славянин wrote:
Ako pod utociste mislis azil - isti si duzan traziti NA GRANICI prve SIGURNE (drzave koja te ne pokusava ubiti) drzave. Od cega trazi utociste onaj iz bangladesa ? Od nije mi dobro u bangladesu pa odo dje je bolje jer mi se moze a ako me ko pokusa zaustaviti telefon u ruke i ponavljaj rasizam.
Nasi ljudi (ti pokusavas da pojedince iako je vecina pobjegla pred nozem iz zemlje u ratu) su dobijali azil itekako,i dosta drzava je prihvatilo da primi nase izbjeglice izmedju ostalih i amerika ili mislis da su nasi ljudi nekako sjeli u avion i niko nije skontao.Inace sramota klasicna porediti nekog lelemudana iz karacija sa covjekom koji bjezi sa porodicom od klanja.. ali tebi na cast tj. parama koje mlatis preko ioma. Znaci ako je on presao iz jedne sigurne u drugu sigurnu zemlju vec tu je prekrsio zakon (zapravo prekrsio ga je kada na granici prve te nije trazio azil) a ne kada ide gdje oce.
- Azilanti imaju pravo na pomoc (kada im se azil odobri do tada imaju prihvatne centre gdje su osnove obezbjedjene ) medjutim nije im to problematicno jer krade se i prosi a kada se stigne na destinaciju onda ce se to isto raditi.
I to mijesas, istina kao i vecina.
Zahtjev za azil je individualan, znaci sto neko dolazi iz ratom zahvacenog podrucja ne znaci da ima automatski pravo na azil, nego na privremeno utociste, obicno neku vrstu humanitarne zastite.
U Bangladesu se desavaju ozbiljne povrede ljudskih prava, tortura, hapsenja, prebijanja neistomisljenika rezima npr, novinara, nisu postedjene ni etnicke i religijske manjine (ne zive samo muslimani u Bangladesu) , u biti bilo ko ko se ne slaze slaze sa rezimom.
Stoga postoji mogucnost da neko iz Bangladesa dobije azil, a iz Sirije ili tadasnje ratne BiH ne, kontas?
Ili da Lejla Colak zbog upucenih prijetnji a jaci zahtjev za azili nego neko iz ratom zahvacenih podrucja, istina morace dokazati da je trazila zastitu drzave, a da je drzava odbila zastiti.
Na kom osnovu je njemacka vracala nase izbjeglice nakon potpisivanja dejtonskog sporazuma, sta mislis?
Amerika je primala mahom mijesane brakove.
Ali Amerika je svakako nebitna u ovoj prici, jer premda potpisnik, nije nikada ratifikovala Medjunarodnu konvenciju o ljudskim pravima
Dablinska konvencija (prva sigurna zemlja) postoji, ali za za dosta zemalja se moze pobiti validnost - Italija, Grcka npr.
Zamisli da je prva sigurna zemlja Madjarska, da li mislis da postoji nacin da se povratak u Madjarsku drzava izgura na sudu
Ne znaci sto je neka zemlja u EU, da ne postoje dokazi o nefer odnosu i procesiranju zahtjeva.
Djeca bez skrbnika se svakako ne vracaju po dablinskoj konvenciji.
I nemam ja nikave veze sa IOM-m, UNHCR-om itd, nemam pojma ni gdje su bazirani u UK, ali OK
