Od Jugoslavije smo naslijedili 2 milijarde KM duga, sada dugujemo više od 10
Zaduživanja kod Međunarodnog monetarnog fonda su postala način da BiH i njeni entiteti uopće funkcioniraju. Dok jedni govore da država nije prezadužena i da su nova zaduživanja kod MMF-a opravdana, drugi pak smatraju da bh. vlasti vode zemlju u dužničko ropstvo uzimajući sve više kredita za krpljenje rupa u budžetu i finansiranje preglomazne administracije te da kupuju socijalni mir.
Javni dug BiH se svake godine uvećava, država mora sve više izdvajati za plaćanje inozemnih kredita.
BiH je u 2013. godini morala izdvojiti više od 760 miliona KM za plaćanje inozemnih kredita, što je dvostruko više nego u 2012. godini.
Primjera radi, javni dug BiH je na kraju 2012. godine iznosio 10 milijardi i 467 hiljada KM, što je u odnosu na 2011. godinu povećanje za oko 488 miliona ili procentualno izraženo 4,9 posto. U strukturi ukupne javne zaduženosti učešće vanjskog duga je bilo 68,15 posto, dok je učešće unutrašnjeg duga bilo 31,85 posto. Povećanje vanjske zaduženosti na kraju prošle, u odnosu na pretprošlu godinu bilo je veće za 470 miliona, odnosno 7,06 posto.
FBiH duplo zaduženija od RS
U ukupnom iznosu stanja
vanjske zaduženosti od 7.131,37 miliona KM na kraju 2012. godine, FBiH je učestvovala sa 62,85 posto, RS sa 36,60 posto, Brčko distrikt sa 0,15 posto i institucije BiH sa 0,40 posto.
Evo još nekoliko pokazatelja. Od 2000. do 2006. godine ukupna zaduženost države se kretala između četiri milijarde i četiri milijarde i 400 miliona KM, nakon čega je postepeno rasla.
Kada je riječ o Federaciji BiH, premijer Nermin Nikšić jučer je, prezentirajući
Nacrt budžeta za 2014. godinu, rekao da on iznosi 2.357.715.456 KM i u njemu je predviđen rekordan deficit od 655 miliona KM.
Za isplatu unutrašnjeg i vanjskog duga ide 976 miliona KM.
Deficit će biti pokriven novim zaduženjem kod MMF-a, sredstvima Svjetske banke, domaćim pozajmljivanjem, odnosno emisijom trezorskih zapisa.
Bez rasta i ulaganja u privredu svaki javni dug je previsok, a istini za volju u BiH se novac za koji smo se zadužili veoma malo ulaže u stvaranje novih vrijednosti.
Muris Čičić, profesor na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu, smatra da država ipak nije prezadužena.
"Zaduživanje nije dobro, bolje bi bilo kada bi se budžet pokrivao iz prihoda. Ukoliko je moguće treba ga izbjeći po svaku cijenu. Ovo zaduživanje koje sad pravimo je rezultat zaduživanja iz prethodnog perioda. Postoje dugovi koje su prethodne vlade napravile i oni sada dolaze na naplatu. Sada trebamo odlučiti hoćemo li plaćati obaveze ili nećemo, ukoliko ih ne platimo onda ćemo doći na crnu listu svjetskih finansijskih organizacija i praktično bankrotirati. Onda bi tek nastao haos. Mislim da mi nemamo izbora nego da tako preguramo ovu i iduću godinu, a onda bi trebalo povući kočnicu", kaže Čičić.
Treba povući kočnicu
Povući kočnicu podrazumijeva da se pružimo koliki nam je pokrivač. Međunarodne dugove moramo plaćati, ali 2014. bi trebalo staviti tačku na zaduživanja, smatra naš sagovornik.
"Kada je riječ o FBiH, ovih 976 miliona se mora platiti, kada to odbijete onda je predviđeni budžet negdje oko milijardu i nešto. Kada to platimo, onda se stvarno više ne bismo trebali zaduživati", kaže Čičić.
On dodaje da treba uzeti u obzir da smo 1995. godine bili potpuno devastirana zemlja i da je to jedan od razloga što su se ranije vlade zaduživale.
Ekonomski analitičar Erol Mujanović kaže da je ogroman problem to što vlade u BiH ne teže smanjivanju troškova i što su
budžeti socijalni, a nikako razvojni. Vlade ne donose ekonomski pametnije odluke, već biraju one politički popularnije, smatra on, i dodaje da smo sve bliže grčkom scenariju.
Mujanović se slaže s tim da je sadašnja Vlada FBiH naslijedila stanje koje nije uspjela popraviti, ali se nije previše ni trudila.
"I njima je to dobro došlo da se linijom manjeg otpora nastave ponašati manje-više jednako kao njihovi prethodnici. Ne sjećam se da je neko zauzeo stav i ponudio neku politički nepopularnu odluku, ali koja bi bila bolja za FBiH i cijelu BiH", kaže Mujanović.
Naš sagovornik ističe da je BiH jedna od rijetkih zemalja gdje je plaća u javnom sektoru u prosjeku veća nego u privatnom.
Niko ne želi nepopularne mjere
"Javni dug konstantno raste, a rastu i potrebe. BiH uzima sredstva da bi vratila prethodne dugove, a drugim dijelom da bi pokušala uraditi neke druge stvari. U tom kontekstu kasni se uvijek za jedan ciklus. U tome i jeste poenta. Nisu napravili konkurentnu ekonomiju i okruženje u kojem bi napravili malo više vrijednosti, ne samo da se ne moraju zaduživati, nego da bez dodatnog duga vrate prethodni", objašnjava Mujanović.
Analitičari kažu kako broj siromašnih sve više raste, time rastu i socijalna davanja pa i nova zaduživanja.
"Kada bi bilo volje da se naprave prave ekonomske odluke, a ne neke kompromisne i političke, za godinu-dvije bi se situacija mogla drastično promijeniti. Potrebno je strpiti se malo i donijeti nepopularne odluke, stvoriti nova radna mjesta i tu smo u plusu. To ne bi trajalo deceniju, već dvije-tri godine", dodaje Mujanović.
Ukoliko BiH ne bude vraćala dug u novcu vanjskim kreditorima, vraćat će ga svojim dobrima. Treba istaknuti i to da se uglavnom zadužuju entiteti, a ne država.
Predratni dug BiH, koji je naslijedila Zakonom o sukcesiji bivše Jugoslavije, iznosio je oko 2 milijarde. Sada je on oko 10,5 milijardi KM, što čini 40 posto bruto društvenog proizvoda zemlje. [/size]
http://www.klix.ba/biznis/finansije/od- ... /131121049
