koji je vlasništvo RMU Kakanj, nakon brojnih opravdanih sugestija i kritika da stara i trošna zgrada zbog arhitektonskih barijera ne pruža mogućnost da se građanima s posebnim potrebama omogući pristup svim službama koje pružaju usluge, te nakon informacije da će zgrada u kojoj su trenutno smještene općinske službe biti predmet prodaje, započela je izgradnja nove zgrade Općine Kakanj.

Vrijednost Ugovora o izvođenju grubih građevinskih radova na izgradnji zgrade Općine Kakanj (prva faza) iznosi 2.002.755 KM. Izvođač radova je Konzorcij "ITC" Zenica i "Trgošped" Kakanj.

U toku je i realizacija tenderske procedure za drugu fazu radova čijim će okončanjem zgrada biti spremna za useljenje.

Finansiranje izgradnje se vrši kroz odlično osmišljen model kojim je osigurano da ulaganje ne optereti Budžet Općine Kakanj.

Naime, prva faza radova se finansira iz sredstava ostvarenih prodajom poslovnih prostora koji su bili u vlasništvu Općine Kakanj. Ova sredstva, prema zakonskim odredbama, mogu biti utrošena samo za izgradnju novih objekata u vlasništvu Općine i ne mogu biti utrošena u drugu svrhu.

Poslovne prostore je trebalo prodati jer je bilo nužno izvršiti velika ulaganja u njihovu rekonstrukciju, a postojali su i veliki problemi u naplati iznajmljivanja ovih prostora.

Izgradnjom nove zgrade Općina Kakanj je dobila nove poslovne prostore koje trenutno prodaje po sistemu visoki ROH – BAU kako bi se obezbijedila sredstva za drugu fazu radova.

U novoj zgradi su izgrađene podrumske prostorije sa 52 mjesta za parkiranje. U suterenu će biti smještena šalter-sala, sala za vjenčanja i šest poslovnih prostora. Na tri etaže će biti radni prostori za općinske službe, sale za sastanke, sala za sjednice Općinskog vijeća, a objekat će sadržavati i veliki hol, navodi se na internet stranici Općine Kakanj.

Prevent zvanično preuzeo Cimos u Srebrenici


Prevent grupacija danas je zvanično preuzela Cimos u Srebrenici.



Tvornica Cimos u Srebrenici čija je osnovna djelatnost proizvodnja auto dijelova posluje od 2005. godine. Poslovni procesi ove kompanije uključuju tehnologije zavarivanja, mehaničke obrade i štancanja.

Ovom investicijom osiguran je nastavak proizvodnih aktivnosti u Srebrenici te zadržana radna mjesta za najmanje 101 uposlenika.

"Prodaja tvornice u Srebrenici spada u proces operativnog restrukturiranja Cimosa, koji donosi promjene i poboljšanje strukture preduzeća, njegovih internih procesa sa ciljem postavljanja temelja dugoročno održivog poslovanja i ponovnog rasta grupe Cimos, koja će inače i ubuduće biti prisutna na području Bosne i Hercegovine", izjavio je danas direktor regije u BiH Goran Dimc te dodao kako prodaja fabrike Prevent grupaciji pruža mogućnost za dalji privredni oporavak ovog okruženja.



Ovom investicijom Prevent grupacija će u narednom periodu ojačati konkurentnost u Srebrenici.

"Nastavljamo sa investicijama koja dugoročno osnažuju privredni razvoj i konkurentnost Bosne i Hercegovine. Preuzimanjem ove Tvornice, proširiti ćemo proizvodni asortiman, diversificirati strukturu kupaca i proizvoda te dalje ojačati prisustvo u Srebrenici", istakao je Almir Jazvin, predsjednik Uprave Prevent BH tokom potpisivanja ugovora i izrazio dobrodošlicu za 101 novog uposlenika koji će se pridružiti Prevent grupaciji u BiH.

Prevent grupacija u BiH je motor razvoja bh. privrede i djeluje na deset proizvodnih lokacija. U Srebrenici, Prevent već proizvodi presvlake za ručne kočnice i zapošljava preko 80 uposlenika. Preuzimanjem kompanije Cimos u Srebrenici, Prevent će nastaviti proizvodnju dijelova za automobilsku industriju te sinergijom proizvodno prodajnog asortimana dodatno podržati oporavak privrede u ovoj regiji.

Planine spremne da dočekaju skijaše, za vikend se očekuje veliki broj gostiju


Piše: E. S. H.
Snježne padavine koje su prekrile bh. gradove i planine su posebna radost za ljubitelje skijanja. Ski staze će za vikend biti pune skijaša, a pripreme na planinama uveliko traju da se pripreme svi uslovi, od parkinga do ski liftova.



Sve službe za uređenje su na Bjelašnici i Igmanu, radi se na tome da se što više kapaciteta sutra pusti u rad.

Kako nam je rekao Suad Jusić, direktor Ski centra preduzeća ZOI'84, u rad će biti pušteno sve osim kotlova jer su obilne snježne padavine uzrokovale velike nanose snijega pa su visočija područja podložna lavinama.

"U narednih deset dana kotlovi neće raditi, a sve ostalo ide svojim tokom. Sutra će biti organizovani skokovi na Malom Polju na Igmanu, a na Bjelašnici će se održati vježba Kluba spasavalaca koji će praktično izvršiti vježbu spašavanja zatrpanog čovjeka iz snijega", rekao je Jusić.

Vježba će biti izvedena pomoću posebnih sondi koje su najmodernije kada je u pitanju tehnologija. Vježba će biti izvedena uz podršku helikoptera EUFOR-a kod okretne stanice dvosjeda na Crnom vrhu.

Na vrhu Bjelašnice je visina snijega oko tri metra, a u Babinom dolu je visina snijega 140 cm snijega utabanog frezom.



Na Jahorini je visina snijega oko dva metra. U posljednja dva dana je na ovoj planini palo čak metar novog pokrivača, a Romanija putevi koji rane na održavanju saobraćajnica i Olimpijski centar Jahorina ulažu velike napore da se osiguraju što bolji uslovi za dane vikenda.

"Saobraćajnice, staze i parkinzi će biti odlično pripremljeni za vikend. Jutros smo imali malo problema sa napajanjem električnom energijom, ali ćemo zato večeras ponuditi noćno skijanje besplatno za sve koji se nađu na planini", rekao je za Klix.ba Dragan Sokolović iz Olimpijskog centra Jahorina.

Parkinzi su očišćeni i pripremljeni, a Sokolović naglašava da skijaši imaju mnogo razloga da vikend provedu na planini.

Prošla zimska turistička sezona se ne može porediti sa ovom, jer je bila "zelena zima". Zimski centar prošle godine nije trebalo ni otvarati, a kako nam je rekao Dragan Sokolović, ove godine su zadovoljni i žele još značajniji broj stacionarnih gostiju na planiani u kontinuitetu što bi dalo sigurnost funkcionisanja Olimpijskog centra.

Od ponedjeljka 9. marta će cijene ski karata biti niže za 30 posto i koštat će 22 KM.

Begovićev 45. clean sheet na vratima Stokea


„To je veliko dostignuće i lijepo je znati da sam to postigao. Everton je dobra momčad i oni su u stanju postići pogodak bilo kojem protivniku, te mi je stoga posebno drago što sam sačuvao mrežu“, kazao je Begović.



Asmir Begović je zabilježio svoju 45. utakmicu bez primljenog gola za svoj Stoke City u pobjedi Lončara protiv Evertona ostvarenoj u srijedu.

„To je veliko dostignuće i lijepo je znati da sam to postigao. Everton je dobra momčad i oni su u stanju postići pogodak bilo kojem protivniku, te mi je stoga posebno drago što sam sačuvao svoju mrežu", kazao je Begović i dodao: „Uraditi to u Premiershipu je zaista veliko dostignuće i predstavlja veliko ohrabrenje pred nastavak sezone".

Begović je trenutačno na vječnoj listi Stokea na osmom mjestu po broju utakmica bez primljenog gola.

Bingo širi mrežu: Od jučer prisutni i u Banjoj Luci, u RS imaju 22 prodajna objekta



U Banjoj Luci juče je svečano otvorena 156. poslovnica "Binga".

Novootvoreni hipermarket "Bingo" nalazi se u prostorijama nekadašnjeg "Interexa", u naselju Lazarevo, a prostire se na 2.600 metara kvadratnih i u ponudi ima preko 70.000 proizvoda

Otvaranjem "Binga" u Banjaluci sa radom je počela 22. poslovnica na teritoriji Republike Srpske.

- Očekujemo da kupci dođu i da se uvjere da smo zaista "Bingo" - kralj dobrih cijena. S obzirom na to da naša katološka akcija počinje u petak, mi smo na dan otvaranja, ali i danas, pripremili popuste za naše kupce, te smo snizili cijene više od 200 artikala - ističe Tatjana Paunoski - portparom kompanije Bingo.

Prema njenim riječima, sljedeći korak je otvaranje još poslovnica, a prva će biti otvorena krajem marta u Goraždu.

- Što se tiče Banjaluke, planiramo otvaranje velikog tržnog centra sa bogatim sadržajem u saradnji sa našim partnerima kao što su "Sinestar", "Dajhman", "Njujorker", "Karpisa", "s.Oliver" i drugi - dodaje Tatjana Paunoski.

Privredno čudo na Drini: Kanton koji izvozi proizvode i usluge u 42 države svijeta

Ekipa Dana boravila je u Goraždu, gradu na Drini koji s punim pravom i ponosom nosi epitet grada heroja kako u ratu, tako i u miru. Iako su njegove infrastruktura i privreda bile uništene tokom troipogodišnje ratne opsade, snalažljivi i vrijedni Goraždani nisu klonuli duhom, niti su dozvolili da ih vrijeme pregazi čekajući sadaku.



Oslonivši se isključivo na sebe, goraždanski privrednici su smjelo zavrnuli rukave i krenuli od nule napravivši pravo malo privredno čudo za koje se pročulo diljem BiH.

Za razliku od većine sumornih prizora prilikom ulaska u bosanske gradiće u kojima je vrijeme doslovno stalo zbog uništenih privrednih giganata, u Goraždu ćete zateći iznenađujući i prijatan prizor koji čovjeku daje tračak nade da nije sve tako crno.

Najljepša industrijska zona

Opština Goražde je sa prijeratnih 36 hiljada stanovnika bila jedna od najrazvijenijih opština u bivšoj državi u kojoj je hljeb zarađivalo više od 12 hiljada radnika, priča nam predsjednik Privredne komore Bosanskopodrinjskog kantona Dževad Terović. Tada su bile razvijene hemijska, metaloprerađivačka i namjenska industrija, koje su snažno podržane drugim djelatnostima.

"U ratu je uništeno 70 posto privrede i infrastrukture. Zahvaljujući ljudima koji su iz ovog područja, pokrenuti su privatni biznisi jer privatizacija u najvećem dijelu nije bila pogubna za Goražde. Najveće privredno društvo Pobjeda je podijeljeno na četiri društva u kome je Unis Ginex ostalo većinski državno koje izvanredno radi, te na tri privatizirana društva Pobjeda Rudet, Pobjeda Techology i Tvornica alata. Na prostoru privatizirane Tvornice azotnih jedinjenja u Vitkovićima nikla je jedna od najljepših industrijskih zona u državi. Tu su smještena tri preduzeća iz grupacije Prevent u kojima trenutno radi više od 1.200 ljudi. Napravljena je nova tvornica EMKA Bosnia koja je kćerka istoimenog čuvenog njemačkog proizvođača", kaže Terović.

Otvoreni su, kaže on, nova alatnica kompanije Bekto Precise, te pet manjih privrednih društava koja uspješno rade.

Razvojem ovih kompanija potiču se i druge grane, kaže Terović, pa se u martu očekuje otvaranje najvećeg domaćeg trgovačkog centra Bingo smještenog na 20 hiljada kvadratnih metara koji će zapošljavati 110 ljudi.

"Od njega očekujemo niz povoljnosti. Želimo da se u njemu nađu robe koje su proizvedene u FBiH i BPK-u, posebno robe iz poljoprivredne proizvodnje i prehrambene industrije koje mi radimo. Očekujemo da ćemo time doći u poziciju da u većem obimu prodajemo te proizvode na domaćem tržištu", ističe Terović.

On kaže da je Vlada BPK-a donošenjem Zakona o upravljanju državnom imovinom stvorila pretpostavke za pokretanje biznisa jer je većina državne imovine i zemljišta u Vitkovićima prodana za male pare.

"Vrlo brzo su time stvoreni i administrativni preduslovi da te tvornice budu brzo napravljene i stavljene u funkciju. Smatram da je naša administracija fleksibilna, brza i na usluzi investitorima i svi oni koji dođu da investiraju u Goražde nose pozitivna mišljenja. Vrlo brzo se daju dozvole tamo gdje je to objektivno moguće", pojašnjava Terović. Dodao je da investitori nailaze na prepreke na višim nivoima vlasti.

Ekonomski pokazatelji

U Goraždu je formirano tripartitno vijeće od privrednika, vlasti i obrazovnih ustanova kojim se žele školovati kadrovi koji su potrebni privredi i tržištu rada, kaže Terović koji smatra da je ljudski faktor ključan za uspješno investiranje i privredni razvoj.

"Vrši se prekvalifikacija odraslih. Doprinos u tome daju kantonalna i federalna Služba za zapošljavanje. Obrazuju se kadrovi koji su prilagođeni našim privrednim društvima i njihovim potrebama. U Goraždu imamo Mašinski i Fakultet informacionih tehnologija Univerziteta 'Džemal Bijedić' iz Mostara koji su prilagođeni potrebama tržišta", kaže Terović.

On naglašava da školovani mašinski tehničari i inžinjeri brzo pronalaze posao u jednoj od kompanija, za razliku od društvenih smjerova koji ga teže pronalaze. Ukupni prihodi goraždanskih kompanija od 2009. do 2013. povećani su za čak 46 posto, što znači da su godišnji prihodi rasli za više od 10 posto, dok su rashodi sporije rasli za 18 posto, kaže Terović i dodaje da je ovakav uspjeh postignut zahvaljujući dobrim cijenama proizvoda na svjetskom tržištu.

"Dobrom organizacijom, iskustvom menadžera i radnika smanjujemo troškove tako da daleko sporije rastu rashodi u odnosu na prihode. Dobit privrednih društava u ovom petogodišnjem periodu porasla je za 60 posto. To je dovoljan razlog da se većina ovih sredstava reinvestira čime dolazi do naglog rasta broja zaposlenih, a gubitak privrednih društava je smanjen za 90 posto", pojašnjava Terović.

Ovi podaci govore da su preduzeća zdrava i da na vrijeme izmiruju sve obaveze prema državi, fondovima, radnicima i povjeriocima.
"Ljudi iz okolnih opština rade u Goraždu. Iz Srbije imamo 15 do 20 inžinjera koji dolaze iz vodećih srpskih preduzeća, a koji rade u Bekto Precisi. U Preventu radi oko 200 ljudi koji dolaze organizovanim prevozom iz Rogatice, Višegrada, Foče i Čajniča. Broj zaposlenih radnika u zadnjih pet godina je povećan za 41 posto", podvlači Terović.

Povezati Goražde

Izvoz roba i usluga iz BPK-a u 2014. je porastao za 30 posto, dok se na svakih 100 KM uvezenih roba i usluga izveze 135 KM, kaže Terović i dodaje da jedinu pozitivnu platnu bilansu u razmjeni sa inostranstvom imaju BPK-a i Ze-do kanton.

"Indeks industrijske proizvodnje je 2014. povećan za 24 posto. To znači da smo napravili i prodali 80 posto roba i usluga u 42 države svijeta. Izvozimo u Tursku, Srbiju, SAD, Čile, arapske zemlje, Češku, Slovačku, Njemačku, Austriju, Sloveniju, Hrvatsku, na Tajland... Tražimo da prvi kriterij za izračunavanje koeficijenta pripadnosti javnih prihoda po kantonima bude pokrivenost uvoza izvozom. Znači, ko stvara novu vrijednost i ko izvozi, njemu treba i da se vrati, a ne da sredstva idu onome ko uvozi vodu i još da mu daješ!", kategoričan je Terović.

Međutim, Terović upozorava da goraždanska privreda još nije dovoljno razvijena kako bi BPK samostalno, bez podrške viših nivoa vlasti, mogao finansirati svoje ustavne nadležnosti poput školstva, policije, socijalne politike...

"Goražde samo na ove tri stvari godišnje troši 80 posto budžeta. Zato tražimo rješenje putne povezanosti sa glavnim gradom jer, prema analizama, između pet do šest posto u cijeni naših proizvoda učestvuje trošak dovoza repromaterijala i odvoza gotovih proizvoda. Nemamo izlaz na koridor 5c i nemamo brzi pristup riječnim i morskim lukama, aerodromima i željeznici. Dakle, nedostaju svi elementi koji bi značajno uticali na razvoj Kantona uključujući i turizam koji ima ogromne potencijale u planinama, rijekama, lovu, ribolovu...", pojašnjava Terović.

Ukoliko se uskoro ne riješi pitanje putne infrastrukture, on strahuje da će privredni rast usporiti, pa čak i stati. On očekuje da će Vlada BiH podržati privredu kroz izgradnju novih industrijskih zona u opštinama Prača i Foča-Ustikolina, te u Goraždu na desnoj obali rijeke Drine.

Jedna od najvećih kompanija u Goraždu je grupacija Prevent koja broji tri firme sa više od 1.200 radnika koji, pored Goražda, dolaze iz Čajniča, Foče, Visokog i Zenice. Prevent Safety je 2007. sa 28 zaposlenika počeo sa izradom zaštitnih rukavica, a kasnije i sa zaštitnim mantilima, majicama, kacigama i ostalim sredstvima zaštite na radu, kaže direktorica lokacije u Goraždu Preventa Lejla Ferhadbegović.

"U maju 2012. je startao Prevent Goražde sa više od 750 zaposlenika koji su prošli program osposobljavanja i prekvalifikovanja uz pomoć Zavoda za zapošljavanje BPK-a i programa USAID-a za proizvodnju autopresvlaka. Prevent Components ima više od 100 zaposlenih, proizvodi profile i ima podružnicu u Srebrenici. Oni prave ručne kočnice za BMW", pojašnjava Ferhadbegović.

Kupci Volkswagen i Opel

Kupci su Sitech iz Wolsburga, koji montira Preventove presvlake za Volkswagen, zatim Johnsons Control u Zwickau, te dijelove za Opel Mokku i Corsu u Španiji, odnosno Njemačkoj.

"Izvoz je u 2014. povećan za 10 posto u odnosu na 2013. Bili smo jako konkurentni na tržištu. Imali smo podršku lokalnih vlasti u izgradnji objekata, svi dokumenti su bili blagovremeno ispoštovani. Ova hala je napravljena u roku od tri mjeseca, kako smo investirali, tako smo dobili sva odobrenja koja su nam bila potrebna", kaže Ferhadbegović.

Prevent, kaže ona, može biti primjer drugim kompanijama kojima se mora dati šansa kako bi ulagale, otkrile svoje potencijale i pronalazile nova tržišta. U svakom biznisu postoje određeni rizici i bojazan, kaže Ferhadbegović i dodaje da iskustva direktora Harisa Rahmana govore da se na putu ka uspjehu mora ići korak po korak.

"Kako smo uz trud i energiju napredovali, tako smo se i proširili. Mogli smo napraviti veću firmu odjednom, ali pitanje je da li bi se to isplatilo. Nije lahko ostati konkurentan na tržištu, veliki su zahtjevi kupaca, ali formula uspjeha je to što smo ulagali dosta truda i bili jedan veliki tim. Povjerenje se stiče kvalitetom i poštivanjem rokova. Ovo je zdrava sredina koja je željna rada i da pokrenemo nešto", zaključuje Ferhadbegović.

Još jedna uspješna kompanija je Bekto Precisa koja je s radom počela 2005. godine s osam zaposlenika. Vrata ove kompanije uvijek su otvorena za vrhunske inžinjere i kreativne ljude koji žele okušati sposobnosti u industrijskoj grani. Startovali su kao porodični biznis bez velikih ambicija, kaže generalna direktorica Enisa Bekto, no, kako se posao vremenom širio, odlučili su kontinuirano ulagati u opremu i zapošljavanje ljudi kako bi zadovoljili novim zahtjevima kupaca.

"Od tada je prošlo deset godina i trenutno zapošljavamo oko 500 ljudi, imamo više od 300 najmodernijih proizvodnih mašina na prostoru od oko 50.000 kvadrata. Prije dvije godine započeli smo investiranje u nove proizvodne pogone u Vitkovićima i već smo pri kraju završetka nekoliko hala. Kad se taj investicioni ciklus završi, u narednih nekoliko godina, tamo će raditi još nekoliko stotina novih uposlenika", kaže Bekto.

S obzirom na teške uvjete poslovanja u BiH kao i na svjetsku ekonomsku krizu, ona je zadovoljna poslovanjem kompanije, ali bi rezultati mogli biti mnogo bolji da su okolnosti drugačije.

Svi nas svojataju

"Svih deset godina investiramo vlastiti novac koji osiguravamo kod komercijalnih banaka kako bismo održali posao i zaposlenost gotovo bez ikakve podrške državne vlasti i, vjerujte, da se često pitam ima li dalje smisla boriti se protiv vjetrenjača, protiv nelojalne konkurencije, štela i namještaljki na tenderima, bez poticaja, poreskih i parafiskalnih opterećenja", naglašava Bekto.

Zastupljeni su na tržištu EU, SAD-a i Meksika, Bjelorusije i Bliskog istoka, ali nedovoljno na domaćem tržištu jer, kako smatra Bekto, iz nekih razloga jednostavno nisu dovoljno kvalitetni za domaće standarde.

"Od naše djelatnosti živi nekoliko hiljada ljudi, ali sve to nije dovoljno da bismo zaslužili tretman u vlastitoj zemlji kakav zaslužuje jedna ovakva kompanija", kaže Bekto.
Pokrenuvši biznis, svjesno su prihvatili sve rizike s kojima su se susretali tokom poslijeratnih godina, kaže Bekto i ističe da su znali da neće biti nimalo lako. Ipak računali su na podršku državne vlasti kako bi im olakšala očuvanje djelatnosti i radnih mjesta.

"Kad se osvrnem unazad, vidim da su svi koristili naše rezultate kao primjer uspješnosti i rado su nas svojatali, a nisu učinili gotovo ništa da nam pomognu da budemo još bolji i uspješniji. Vjerujem da će nova vlast imati više sluha za privrednike i da će skinuti lance sa naših nogu koje su nam nametnuli svih prethodnih godina. Da li uopće možete pojmiti koliko je fiskalnih i parafiskalnih nameta administracija izgradila kompanijama koje se same bore na tržištu, od kojih, u konačnici, ovisi punjenje državnih budžeta. Svima su puna usta zapošljavanja samo što malo ko govori kako to realizirati u ovim nemogućim uvjetima. Ako i ovako ranjenoj privredi odsiječete krila, na čemu planirate letjeti", upozorava Bekto.

Osim lokalne vlasti koja im je u administrativnom smislu izlazila ususret, vlast na višim nivoima nije shvatila da mora osigurati olakšice i poticaje za razvoj i očuvanje kompanija koje su se pokazale da mogu biti motor razvoja, kaže Bekto. Ona kaže da firme u dugoročnom smislu nemaju svijetlu budućnost ukoliko su oslonjene isključivo na vlastito investiranje i komercijalne kredite.

"Ukoliko se usporedimo s uslovima poslovanja u Njemačkoj, Austriji ili Italiji, onda ćete vidjeti da su oni u neuporedivo boljoj startnoj poziciji od nas. Borimo se sa njihovim kompanijama i kada dobijemo posao za, recimo, BMW ili Mercedes, mi ne možemo otići u banku s ugovorom i povući sredstva koja su nam potrebna da ga finansiramo. Mi moramo aplicirati za kredite i osigurati dodatne kolaterale da bi nam bio odobren. Njemačka kompanija može najnormalnije unovčiti ugovor bez bilo kakvih dodatnih kolaterala, što je mnogo jeftinije i efikasnije. Mi svu eventualnu dobit moramo prepustiti bankama umjesto da je plasiramo u vlastiti razvoj. Nismo imali sreće kod dodjele sredstava iz različitih grantova, na početku su nam govorili da smo suviše mali da bismo dobili poticajna sredstva, a danas da smo preveliki, pa opet ne ispunjavamo uvjete", napominje Bekto.

Brend u Americi: Kada Bosanac i Austrijanac prave ajvar (FOTO+VIDEO)





Evropski kuhari Fred Regal i Muharem Dedić u SAD-u prave jedinstven umak koji je već postao brend pod imenom Majka Ajvar, prenosi Patria.

Muharem Dedić iz BiH u Rochester je došao 1999. godine, a njegova majka još uvijek živi u BiH.

"Ona je pravila ajvar i zapravo tako je sve počelo", priča Muharem koji objašnjava da umak nosi ime Majka Ajvar upravo zbog svih majki koje prave ovakav umak.

Sastojci su jednostavni, puno paprike, patlidžana, pečene crvene paprike, luka, začina, a može se koristiti na hljebu, tjestenini ili bilo kojem mesu.
Austrijanac Fred Regal kazao je da ljudi sa Balkana znaju šta je ajvar, ali da Amerikanci ne znaju dovoljno. Regal je vlasnik cetering firme (proizvodnja i dostava hrane), a prije godinu Muharem je predložio da pokušaju sa proizvodnjom ajvara.

Prošli su dug proces dobivanja dozvola i prava za proizvodnju. U januaru su svoj proizvod konačno prodali mnogim lokalnim prodavnicama.

"Mislim da smo mi jedini koji prave ovakav umak u Sjedinjenim Američkim Državama, ali naš umak je domaći, izrađen u Rochesteru. Tamo odakle mi dolazimo, mamina hrana je najbolja", rekao je Dedić, prenosi Wrex.

Dnevno proizvode 400 tegli, a za svaku seriju potrebna su tri sata. U jednoj seriji napune 160 tegli.
Njihov proizvod može se pronaći u Minnesoti, Wisconsinu, Iowi, a pokušavaju proširiti tržište na sve države.

Sarajevo na Guardianovoj listi omiljenih destinacija za kratkotrajni odmor


Čitatelji Guardiana odabrali su omiljene destinacije za kratkotrajni odmor, među kojima se nalazi i Sarajevo, glavni grad Bosne i Hercegovine.



Nakon teksta o deset najboljih manjih gradova za vikend putovanje u Evropi, čitatelji Guardiana dali su sugestije i odabrali omiljene destinacije za odmor. Na listi se nalazi i glavni grad Bosne i Hercegovine Sarajevo koje je jedan od čitatelja opisao kao grad dobrodošlice.

Bolonja, Italija

Jedan od čitatelja preporučio je bolonjsku kafu, ali i naglasio da univerzitetski grad Bolonja ima "zdrav sistem napajanja barova, kako bi utolio žeđ studenata". Posjetiocima su čitatelji također preporučili Muzej savremene umjetnosti i Muzej sladoleda.

Nica, Francuska

Nica je između ostalog prepoznatljiva po fontanama i prekrasnom pogledu na more. Kako navode, grad ima veliku kulinarsku scenu, ali i umjetničke galerije i muzeje, uključujući i fantastični Matisse muzej.

Alghero, Italija

Ovaj srednjovjekovni grad Sardinije intrigantna je mješavina sardinijske i španske arhitekture. Rečeno je i da Alghero ima jednu od najljepših plaža u Sardiniji sa kristalno čistim morem.

Sarajevo, Bosna i Hercegovina

Veliki broj komentatora izabrao je glavni grad BiH kao svoj omiljeni. Jedan od čitatelja rekao je da je Sarajevo grad dobrodošlice, a drugi je istakao i da je vrlo lako obići historijske znamenitosti pješice, ali i besplatno otići u obilazak grada sa iskusnim vodičima. Čitatelji su dodali da je u večernjim satima u Sarajevu otvoreno mnogo barova i restorana, a jedan od njih pohvalio je i koktele u sarajevskoj Pravdi.

Ljubljana, Slovenija

Ljubljana je za čitatelje Guardiana spor i lijep grad, grad ljubaznih domaćina, ali i pristojnog piva. Slovenski glavni grad ima zapanjujući centar s "ljubavnim mostovima i barovima". Jedno od najboljih mjesta za boravak je Hostel Celica iza kojeg se nalazi i nezavisni kulturni centar.

Započela kampanja "Proizvedeno u BiH za tržište EU"



Unija za održivi povratak i integracije u BiH pokrenula je dosad najveću kampanju, pod nazivom “Proizvedeno u BiH za tržište EU”, koja ima za cilj informisanje i afirmisanja povratnika za njihovo uvezivanje u kooperantske lance sa sigurnim otkupom, odnosno poznatim tržištem.

Radi se o plasmanu neograničene količine proizvedene poljoprivredne robe pri čemu će svoju egzistenciju u naredne tri godine osigurati 1.600 porodica.

Sva proizvedena poljoprivredna roba u BiH će pronaći svoj plasman na tržištu Evropske unije jer su dugoročni ugovori s evropskim firmama već potpisani od Adriatic grupe.

Unija je kampanju započela konferencijom u Mostaru pod nazivom: Poljoprivreda - rješenje za održivi povratak nakon dvije decenije Dejtona”, na kojoj su bili prisutni predstavnici lokalnih, kantonalnih, entitetskih i državnih vlasti, međunarodnih institucija i organizacija, zavoda za poljoprivredu i poljoprivrednih proizvođača sa prostora cijele BiH.

Naredne konferencije bit će održane u Banjoj Luci, Tuzli, Brčkom i drugim gradovima.

Plasman kornišona kao i drugih linija proizvodnje voća i povrća bit će osiguran preko Adratic grupe u Beču, odnosno preko sigurnog evropskog tržišta u Austriji, Njemačkoj, Švedskoj i Velikoj Britaniji.

Radi se o ciljanoj proizvodnji za ciljano tržište te je plan u 2015. godini proizvesti i otkupiti 3.000 do 4.000 tona kornišona. Pored kornišona bit će organizirana proizvodnja povrtlarskih i voćarskih kultura sa planom proizvodnje i otkupa više od 5.000 tona.

Za sve poljoprivredne proizvođače, koji uđu u projekt, osiguran je repromaterijal za proizvodnju koji se plaća na kraju sezone dijelom od proizvedenih količina. Također bit će educirani od stručnih ljudi u skladu sa EU standardima u proizvodnji koji se moraju poštovati.

U 20-tak bosanskohercegovačkih gradova održane su prezentacije potencijalnim kooperantima, a u narednom period bit će realizirane i u ostalim lokalnim zajednicama, shodno iskazanom interesu od poljoprivrednih proizvođača, saopćeno je iz Pres-službe Unije za održivi povratak i integracije u BiH.

Bekto Presica sa svjetskim brendom Fisherom potpisala ugovor vrijedan 26 miliona eura

Piše: E. A.

Visoka poslovna delegacija svjetski poznatog branda Fischer Sport boravila je u posjeti kompaniji Bekto Precisa. Rezultat dosadašnje odlične saradnje je novi ugovor potpisan sa generalnom direktoricom kompanije Enisom Bekto vrijedan 26 miliona eura.









Ugovor će se realizirati u narednih šest godina, a u kompaniji Bekto Precisa ističu da je riječ o značajnoj invsticiji koja će omogućiti proširenje kapaciteta i nova radna mjesta.

Rezultat je to dugogodišnje odlične saradnje i niza uspješno realiziranih poslovnih ugovora između svjetskog brenda Fisher Sporta i kompanije Bekto Precisa. Investicija je plod izuzetenog poslovnog odnosa i povjerenja na relaciji vlasnika ali i vrhunskog kvaliteta u proizvodnji vezova za Fisherove skije i drugih komponenti koji se godinama proizvode u Bekto Precisi, a odlikuje ih i velika odgovornost jer su proizvodi Fishera namijenjeni ekstremnim sportovima te stavljaju akcenat i na brigu o svakom detalju u proizvodnji.

"Firma Bekto Precisa i Fisher već dugo godina imaju odličnu saradnju u razvoju sportske industrije i danas smo produžili ovu saradnju novim ugovorom na šest godina u vrijednosti od 26 miliona maraka", izjavila je za Klix.ba Enisa Bekto, generalna direktorica Bekto Precise.

U pogonima kompanije Bekto Precisa bit će realizovan kompletan proizvodni proces potvrdili su i predstavnici Fishera.

"Mi smo danas ovdje da produžimo dosadašnju saradnju sa kompanijom Bekto Precisa koja se do sada u posljednjih šest godina pokazala izuzetnom tako da mi pravimo novi ugovor od pet do sedam godina. Mi smo sigurni da će proizvodnja biti na vrhunskom nivou, da nećemo imati problema i da ćemo je proširiti ne samo na sedam godina već i mnogo duži period .Ovim ugovorom osigurat ćemo i cijenu i kvalitet i rokove", izjavio je Franz Resch, direktor razvoja Fisher sporta.

Potpisivanje ugovora vrijednog 26 miliona eura dokaz je kako predstavnici ove renomirane kompanije imaju u planu da i buduće velike strateške projekte realizuju sa Bekto Precisom zbog visoke profesionalnosti i pouzdanosti koju su iskazali tokom godina uspješne međusobne saradnje.

"Fisher je porodična kompanija koja ima tradiciju dugu od preko 90 godina i mi smo zainteresovani samo za dugoročnu saradnju. U Bekto Precisi smo našli sigurnog partnera zato i sklapamo ugovore.Kroz dosadašnju saradnju smo se uvjerili u to i idemo dalje u proširenje proizvdnje jer ćemo dobiti traženi kvalitet", kaže Markus Hartl, direktor nabavke Fisher Sporta

Za kompaniju Bekto Precisa potpisivanje novog ugovor sa Fisherom predstavlja još jedan dokaz kvaliteta i činjenice da se nalazi u vrhu najuspješnijih kompanija.

"Dokazali smo kvalitet naših proizvoda i našli svoje mjesto na tržištu Evrope i svijeta", izjavila je Enisa Bekto, generalna direktorica Bekto Precise.