On bi sa rješenjem, da je dovoljan potpis jednog potpredsjednika, a da preglasani potpredsjednik može pokrenuti pitanje VNI koji onda treba da potvrdi 2/3 iz njegovog kluba, oslabio poziciju klubova, ali bi ona i dalje bila jača nego što je bila prije nametanja zbog povećanja broja poslanika koji dolaze (tih novih 6) iz kantona sa Hr većinom.madridista15 wrote: ↑22/02/2023 20:32 Da prozborimo koju o Federaciji i intervenciji Visokog predstavnika koje neće biti.
Federacija BiH je konsocijativna demokratija, a njeni konsocijativni elementi zaštite kolektiviteta (konstitutivnih naroda) su u mnogim aspektima jači nego na nivou same države BiH. Federacija kao entitet (skupa s RS) je autonomni dio države i kao takav samostalno uređuje svoje funkcionisanje. Naprimjer, to što na državnom nivou 2 od 3 člana Predsjedništva BiH mogu imenovati mandatara za sastav Vijeća ministara BiH ne znači ništa za funkcionisanje Federacije. Zato što s njim nema nikakve veze. Federacija je dužna promijeniti i prilagoditi svoj Ustav i zakone samo ako su eksplicitno suprotni Ustavu BiH ili Dejtonskom sporazumu, a takvo nešto može utvrditi samo Ustavni sud ili Visoki predstavnik.
1994. je Federacija zamišljena kao buduća BiH, s kantonima na cijelom teritoriju BiH. Da je došlo do vojnog sloma RS-a i ulaska HV-a i ARBiH u Banju Luku, upravo to bi se i desilo: Srbi bi kapitulirali, ali bi zauzvrat cijela BiH bila današnja Federacija BiH s predsjednikom i dva potpredsjednika i 10 (ili čak i više kantona). Danas bi se dvije suprotstavljene struje Srba u BiH u kantonalnoj skupštini Banjalučkog kantona krvile oko toga ko će doći do 11. delegata, nakon čega bi Jelena Trivić rezignirano konstatovala da je režim Milorada Dodika pokupovao boga oca i ostvario većinu u Klubu Srba i tako postao nezaobilazan faktor pri imenovanju Vlade Federacije BiH. Sa SDA-ovcem kao premijerom, nekim HDZ-ovcem kao ministrom finansija i SNSD-ovcem kao ministrom energije i rudarstva, ta bi nas Vlada vodila u evropske integracije. Šatro. Ko zna, možda i bi. Pored ovih, takva Vlada FBiH (nikad ostvarena, nažalost) bi imala i ovlasti Vijeća ministara, a predsjednik i potpredsjednici Federacije bi imali, pored sadašnjih, i ovlasti Predsjedništva BiH.
Međutim, nije se desilo. Historija nije tako htjela. Bolje reći, nije Amerika htjela.
Ipak, konsocijativni elementi Federacije su ostali netaknuti: za imenovanje Vlade potrebno je imati potpis predsjednika i potpredsjednika (prvobitno jednog), a njihova ustavna ovlast da imenuju Vladu Federacije i jeste plod nastojanja da se zaštite konstitutivni narodi. Dakle, da je neko htio da prosta parlamentarna većina bira Vladu FBiH, bilo bi to urađeno odmah 1994. Jasno je zašto nije. Ključ snage predsjednika i potpredsjednika i jeste u konsocijativnom mehanizmu saglasnosti potrebne za imenovanje Vlade.
Visoki predstavnik Schmidt je 2. oktobra u izbornoj noći i intervenisao kako bi zaštitio tu famoznu saglasnost/konsenzus koju predsjednik i potpredsjednici FBiH moraju postići u vezi imenovanja Vlade FBiH. Kako? Tako što je ojačao poziciju konstitutivnih naroda podižući prag za kandidovanje imena za predsjednika i potpredsjednika Federacije sa jedne trećine na polovinu, podizanjem broja delegata sa 17 na 23, te primjenom posljednjeg popisa stanovništva. Zašto je to uradio? Pa upravo kako bi se izbjegla šansa da jedna grupa "nameće" drugoj grupi svoju volju: samim tim, kako bi se izbjeglo to da jedna, brojnija grupa izabere u konačnici predsjednika i potpredsjednike Federacije koji u osnovi ne uživaju podršku kvalificirane većine delegata svog kluba.
Schmidt je namjerno ojačao kapacitet klubova konstitutivnih naroda u Domu naroda kako bi se ojačala i pozicija predsjednika i potpredsjednika, a sve u cilju da provede presudu Ljubić (iz 2016.) kojom je utvrđeno da su "starim" Izbornim zakonom narušena prava konstitutivnih naroda jer nisu adekvatno predstavljeni u Domu naroda, a posljedično tome i u izvršnoj vlasti Federacije, jer izvršna vlast Federacije izvire iliti počinje u Domu naroda. Postojali su sporovi u vezi tumačenja odluke u slučaju Ljubić, a Visoki predstavnik je presudu shvatio na isti način kao i HDZ i Zagreb. A riječ Visokog predstavnika je zadnja.
Da li će Schmidt sada oslabiti poziciju konstitutivnih naroda (i predsjednika i potpredsjednika Federacije koje su njihovi predstavnici u Domu naroda nominovali) nakon što ju je prije par mjeseci namjenski ojačao? Neće, naravno.
Da li Schmidtu smeta što Lendo i SDA neće dozvoliti imenovanje Vlade kako je parlamentarna većina zamislila? Moguće, ali to samo može biti njegov politički, da ne kažem privatni stav; stav njega kao Visokog predstavnika će ostati nepromijenjen. Otud ono Schmidtovo od prije koji dan: "Svoji ste, dogovorite se."
Google prevoditelj/prevodilac/tumač.tramvajtrojka wrote: ↑22/02/2023 21:47upitao bih ja al ne znam sta cu kad mi odgovore na kineskom il ruskom jeziku jer je to sada u modi kad je SDA u pitanju
Ja ne znam kako su u istoj situaciji kad SDA sa DF ima 13 od 23 dok HNS-ove stranke 18/23. Opet kazem, velika je razlika između 2/3 a drugo je prosta većina. Za pocetak 90ka se ne bi smjela upustiti u to a Bradara naravno to ne bi htjela potpisati. A govorio bi isto o njoj kao sto sada govorim o Lendi ukoliko bi neka druga grupacija hrvatskih stranaka imala 10/23. Ili prevedeno na situaciju osmorke, da osmorka sada ima 3 delegata u klubu bosnjaka kao sto 90ka ima u klubu hrvata rekao bi da se osmorka povuce i da nemaju tu sta raditi. Ali ovako kada imaju 10 i kada se zna kako je SDA dosla do 12 ne treba im popustati ni sekunde.Jordan1961 wrote: ↑22/02/2023 20:26Petljas a preskaces sustinu. SDA je trenutno, barem sto se doma naroda tice, za Bosnjake gotovo u identicnom polozaju kao i HDZ za Hrvate.Pandakonda wrote: ↑19/02/2023 12:13
Nije bas 100% tako, kontrola kluba je 2/3, mada i to je diskutabilno jer je Smit otklonio tu blokadu da 2/3 nekog kluba naroda moze proglasiti bilo kakav zakon štetan za VNI. Hrvatski klub je apsolutno konsolidovan u HNS-u i to pravi problem. Ista stvar bi bila u klubu Bosnjaka da su recimo osmorka i SDA dio nekog većeg tijela. Onda se i oni ne bi mogli izbjeci. Također SDA ima samo onaj element koji je vezan za delegiranje potpredsjednika. Ostale sve zakone nova većina može sprovoditi jer je u domu naroda potrebna samo prosta većina za odlucivanje. Tako da i to je bitno naglasiti ako vec govorimo da se SDA ne moze izbjeci. Ono sto je na kraju najbitnije je Irfanovo izglaganje kod Senada, da ako sad SDA i HDZ dođu sa novom većinom bez SDP-a, Stojanović bi njima potpisao vlast kao sto su slicno uradili kada su potvrdili Dunovica a mogli su blokirati i tjerat da i oni budu ukljucen. SDA pijavice nemaju casti da to odrade i hvataju se za slamke i okreću narod protiv tradicionalnih prijatelja i saveznika.
HDZ je iz ciklusa u ciklusa jacao svoju poziciju i koliko god da se to nama ne sviđalo HDZ većinski predstavlja volju hrvatskog birackog tijela. Ovo sam namjerno rekao birackog (koji su izasli na izbore) jer ne mozemo znati kako svaki hrvat razmislja. Mada i to bi bilo u par deka jer su i ostale stranke slicne HDZ-u. U ovom momentu ako izbacis HDZ de facto si izbacio većinski hrvatski narod iz vlasti dok kod bosnjaka ipak imas 2 bloka od kojih je osmorkin cak i veci jer znamo preko kakvih mehanizama je SDA dobila 12 delegata.
Da SDP, SDA, DF i HDZ 1990 uz jos par manjih stranaka naprave vecinu u predstavnickom i domu naroda, bi li Bradara potpisala takvu vladu?
Neće. Takvo nešto bi bilo moguće u predsjedničkom ili polupredsjedničkom sistemu, ali Federacija to nije.mirza_15 wrote: ↑22/02/2023 21:56On bi sa rješenjem, da je dovoljan potpis jednog potpredsjednika, a da preglasani potpredsjednik može pokrenuti pitanje VNI koji onda treba da potvrdi 2/3 iz njegovog kluba, oslabio poziciju klubova, ali bi ona i dalje bila jača nego što je bila prije nametanja zbog povećanja broja poslanika koji dolaze (tih novih 6) iz kantona sa Hr većinom.madridista15 wrote: ↑22/02/2023 20:32 Da prozborimo koju o Federaciji i intervenciji Visokog predstavnika koje neće biti.
Federacija BiH je konsocijativna demokratija, a njeni konsocijativni elementi zaštite kolektiviteta (konstitutivnih naroda) su u mnogim aspektima jači nego na nivou same države BiH. Federacija kao entitet (skupa s RS) je autonomni dio države i kao takav samostalno uređuje svoje funkcionisanje. Naprimjer, to što na državnom nivou 2 od 3 člana Predsjedništva BiH mogu imenovati mandatara za sastav Vijeća ministara BiH ne znači ništa za funkcionisanje Federacije. Zato što s njim nema nikakve veze. Federacija je dužna promijeniti i prilagoditi svoj Ustav i zakone samo ako su eksplicitno suprotni Ustavu BiH ili Dejtonskom sporazumu, a takvo nešto može utvrditi samo Ustavni sud ili Visoki predstavnik.
1994. je Federacija zamišljena kao buduća BiH, s kantonima na cijelom teritoriju BiH. Da je došlo do vojnog sloma RS-a i ulaska HV-a i ARBiH u Banju Luku, upravo to bi se i desilo: Srbi bi kapitulirali, ali bi zauzvrat cijela BiH bila današnja Federacija BiH s predsjednikom i dva potpredsjednika i 10 (ili čak i više kantona). Danas bi se dvije suprotstavljene struje Srba u BiH u kantonalnoj skupštini Banjalučkog kantona krvile oko toga ko će doći do 11. delegata, nakon čega bi Jelena Trivić rezignirano konstatovala da je režim Milorada Dodika pokupovao boga oca i ostvario većinu u Klubu Srba i tako postao nezaobilazan faktor pri imenovanju Vlade Federacije BiH. Sa SDA-ovcem kao premijerom, nekim HDZ-ovcem kao ministrom finansija i SNSD-ovcem kao ministrom energije i rudarstva, ta bi nas Vlada vodila u evropske integracije. Šatro. Ko zna, možda i bi. Pored ovih, takva Vlada FBiH (nikad ostvarena, nažalost) bi imala i ovlasti Vijeća ministara, a predsjednik i potpredsjednici Federacije bi imali, pored sadašnjih, i ovlasti Predsjedništva BiH.
Međutim, nije se desilo. Historija nije tako htjela. Bolje reći, nije Amerika htjela.
Ipak, konsocijativni elementi Federacije su ostali netaknuti: za imenovanje Vlade potrebno je imati potpis predsjednika i potpredsjednika (prvobitno jednog), a njihova ustavna ovlast da imenuju Vladu Federacije i jeste plod nastojanja da se zaštite konstitutivni narodi. Dakle, da je neko htio da prosta parlamentarna većina bira Vladu FBiH, bilo bi to urađeno odmah 1994. Jasno je zašto nije. Ključ snage predsjednika i potpredsjednika i jeste u konsocijativnom mehanizmu saglasnosti potrebne za imenovanje Vlade.
Visoki predstavnik Schmidt je 2. oktobra u izbornoj noći i intervenisao kako bi zaštitio tu famoznu saglasnost/konsenzus koju predsjednik i potpredsjednici FBiH moraju postići u vezi imenovanja Vlade FBiH. Kako? Tako što je ojačao poziciju konstitutivnih naroda podižući prag za kandidovanje imena za predsjednika i potpredsjednika Federacije sa jedne trećine na polovinu, podizanjem broja delegata sa 17 na 23, te primjenom posljednjeg popisa stanovništva. Zašto je to uradio? Pa upravo kako bi se izbjegla šansa da jedna grupa "nameće" drugoj grupi svoju volju: samim tim, kako bi se izbjeglo to da jedna, brojnija grupa izabere u konačnici predsjednika i potpredsjednike Federacije koji u osnovi ne uživaju podršku kvalificirane većine delegata svog kluba.
Schmidt je namjerno ojačao kapacitet klubova konstitutivnih naroda u Domu naroda kako bi se ojačala i pozicija predsjednika i potpredsjednika, a sve u cilju da provede presudu Ljubić (iz 2016.) kojom je utvrđeno da su "starim" Izbornim zakonom narušena prava konstitutivnih naroda jer nisu adekvatno predstavljeni u Domu naroda, a posljedično tome i u izvršnoj vlasti Federacije, jer izvršna vlast Federacije izvire iliti počinje u Domu naroda. Postojali su sporovi u vezi tumačenja odluke u slučaju Ljubić, a Visoki predstavnik je presudu shvatio na isti način kao i HDZ i Zagreb. A riječ Visokog predstavnika je zadnja.
Da li će Schmidt sada oslabiti poziciju konstitutivnih naroda (i predsjednika i potpredsjednika Federacije koje su njihovi predstavnici u Domu naroda nominovali) nakon što ju je prije par mjeseci namjenski ojačao? Neće, naravno.
Da li Schmidtu smeta što Lendo i SDA neće dozvoliti imenovanje Vlade kako je parlamentarna većina zamislila? Moguće, ali to samo može biti njegov politički, da ne kažem privatni stav; stav njega kao Visokog predstavnika će ostati nepromijenjen. Otud ono Schmidtovo od prije koji dan: "Svoji ste, dogovorite se."
Ne treba zaboraviti i da su u planu izmjene IZ-a i da je moguće da te nove izmjene (kao i ove sada) ne dočekaju sljedeće izbore ako se dogovore o izmjenama.
Pa čitaj ih šest puta ako uživaš ko te jebe
Ima i vremenaki rok za formiranje Vlade. To je 30 dana. Caka je što nema odredbe šta kada istekne tih 30 danaPandakonda wrote: ↑22/02/2023 22:47 @madridista15 Svaka konsocijacija mora imati "izlaznu" strategiju u slucaju da nastupi blokada. To sto bi jedan clan rukovodstva federacije bio "zaobiđen" se upravo kompenzira time da moras imati određen broj ljudi u njegovom domu. Ok, hoces da ga/je zaobiđeš, moze ako se 2/3 kluba ne usprotivi. Na svim nivoima BiH imaju takvi mehanizmi tako da federacija nije neki mutant. Jer ako hoces da clan rukovodstva ima toliku moc da sve blokira onda mora iza sebe imati debelu većinu.
Problem je sto je sam sistem nedorecen i svako interpretira kako se njemu sviđa. Ako je takav suh sistem konsocijacije u fbih zasto se onda ta vlada mora potvrditi u građanskom predstavnickom domu ? Zar nije onda rjesenje po automatizmu ko imenuje da i potvrdi ? I za taj konsenzus koji si spomenuo opet ima nacin kako odblokirati ako nema dogovora. To mozemo vidjeti pri biranju predsjednika federacije gdje ukoliko se njih 3 ne mogu dogovoriti onda PD bira jednog od njih.
Ali tu bi se mogao tražiti prostor da se nešto promijeni. Kao, evo, istekao rok i šta sada To jeste jedan od problema, ali evo prvobitna Smitova rjesenja su upravo bila na tragu toga da se trajno rjesi i taj problem. Ovo govorim za izmjenu da klubovi naroda imaju 30 dana da izaberu clana rukovodstva federacije i ukoliko to ne urade prag se spusta sa 11 na 7. Pa ako ti neces u roku ima ko hoce. Samo je pitanje kako to urediti za izbor vlade. Po meni je idealno rjesenje preslikati model sa drzavnog nivoa jer u isto vrijeme odblokiras stvari a radi klauzule o 2/3 za VNI narodi ostaju sigurni da ko god donosi odluku u njihovo ime, ima veliku većinu iza sebe.mirza_15 wrote: ↑22/02/2023 22:54Ima i vremenaki rok za formiranje Vlade. To je 30 dana. Caka je što nema odredbe šta kada istekne tih 30 danaPandakonda wrote: ↑22/02/2023 22:47 @madridista15 Svaka konsocijacija mora imati "izlaznu" strategiju u slucaju da nastupi blokada. To sto bi jedan clan rukovodstva federacije bio "zaobiđen" se upravo kompenzira time da moras imati određen broj ljudi u njegovom domu. Ok, hoces da ga/je zaobiđeš, moze ako se 2/3 kluba ne usprotivi. Na svim nivoima BiH imaju takvi mehanizmi tako da federacija nije neki mutant. Jer ako hoces da clan rukovodstva ima toliku moc da sve blokira onda mora iza sebe imati debelu većinu.
Problem je sto je sam sistem nedorecen i svako interpretira kako se njemu sviđa. Ako je takav suh sistem konsocijacije u fbih zasto se onda ta vlada mora potvrditi u građanskom predstavnickom domu ? Zar nije onda rjesenje po automatizmu ko imenuje da i potvrdi ? I za taj konsenzus koji si spomenuo opet ima nacin kako odblokirati ako nema dogovora. To mozemo vidjeti pri biranju predsjednika federacije gdje ukoliko se njih 3 ne mogu dogovoriti onda PD bira jednog od njih.
Moze se raspustiti parlament i organizovati privremene izbore.
Pregrupišu se. Konstantno gube pozicije pa nikako da konsoliduju liniju. Ne znaju kako da se postave. Danas Z ponovi isto kod Emele, a samo dva, tri sata poslije Bakir kaže da nema pojma šta mu bi i kako je on zatvarao paradžemate, te kako on možda jeste šupak, ali nije terorista
Haris.ba wrote: ↑22/02/2023 23:09Moze se raspustiti parlament i organizovati privremene izbore.
Mada, ja bi na mjestu Schmita uveo jednu ustavnu inovaciju. U slucaju neformiranja vlade u ustavnim rokovima smanjuje se plata svih u parlamentu na prosjecnu minimalnu.
I tako bih svakoga ko ne izvrsi ustavnu obavezu. Odmah na minimalac.
“Tu stvar je rekao samo on i ne znam šta mu bi da takvu stvar kaže. To je potpuno u suprotnosti sa stavovima SDA, državnim stavovima. Mi smo Zapad, evropska zemlja, pripadamo liberalnim demokratijama. Jasni su strateški ciljevi i ko je nama pomogao da preživimo ovdje – SAD bez obzira na embargo, prijetnje NATO udarima itd.”, izjavio je Izetbegović.
Samo što ovdje nema finansijskog fair playa.kluz franjo wrote: ↑22/02/2023 23:44 Kada smo ja i još neki forumaši od sredine 2020. upozoravali na pogubnost potpisivanja "Mostarskog sporazuma" i tamo definisano "legitimno predstavljanje" po građansku BiH, forumaški građanluk je pravdao Bakira i umanjivao efekte, a kritičare etiketirao kao botove, lažove, mrzitelje SDA=BiH i sl.
Večeras je Bakir i pred kamerama priznao da je SVJESNO i ŽELJENO potpisao sporazum u Mostaru upravo sa ciljem i uz argumentaciju da su "legitimni predstavnici samo oni koji su birani od strane pripadnika odgovarajuće etničke skupine".
Potvrdio je samim tim i da je Šmitova izjava tačna, da su nametnute izmjene ustava FBiH temeljene na dogovorenim i potpisanim načelima u Mostarskom sporazumu između SDA i HDZ.
Potvrdio je dakle ono što je svima osim ŽK-fanatikosima svo vrijeme bilo jasno i što smo uporno ponavljali. SDA ima identičnu političku viziju BiH kao i HDZ i SNSD. To je teritorijalno-budžetska trodioba BiH kroz etnički princip "legitimnih sarajlića, ljubića i stevandića".
A manjak demokratskog, izbornog legitimiteta se uvijek može "završiti kao u Realu ili Barceloni" - kako je to neki dan Osmanović nadahnuto objasnio.
Jednostavno kupiš tih par igrača/papaka koji ti trebaju za rezultat.
Odavno na podforumu Politika ne pročitah ovako dobar post.madridista15 wrote: ↑22/02/2023 20:32 Da prozborimo koju o Federaciji i intervenciji Visokog predstavnika koje neće biti.
Federacija BiH je konsocijativna demokratija, a njeni konsocijativni elementi zaštite kolektiviteta (konstitutivnih naroda) su u mnogim aspektima jači nego na nivou same države BiH. Federacija kao entitet (skupa s RS) je autonomni dio države i kao takav samostalno uređuje svoje funkcionisanje. Naprimjer, to što na državnom nivou 2 od 3 člana Predsjedništva BiH mogu imenovati mandatara za sastav Vijeća ministara BiH ne znači ništa za funkcionisanje Federacije. Zato što s njim nema nikakve veze. Federacija je dužna promijeniti i prilagoditi svoj Ustav i zakone samo ako su eksplicitno suprotni Ustavu BiH ili Dejtonskom sporazumu, a takvo nešto može utvrditi samo Ustavni sud ili Visoki predstavnik.
1994. je Federacija zamišljena kao buduća BiH, s kantonima na cijelom teritoriju BiH. Da je došlo do vojnog sloma RS-a i ulaska HV-a i ARBiH u Banju Luku, upravo to bi se i desilo: Srbi bi kapitulirali, ali bi zauzvrat cijela BiH bila današnja Federacija BiH s predsjednikom i dva potpredsjednika i 10 (ili čak i više kantona). Danas bi se dvije suprotstavljene struje Srba u BiH u kantonalnoj skupštini Banjalučkog kantona krvile oko toga ko će doći do 11. delegata, nakon čega bi Jelena Trivić rezignirano konstatovala da je režim Milorada Dodika pokupovao boga oca i ostvario većinu u Klubu Srba i tako postao nezaobilazan faktor pri imenovanju Vlade Federacije BiH. Sa SDA-ovcem kao premijerom, nekim HDZ-ovcem kao ministrom finansija i SNSD-ovcem kao ministrom energije i rudarstva, ta bi nas Vlada vodila u evropske integracije. Šatro. Ko zna, možda i bi. Pored ovih, takva Vlada FBiH (nikad ostvarena, nažalost) bi imala i ovlasti Vijeća ministara, a predsjednik i potpredsjednici Federacije bi imali, pored sadašnjih, i ovlasti Predsjedništva BiH.
Međutim, nije se desilo. Historija nije tako htjela. Bolje reći, nije Amerika htjela.
Ipak, konsocijativni elementi Federacije su ostali netaknuti: za imenovanje Vlade potrebno je imati potpis predsjednika i potpredsjednika (prvobitno jednog), a njihova ustavna ovlast da imenuju Vladu Federacije i jeste plod nastojanja da se zaštite konstitutivni narodi. Dakle, da je neko htio da prosta parlamentarna većina bira Vladu FBiH, bilo bi to urađeno odmah 1994. Jasno je zašto nije. Ključ snage predsjednika i potpredsjednika i jeste u konsocijativnom mehanizmu saglasnosti potrebne za imenovanje Vlade.
Visoki predstavnik Schmidt je 2. oktobra u izbornoj noći i intervenisao kako bi zaštitio tu famoznu saglasnost/konsenzus koju predsjednik i potpredsjednici FBiH moraju postići u vezi imenovanja Vlade FBiH. Kako? Tako što je ojačao poziciju konstitutivnih naroda podižući prag za kandidovanje imena za predsjednika i potpredsjednika Federacije sa jedne trećine na polovinu, podizanjem broja delegata sa 17 na 23, te primjenom posljednjeg popisa stanovništva. Zašto je to uradio? Pa upravo kako bi se izbjegla šansa da jedna grupa "nameće" drugoj grupi svoju volju: samim tim, kako bi se izbjeglo to da jedna, brojnija grupa izabere u konačnici predsjednika i potpredsjednike Federacije koji u osnovi ne uživaju podršku kvalificirane većine delegata svog kluba.
Schmidt je namjerno ojačao kapacitet klubova konstitutivnih naroda u Domu naroda kako bi se ojačala i pozicija predsjednika i potpredsjednika, a sve u cilju da provede presudu Ljubić (iz 2016.) kojom je utvrđeno da su "starim" Izbornim zakonom narušena prava konstitutivnih naroda jer nisu adekvatno predstavljeni u Domu naroda, a posljedično tome i u izvršnoj vlasti Federacije, jer izvršna vlast Federacije izvire iliti počinje u Domu naroda. Postojali su sporovi u vezi tumačenja odluke u slučaju Ljubić, a Visoki predstavnik je presudu shvatio na isti način kao i HDZ i Zagreb. A riječ Visokog predstavnika je zadnja.
Da li će Schmidt sada oslabiti poziciju konstitutivnih naroda (i predsjednika i potpredsjednika Federacije koje su njihovi predstavnici u Domu naroda nominovali) nakon što ju je prije par mjeseci namjenski ojačao? Neće, naravno.
Da li Schmidtu smeta što Lendo i SDA neće dozvoliti imenovanje Vlade kako je parlamentarna većina zamislila? Moguće, ali to samo može biti njegov politički, da ne kažem privatni stav; stav njega kao Visokog predstavnika će ostati nepromijenjen. Otud ono Schmidtovo od prije koji dan: "Svoji ste, dogovorite se."
Hoće li se Haris Z "popišati" i na Bakira kao što je se na Adila?mirza_15 wrote: ↑23/02/2023 00:08“Tu stvar je rekao samo on i ne znam šta mu bi da takvu stvar kaže. To je potpuno u suprotnosti sa stavovima SDA, državnim stavovima. Mi smo Zapad, evropska zemlja, pripadamo liberalnim demokratijama. Jasni su strateški ciljevi i ko je nama pomogao da preživimo ovdje – SAD bez obzira na embargo, prijetnje NATO udarima itd.”, izjavio je Izetbegović.
Adil Osmanović iz SDA u programu N1 ogradio se od ove vaše izjave?
Ja to govorim u svoje ime. On je 30 godina obnašao funkcije u ime SDA, dobro je vodio politiku da sada nismo ni na istoku ni na zapadu, ni na nebu ni na zemlji. SDA je demokratska stranka i svi imamo prvo na mišljenje.