Da se malo vratimo u relanost. Šta piše Slobodna Herrcegovina. Paaaa, po običaju. Prva tri teksta, o SDP-u i platformašima. Sve pozitiva. Udarno pero je postao Asim Metiljević. Senad ima obraza da zajebava FahrA za Mandala
KULMINACIJA FEDERALNE KRIZE
SDP priprema završni obračun s Hrvatima
PLATFORMAŠI PRIPREMAJU TEREN ZA POTPUNU MARGINALIZACIJU HRVATA U FEDERALNOJ VLADI
Nova Vlada Federacije BiH, kojoj CIK osporava legalitet a dva HDZ-a i legalitet i legitimitet, užurbano priprema izmjene Poslovnika o radu kojim se legalizira donošenje odluka preglasavanjem; Slobodna Bosna otkriva zašto je SDP insistirao na preuzimanju makar jedne hrvatske pozicije u federalnoj Vladi i kako će se novi način odlučivanja reflektirati na poziciju tri konstitutivna naroda
Napuštanjem konsenzusa, Hrvati ostaju bez ijednog mehanizma zaštite od preglasavanja
FOTO: Milutin Stojčević
Tek će se u narednim danima otkriti stvarni razlozi zbog kojih čelnica dva HDZ-a, Dragan Čović i Božo Ljubić, nisu prihvatili „kompromisni“ prijedlog (4+1) raspodjele hrvatske kvote vlasti u federalnoj Vladi. Prema ovoj formuli, koju je predložio SDP a prihvatio OHR, dva HDZ-a trebala su prepustiti SDP-u „samo“ jednu hrvatsku poziciju u federalnoj Vladi i sve bi bilo potaman.
„Taj kompromis je odbio Čović riječima da je to ponižavajuće za HDZ BiH. Mislim da se s malo više dobre volje mogao postići dogovor“, riječi su šefa OHR-a Valentina Inzka, koji očito smatra da je ponuđeni „kompromisni“ prijedlog bio razuman i posve prihvatljiv za Čovića i Ljubića.
Zbilja, kada se ponuđeni „kompromis“ posmatra izolirano, teško je naći opravdanje za tvrdoglavo odbijanje Čovića i Ljubića. Zar je jedno ministarsko mjesto u federalnoj Vladi toliko važno da cijelu Federaciju BiH gurne u najdublju krizu nakon rata!?
NIKŠIĆ ZAGOVARA PREGLASAVANJE
No, slika se bitno mijenja kada se pažljivo iščita najava novog federalnog premijera Nermina Nikšića o skorim promjenama nekih poslovničkih odredbi po kojima radi Vlada Federacije BiH.
„Mi smo se dogovorili i sada radimo izmjene Poslovnika o radu Vlade. Ova vlada će donositi odluke po analogiji Vijeća ministara BIH. Znači, ni jedna odluka se neće donijeti a da za nju nije glasala jedna trećina ministara iz svakog naroda“, izjavio je Nikšić, pozivajući se na usuglašeni tekst Platforme u kojem je ova poslovnička odredba još preciznije definirana. U Platformi naime piše da će se odluke donositi prostom većinom glasova, uz preduvjet da je za odluku glasao najmanje jedan ministar iz reda sva tri konstitutivna naroda. Dakle, upravo onako kako se donose odluke u Vijeću ministara BiH.
No, ovakav model odlučivanja može funkcionirati u Vijeću ministara BiH u kojem sva tri konstitutivna naroda imaju podjednak broj ministarskih pozicija, ali bi ovakav model odlučivanja Hrvate u Vladi Federacije BiH gurnuo u institucionalnu neravnopravnost. Nacionalna struktura federalne vlade utvrđena je Ustavom: od okupno 16 ministarskih pozicija, Bošnjacima pripada 8, Hrvatima 5, a Srbima 3, pri čemu je premijerska pozicija rezervirana za Bošnjake. To praktično znači da samo Bošnaci mogu obezbijediti natpolovičnu većinu glasova, budući da im je Ustavom zagarantirano 9 od ukupno 17 pozicija. Hrvati su pak u startu hendikeporani jer s 5 pozicija nikako ne mogu obezbijediti natpolovičnu većinu glasova.
„Mi smo dosad sve odluke donijeli jednoglasno. Ne mora i neće uvijek biti jednoglasno, da se ne zavaravamo. Vlada će tražiti način da se odluke donose što većom podrškom ministara“, pojasnio je federalni primijer Nermin Nikšić.
NAPUŠTANJE KONSENZUSA
Problem i jeste u tome što će se neke odluke „da se ne zavaravamo“ donositi preglasavanjem, dakle prostom većinom glasova uz uvjet da odluku podrži po jedan ministar iz svakog konstitutivnog naroda.
Stoga je razumljivo što su pregovori o uspostavi vlasti između SDP-a i HDZ-a propali zbog „samo jedne ministarske pozicije“. Jer, prepuštanjem „samo jedne“ hrvatske ministarske pozicije SDP-u, HDZ-ova uloga u federalnoj Vladi bila bi posve marginalna. Niti bi mogao spriječiti donošenje neke odluke s kojom se ne slaže, niti bi se mogao izboriti za usvajanje neke odluke koja nije po volji bošnjačke većine. Poziciju jedenakopravnog naroda u Federaciji BiH Hrvati su do sada štitili izričitim zahtjevom da se sve odluke donose konsenzusom, bez mogućnosti preglasavanja, čime je zapravo bila eliminirana brojčana prednost bošnjačkih ministara.
PO UZORU NA DODIKA
Sličan model većinskog odlučivanja, kakav SDP zagovara u federalnoj Vladi, primjenjuje se u Vladi Republike Srpske u kojoj Srbi imaju 8, Bošnjaci 5, a Hrvati 3 ministarske pozicije, pri čemu je naravno premijer uvijek iz reda srpskog naroda. I Vlada RS-a odlučuje natpolovičnom većinom glasova, pri čemu srpskoj većini za usvajanje neke oduke nije potreban čak ni onaj „jedan glas“ bošnjačkih i hrvatskih ministara. Bošnjački i hrvatski ministri u Vladi RS-a nemaju dakle ni jedan institucionalni mehanizam koji bi ih zaštitio od preglasavanja srpske većine. U slučaju da se takav model odlučivanja odomaći i u Vladi Federacije BiH, Hrvati bi definitivno u oba entiteta bili svedeni na nacionalnu manjinu.
Zakon na strani CIK-a
I NEPOSREDNI I POSREDNI IZBORI U NADLEŽNOSTI CIK-A
Čelnici stranaka okupljenih oko SDP-ove programske platforme uporno osporavaju pravo CIK-u da se „miješa“ u izbor izvršne vlasti Federacije BiH, mada je ovo pitanje posve precizno regulirano u važećem Izbornom zakonu BiH.
Cijelo poglavlje 9A Izbornog zakona BIH posvećeno je izboru predsjednika i dopredsjednika Federacije BiH, dakle čelnim ljudima izvršne vlasti Federacije BiH.
Već u prvom članu ovog poglavlja jasno je propisano da „najmanje jedna trećina delegata u svakom klubu“ mora sudjelovati kod kandidiranja predsjednika odnosno dopredsjednika FBiH. Hrvatski klub, kao što je poznato, nije ni konstituiran, niti je iza kandidature predsjednika FBiH Živka Budimira stala trećina hrvatskih delegata, kako je propisano Izbornim zakonom.
Posve je jasno da je Centralna izborna komisija imala pravo poništiti izbor Živka Budimira, koji je evidentno izabran na nezakonit način.
Ustavni sud bez odluke
SUDBINA FEDERALNE VLASTI U RUKAMA OHR-A
Ustavni sud Federacije BiH obustavio je „postupak ocjene ustavnosti“ spornih odluka usvojenih na „krnjoj“ sjednici Doma naroda Paramenta BiH, održanoj 17. marta. Doskorašnja predsjednica Federacije BIH Borjana Krišto povukla je svoj zahtjev upućen Ustavnom sudu, nakon što je procurila informacija da će se Ustavni sud FBiH najvjerovatnije proglasiti nenadležnim u ovom sporu.
Sada je na potezu OHR koji je odlučio privremeno suspendirati dvije odluke CIK-a o poništenju izbora čelnika Federacije BiH, očekujući da se spor riješi na Ustavnom sudu Federacije BiH.
Nakon obustave postupka pred Ustavnim sudom BIH, predsjednik HDZ-a Dragan Čović prešao je u kontraofanzivu: izjavio je da HDZ neće sudjelovati u formiranju vlasti na državnoj razini sve dok OHR ne povuče odluku kojom je privremeno suspendirao dvije odluke CIK-a.
Čović kaže da „Inzko treba da povuče svoju odluku i time da šansu da se proces odvija u skladu s Izbornin zakonom. Postoji i druga mogućnost: da Inzko preuzme svu vlast u zemlji i da zamijeni insitucije BiH“!
Inzko je međutim kazao da će odluka kojom je suspendirao mjere CIK-a ostati na snazi „dok ambasadori Vijeća za implementaciju mira (PIC) drugačije ne odluče”.
JER SUD JE SUD
La(h)ka dama za teške predmete
LEJLA FAZLAGIĆ - FAVORIT „PLATFORMIRANOG“ PRAVOSUĐA
Prije dva mjeseca u ubrzanom sudskom procesu sutkinja sarajevskog Općinskog suda LEJLA FAZLAGIĆ presudila je da „Slobodna Bosna“ mora platiti „simboličnu novčanu kaznu“ čelnicima SDP-a BiH ZLATKU LAGUMDŽIJI, ŽELJKU KOMŠIĆU i DAMIRU HADŽIĆU zbog neporecivih „duševnih bolova“ i pripadajuće im „povrede ugleda i časti“; naši novinari dokazuju kako je reformisana sutkinja Fazlagić u svakom predmetu koji je vodila podlegla korupciji, kriminalu, bezakonju...
Visešestruka raspuštenica Fazlagić, omiljena Lagumdžijina sutkinja, konačno se ugnijezdila u stan koji joj je poklonio ALIJA DELIMUSTAFIĆ
FOTO: Milutin Stojčević
U odvjetničko-pravosudnim krugovima postoje dvije percepcije lika i djela sutkinje Općinskog suda u Sarajevu Lejle Fazlagić. Dok je jedni vide kao apsolutnu neznalicu, drugi je smatraju teško korumpiranom sudijom. Na žalost sarajevskog općinskog pravosudnog aparata, vjerovatno su u pravu i jedni i drugi. Tome u prilog svjedoči i još uvijek sudski neriješeni slučaj privatizacije propalog Fruteksa iz Čelića u kojem Cenex od Fabrike duhana Sarajevo (FDS) potražuje desetak miliona KM. Navodno, vlasnici Cenexa Delimustafići su za (ne)zakonito vođenje postupka i donošenje presude u njihovu korist sutkinju Fazlagić već «nagradili» stambenim kvadratima u sarajevskom naselju Malta, u ulici Sakiba Nišića na broju 8. Taj sudski spor u korist Delimustafića trebao je biti okončan još prije godinu dana, navodno bio je spreman i scenarij za uloženu žalbu na presudu FDS-a, ali u međuvremenu je došlo do nekih (ne)očekivanih komplikacija...
CENEX, FRUTEX, FRIGOS
No, krenimo redom. Pravosudna trakavica između finansijski posrnulog i više nepostojećeg Cenexa i Fabrike duhana Sarajeva (u daljem tekstu FDS) rasteže se skoro punih deset godina. Podsjetimo, polovinom 2000. godine Cenex je podnio tužbu protiv FDS-a na kojom od ove firme potražuje 8,6 miliona maraka. Tužba je zasnovana na ugovoru po kojem je FDS od «Cenexa» i također propalog «Frigosa» trebala preuzeti 60 procenata vlasništva «Fruteksa» za 9,6 miliona KM (po 4,8 miliona KM «Cenexu» i «Frigosu», op.a.). Pošto nije došlo do realizacije spomenutog ugovora, u drugom dijelu tužbenog zatjeva, «Cenex» potražuje izmirenje nastale štete u iznosu od šest miliona KM, što pravdaju računom datiranim na 31. novembar 1999. godine. Po logici stvari, FDS bi «Cenexu» trebao biti dužan 10, 8 miliona KM. Međutim, u «Cenexu» tvrde da im je FDS isplatila određeni iznos po ugovoru, preciznije 2,2 miliona KM, što FDS osporava, odnosno njihov advokatski tim tvrdi da «Cenexu» nije plaćeno ništa.
Riječ je o užasno kompliciranom, dogovornom projektu u to vrijeme moćnih sarajevskih stranačko-privrednih moćnika (u koji su bili upetljani svi postratni tajkuni i njihovi politički sponzori, Alija Delimustafić, Senad Šahinpašić, Timur Numić, Edhem Bičakčić...).
Predmet se povlačio po sarajevskom Kantonalnom sudu, sudske nadležnosti su se mijenjale, da bi prije tri godine «teško» breme ovog finansijski kolosalnog slučaja «palo» u ruke sutkinje Lejle Fazlagić. Očekivano, uslijedila je žestoka konfrontacija advokatskog tima FDS-a i pravnog zastupnika «Cenexa», odnosno Alije Delimustafića, u spornom predmetu Emira Karače u kojoj je sutkinja Fazlagić, iz njoj dobro poznatih razloga, prednost dala kontroverznom advokatu Delimustafića, Karači.
Očekivano, advokatski tim FDS-a argumetovano je pobijao sve navode tužbenog zahtjeva «Cenexa». Kao prvo, po ugovoru između FDS-a, sa jedne, i «Cenexa» i «Frigosa», sa druge strane, ove dvije kompanije prije početka realizacije ugovora trebale u izvršiti sudsku registraciju «Fruteksa» po tada važećem zakonu o privrednim društvima koji je donesen 1999. godine. Međutim, kada su «Cenex» i «Frigos» pokušali izvršiti preregistraciju «Fruteksa», sud u Tuzli im je naložio da dostave dokumentaciju o ispunjenju obaveza o ulaganju 16 miliona KM u «Fruteks». «Frigos» je trebao uložiti osam miliona KM u nekretninama, a «Cenex» isto toliko novca u mašinama i opremi. Pošto ni jedna ni druga firma nije ispunila preuzete obaveze, nisu bile u mogućnosti poslati bilo kakve dokaze i «Fruteks» do dana današnjeg nije upisan u sudski registar. Zbog toga je sporno šest miliona nastale štete jer se to pravda računom datiranim sa 31. novembrom 1999, a ugovor između FDS-a i «Cenexa» zaključen je 15. januara 2000. godine. Konačno, advokatski tim FDS-a tvrdi da «Ceneksu» nije isplaćen niti fening i od advokata Karače traže dokaz da je FDS «Cenexu» isplatio 2,2 miliona KM a Delimustafićeva firma takav dokaz nema.
VJEŠTACI I VJEŠTICE
Jedini način da se stvari izvedu na čistac bilo je angažovanje sudskog vještaka finansijske struke. Advokat Karača sutkinji Fazlagić pismeno predlaže angažovanje sudskog vještaka, sa čime se slaže i advokatski tim FDS-a, i sutkinjaa Fazlagića angažira sudskog vještaka Mirsadu Čeho. Radeći svoj posao svjesno i savjesno, vještak Mirsada Čeho donosi nalaz kojim u potpunosti odbacuje tužbeni zahtjev «Cenexa» koji u svojoj poslovnoj dokumentaciji nema relevantnih dokumenta za potkrepljivanje navoda iz tužbenog zahtjeva. Na sudskom ročištu koje je uslijedilo sutkinja Fazlagić pravi pravni „salto mortale». Naime, advokat Emir Karača, uz potporu sutkinje Fazlagić, traži dopunu nalaza sudskog vještaka, koji je spreman kompletirati nalaz ukoliko «Cenex» dostavi bilo kakvu dokumentaciju vezanu za sporni slučaj. Rasprava se odgađa a opunomoćenicima tužitelja i tuženog ostavlja se mogućnost da podnesu primjedbe na nalaz sudskog vještaka i dostave dokumentaciju kojom bi potkrijepili primjedbe. Na dan odgođene sudske rasprave, a na prijedlog advokata Karače, sutkinja Fazlagić donosi rješenje da se izvrši novo vještačenje koje će provesti ozloglašeni sudski vještak Abid Hodžić (poznat iz niza dogovornih vještačenja u korist „uglednih biznismena“) jer vještak Mirsada Čeho nije napravio dopunu svog nalaza. Zahtjev za novo vještačenje sporan je jer dopuna nalaza nije bila ni tražena, a vještak Hodžić, poznat po brojnim ekspertnim vještačenjima u korist SDA-ovih moćnika, uključujući i Hasana Čengića, već je imao poslovnih aranžmana sa «Cenexom» zbog čega se s razlogom sumnja u njegovu nepristrasnost. O angažovanju Abida Hodžića sutkinja Fazlagić ne obavještava advokatski tim FDS-a, niti im je proslijeđena informacija da je vještak Hodžić vratio predmet Sudu navodeći kako ne može obaviti vještačenje jer mu «Cenex» ne dostavlja nikakve dokumente.
Za angažman vještaka Hodžića advokatski tim FDS-a saznaje dolaskom na sudsku raspravu koju je, prepostavljate, sutkinja Fazlagić odgodila, ali o tome nije obavijestila jednu stranu u sporu. Na insitiranje advokatskog tima FDS-a sutkinja Fazlagić pravi službenu zabilješku i zakazuje novu raspravu nakon što joj sudski vještak Abid Hodžić dostavi svoj nalaz.
Nakon toga, vještak Hodžić obraća se advokatskom timu FDS-a, koji mu ne dozvoljava pristup poslovnoj dokumentaciji obrazlažući to činjenicom da već postoji nalaz sudskog vještaka kojeg je angažovao Općinski sud po prijedlogu tužioca, te da je protiv njegovog angažmana Općinskom sudu podnesen i pismeni prigovor. Međutim, to ekspertu od vještaka Hodžiću ne predstavlja problem i on pravi nalaz potvrđujući sve navode optužbe. Kao prvo, da je po ugovoru FDS ostao dužan isplatiti «Ceneksu» iznos od 2, 6 miliona KM, ne objašnjavajući kako je moguće da u poslovnoj dokumentaciji «Cenexa» i FDS-a nema dokaza o uplati, odnosno isplati spornog iznosa. A kad je riječ o nadoknadi, odnosno isplati nastale štete «Cenexu» Hodžić konstatira da je ona i veća od šest miliona KM, pa ukupna dugovanja FDS povećava na desetak miliona KM! Advokatski tim FDS-a ulaže prigovor na nalaz vještaka Hodžića i od sutkinje Fazlagić traži suočavanje dvaju sudskih eksperata, što ona uporno odbija. Konačno, pritisnuta silom prava, sutkinja Fazlagić na raspravu poziva i sudskog vještaka Mirsadu Čeho, koja u potpunosti ostaje pri tvrdnjama iznesenim u svome nalazu. Svjedočenje vještaka Hodžića planirano je za 31. mart 2011. godine, a koliko će biti relevantno pokazat će vrijeme.
Naime, prema nekim nezvaničnim informacijama za slučaj «Cenex» protiv FDS-a te ulogu sutkinje Lejle Fazlagić, sudskih vještaka, advokata...interes su pokazale i institucije za provođenje zakona na državnom nivou. A kako i ne bi kada je advokatski tim FDS-a u dva navrata, bezuspješno, tražio izuzeće sutkinje Fazlagić iz spornog predmeta, a žalba je upućena i na adresu Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH.
Fatalna laka dama bh. pravosuđa
LEJLA FAZLAGIĆ, SUTKINJA KOJA UMIJE POMIRITI UGODNO SA KORISNIM
Sutkinja Lejla Fazlagić prije rata bila je udata za proslavljenog igrača FK Sarajevo Husrefa Musemića. Brak je potrajao godinu-dvije i okončan je pod dosta mučnim okolnostima. Fazlagićka je rat provela u izbjeglištvu, a nakon povratka u domovinu angažirana je u jednoj od mnogobrojnih međunarodnih institucija zaduženih za „reformu pravosuđa“. Posljednji institucionalni brak imala je sa bh. diplomatom Mirzom Pašićem, u koji je pravnica Fazlagić uletjela nakon burne veze (koja je imala snažne natruhe „nasilja u obitelji“) s Nerminom Vilom, predratnim ratnim doušnikom SDB-a iz Mostara, a nakon rata povjerenikom Okruga Mostar u Sarajevu i zastupnikom uglednog svjetskog brenda Paul & Schark. Fazlagićka je jedan od osnivača ženskog magazina Lady i bila je među uglednim uzvanicama sarajevskih celebrity eventa u protekloj deceniji. Nakon burnog razlaza sa Vilom i kratkotrajnog braka sa diplomatom Pašićem, gospođa Fazlagić zaposlila se u Općinskm sudu u Sarajevu i otpočela još jednu «čvrstu» ljubavnu vezu sa Goranom Cerićem, sinom uglednog komunističkog diplomate Esada Cerića. U svoj kabinet, kao pripravnicu u tom poslu, zaposlila je svoju pastorku Unu Cerić, suprugu fudbalera Albina Pelaka, čija je majka Mihrija Pelak zbog nezapamćenih prevara u kupoprodaji stanova i nekretnina pravomoćno osuđena na 20 godina zatvora. Zanimljivo je, dapače, jako zanimljivo, da firmu „Cenex“, koja se spori oko desetak miliona maraka sa FDS-om, i Mihriju Pelak zastupa isti advokat - Mirsad Karača.
Nokon što je najurena iz stana svog kratkotrajnog muža Pašića, reformisana sutkinja Fazlagić je dobila četvorosoban stan u sarajevskom naselju Malta - Ulica Sakiba Nišića - simboličan znak pažnje Alije Delimustafića za nju i usvojenu kćerkicu. U međuvremenu se snalažljiva, adaptabilna sutkinja Lejla smjesta smjestila kod novog čovjeka svog života Gorana Cerića, čiju je kćerku, Unu Pelak-Cerić promptno uposlila kao svoju savjetnicu-pripravnicu.
Advokat za specijalne namjene
OPSKURNI ADVOKAT EMIR KARAČA „UVEZUJE“ DELIMUSTAFIĆA I FAZLAGIĆKINU PRESUĐENU „PRIJU“, STAMBENU ZLOČINKU MIHRIJU PELAK!
Advokat Emir Karača već duže vrijeme vori računa i zastupa interese Alije Delimustafića, posebice kad je rječ o nekretninama. Iz njegove «bogate» advokatske karijere, o čemu smo već pisali, izdvojit ćemo podatak da je zahvaljujući svojoj sestri Emiri Karača, nekadašnjoj predsjednici Općinskog vijeća u Glamoču, bio pravni zastupnik Općine Glamoč u svim sudskim procesima. Naknadno je MUP Hercegbosanskog kantona protiv sestre i brata Karača podnio krivične prijave koje se odnose na period kada je Emira Karača bila stečajni upravnik u firmi Li-Trans, a teretila se za nezakonitu prodaju stvari i opreme, dok je Emir Karača bio osumnjičen za nezakonito posredovanje jer se lažno predstavljao kao stečajni upravnik. Također, Karača je već godinama advokat i smijenjenog direktora policije MUP-a Republike Srpske Dragana Andana, s kojim ga vežu i brojna poznanstva u srbijanskom podzemlju, s obzirom da je Karača do okončanja rata u BiH živio i radio u Beogradu. Osim dvije krivične prijave koje je protiv Emira Karače posljednjih godina podnijela policija, taj je advokat je zaradio i nekoliko disciplinskih prijava koje tek treba razmatrati Regionalna advokatska komora Sarajeva.
Istražne radnje
AGENCIJE ZA PROVEDBU ZAKONA ISTRAŽUJU JE LI FAZLAGIĆKA „ZBUNJENA“ ILI „NORMALNA“
Skandalozni pravni „propusti“ opskurne sutkinje Lejle Fazlagić (najnovijeg pravosudnog otkrića Lagumdžije i „platformističke“ kompanije) predmet su višemjesečne istrage nekoliko policijskih i istražiteljskih agencija. Kako nam je potvrdio izvor iz državne Agencije za istrage i zaštitu (SIPA) u toj se agenciji pažljivo „češljaju“ sudske rasprave, presude sutkinje Fazlagić koje indiciraju da je dotična sutkinja prekoračila ovlaštenja u presudama koje je, kažu pravni eksperti, potpuno amaterski napisala, odnosno potpisala.
SDP PROTIV MEDIJA
Država za natčovjeka
REVOLUCIONARNA ODMAZDA LAGUMDŽIJINIH „DUŠEVNIH BOLESNIKA“
Uhodani SDP-ov trojac za tužbe i sahrane problematičnih medija, ŽELJKO KOMŠIĆ, ZLATKO LAGUMDŽIJA, DAMIR HADŽIĆ, pojačan provjerenim reketašem-platformašem finansijskog smjera MARINOM IVANIŠEVIĆEM, na sudskom ročištu po tužbi protiv nekadašnjeg izdavača „Dana“ SENADA PEĆANINA, a zbog navoda u tekstovima o aferi „REKET“ objavljenih u ovom magazinu, ušli su preko reda i uz pratnju naoružanih stražara, te prekršili sva pravila koja vrijede za svakog „običnog čovjeka“. Pećanin, uhvaćen u klopku nezavisnog pravouđa, profesionalne policije i „Platforme SDP-a“, tražio je sudačku nadoknadu - izuzeće sutkinje koja je dozvolila da novinari u sudnici svoju istinu govore u prisustvu naoružanih SDP-ovih „simpatizera“
Naoružani policajci SIPA-e u pratnji Komšića, Lagumdžije i Hadžića u sudnici sa pojačanom pozornošću pratili svjedočenje optuženog Senada Pećanina!?
FOTO: Mario Iličić
Nakon što im je presudom Općinskog suda u Sarajevu od „Slobodne Bosne“ dodijeljeno po tri hiljade maraka, SDP-ov trojac Zlatko Lagumdžija, Damir Hadžić i Željko Komšić, u ovom slučaju pojačani i Marinom Ivaniševićem, od Senada Pećanina kao doskorašnjeg izdavača magazina Dani, zbog teksta o aferi „reket“ traži čak 45.000 maraka kao naknadu za pretrpljene duševne bolove. Za razliku od ročišta protiv „Slobodne Bosne“, na koja su dolazili kao predstavnici opozicije, dolazeći na glavnu raspravu protiv Pećanina 29. marta najviši zvaničnici SDP-a bljesnuli su u punom sjaju vlasti i platformaške principijelnosti. Pored svega, ročište je prekinuto jer je Pećanin tražio izuzeće sutkinje Aide Bahtović koja nije dozvolila da Lagumdžija odgovori na njegovo pitanje o istragama koje protiv njega vodi Odjel za organizirani kriminal Tužilaštva BiH
RODITELJSKA PAŽNJA: „STIŽE ZLATKO, SKLANJAJTE SE“
„Mnogobrojni građani koji su se zatekli u zgradi u kojoj su smješteni sarajevski Općinski i Kantonalni sud ostali su zatečeni neviđenim prizorom. Dok su svi ljudi čekali u redu na ulazak u zgradu suda kroz ulaz namijenjen građanima, lideri SDP-a BiH Zlatko Lagumdžija, Željko Komšić i Damir Hadžić u zgradu su ušli mimo začuđenih građana, kroz ulaz namijenjen uposlenicima suda i advokatima“, kazao je za SB Pećanin, dodajući da „tu nije bio kraj nevjerici građana zbog bahatosti koju su demonstrirali čelnici SDP-a“.
„Dok svi posjetioci suda nakon prolaska kroz rentgenski detektor metala moraju odložiti svoje mobitele za vrijeme boravka u sudu, za Lagumdžiju i drugove ni to pravilo kućnog reda ne važi. Osim toga, u pratnji čelnika SDP-a bila su čak trojica naoružanih pripadnika Komšićevog osiguranja, radnika SIPA-e koji nisu odložili oružje prilikom ulaska u sud“, ispričao nam je ogorčeni Pećanin, dodajući kako su tužitelji na glavnu raspravu, poput Harisa Silajdžića na glasačko mjesto, došli bez ličnih karata. Hadžić je ličnu kartu zaboravio i na jednoj raspravi protiv SB, ali je sutkinja Lejla Fazlagić to tolerirala kazavši kako se radi o „osobi poznatoj Sudu“. Sutkinja Aida Bahtović bila je nešto strožija, pa je Hadžić, valjda kao najmlađi po godinama i „činu“, otišao do automobila i donio lične karte.
„Hadžić je napustio sudnicu da bi ih donio iz službenog automobila - nepropisno parkiranog ispred zgrade suda na prostoru rezerviranom za automobile sudske policije“, kazao je Pećanin.
„Slično kao i u tužbi protiv Slobodne Bosne koja je okončana sramnom prvostepenom presudom sutkinje Fazlagić, Lagumdžija i drugovi od nekadašnjeg izdavača Dana traže čak 45.000 KM kao naknadu za pretrpljene duševne bolove. U dosadašnjem toku ovog parničnog postupka iscrpno je pred sudom svjedočio sarajevski biznismen Nihad Imamović. On je potvrdio sve navode iz tekstova Slobodne Bosne i Dana o pokušaju njegovog i reketiranja sarajevskih biznismena od strane predsjednika SDP-a Lagumdžije, načelnika Općine Novi Grad Hadžića i Lagumdžijinog kolege iz Bošnjačkog instituta Seje Hasibovića“, prisjetio se Pećanin, te ispričao kako je glavna rasprava u tužbi protiv "Dana" prekinuta zahtjevom njegovog zakonskog zastupnika za izuzeće sutkinje Bahtović.
PRAVNI LIJEKOVI ZA „DUŠEVNO OBOLJELE“ SDP-ovce
„Nakon što je Lagumdžija odgovorio na sva pitanja svoje advokatice, sutkinja Bahtović, između ostalog, nije dozvolila da Lagumdžija odgovori na moje pitanje o broju istraga koje protiv njega vodi Odjel za organizirani kriminal Tužilaštva BiH, u kojima je već saslušavan kao osumnjičeni, a koje su u direktnoj vezi sa navodima iz tekstova koji su povod za tužbu. O zahtjevu za izuzeće sutkinje Bahtović odlučivaće predsjednik Općinskog suda u Sarajevu Goran Salihović. Sudeci prema tretmanu kakav Lagumdžija i drugovi imaju i u zgradi suda i pred sudom, nije teško predvidjeti kakvu će odluku on donijeti“, kaže Pećanin.
Podsjećamo, prvostepenom presudom Općinskog suda u Sarajevu izdavač magazina "Slobodna Bosna" dužan je Zlatku Lagumdžiji, Željku Komšiću i Damiru Hadžiću sa po 3.000 konvertibilnih maraka "naknaditi nematerijalnu štetu zbog klevete i diskriminacije". Čelnici SDP-a Lagumdžija, Komšić i Hadžić tužili su "Slobodnu Bosnu" zbog navoda iznesenih u tekstu "Kako su pali Hadžić i Hasibović" objavljenom u ovom listu u oktobru 2009. U prvostepenoj presudi istaknuto je kako su tekstom izvršene povrede Zakona o zaštiti od klevete, Konvencije o pravima djeteta i Kodeksa za štampu, a na presudu je podnesena žalba.
Zaštićeno lice Komšić
KOMŠIĆEVO OBEZBJEĐENJE ULASKOM U SUDNICU PREKRŠILO JE PRAVILNIK O RADU SUDA I ZAKON O KRIVIČNOM POSTUPKU
Član Predsjedništva BiH Željko Komšić se i tokom prošlogodišnjeg suđenja protiv „Slobodne Bosne“ u Općinskom sudu Sarajevbo pojavio u pratnji osobnog osiguranja, inače pripadnika Agencije za istragu i zaštitu BiH, koji su nadzirali cijeli tok suđenja. Kolektivni član Predsjedništva BiH državne policajce angažuje u svakoj prilici/prigodi - u privatnim kafanskim sjedeljkama, čak i tokom rutinskih građanskih poslova, skijanja na Bjelašnici, familijarnih posjeta pijaci, frizeru...
Međutim, pravnik Komšić bi morao poštovati zakon koji je nedvosmislen: ulaskom naoružanih pripadnika osiguranja Željka Komšića u zgradu Suda prekršen je i Pravilnik o radu Suda, kao i Zakon o krivičnom postupku.
«U zgradi Suda po pravilu naoružani smiju biti samo pripadnici Sudske policije koji su isključivo zaduženi za obezbjeđenje zgrade Suda i lica koji u njoj borave», kazao je izvor «Slobodne Bosne».
Evoprva tri teksta. Zaista ne bih imao ništa protiv da podjednako tuku po SDP-u i HDZ-u ili da napišu tri članka o SDP-u i jedan o HDZ-u. Ali, to se ne dešava. AKo me sjećanje ne vara, u zadnje vrijeme mi se gadi da otvaram njihovu stranicu, od izbora do danas Slobodna Hercegovina nije napisala skoro nijedan članak kontra HDZ-a
Ako ništa, on i Pećanin su se pomirili. Ima i dobrog u silnom zlu koje nas okružuje
), a niti se Bošnjaci tako dobro drže(polako ulaze u minus).
. I opet je taj program više manje objektivan.
da se ne lazemo, nase skole i fakulteti proizvode idiote kojima bio samo malo manji idiot dao dvije nacrtane ovce da cuvaju... to je zalosna istina - ok, medju nekoliko hiljada diplomiranih kuraca-palaca svake godine naci ce se par posto onih koji znaju sta rade i koji hoce da rade i uce, ali vecina nazalost nije takva... 
ne znam zaista a vala i svjedno mi ... selo ko selo ...