potres_mozga wrote:-LIBERO- wrote:Mislim da ti ,iznad navedeni gradovi,nisu u "klancu" i kotlini u kakvoj je Sarajevo,i zaista (za SCC ej vec kasno) treba radikalno povesti racuna oko ,eventualni,gradnje previsokih gradjevina i raznih tornjeva. Apsolutno nastavak takve logike u razvijanju gradske infrastrukture moze nastaviti zatvarati taj prirodni protok vazduha u vec i onako zbijenu kotlinu.
O cemu mi ovdje pricamo, o geografskom polozaju Sarajeva, ili o arhitekturi tj. ZGRADI SCC-a??
Na onoj lokaciji je predvidjena gradnja do 70-ak metara, koliko je otprilike visok i Parlament i tu treba da stane sva prica o "strujanju vazduha", jer to nije tema.
E hajmo sad o temi, a to je SCC kao objekat, gdje Suncica nije imala sta konkretno i "strucno" reci, ni za, ni protiv.
Neka nam pojasni zasto se to SCC ne uklapa u M.D. ili ako vec spominje da je estetika nauka, neka nam naucno objasni sta to nije estetski na SCC-u, sta bi ona promjenila. Kakva bi se zgrada tamo uklopila? Kakvu bi ona fasadu koristila, kakvo staklo, koje boje, gdje fontanu, trg, drvored, klupe, zasto npr. ulaz u garazu onako, a ne ovako, ukljucenje na ulicu. Hiljadu je nacina da pokaze da je ozbiljna, a ne pljuvanje po nezavrsenom objektu svesti na "strucni" zakljucak o strujanju vazduha
Koliko ce samo ovom gradu valjati oko 1000 novih parking mjesta, koliko ce to rasteretiti guzvu po centru, ali jok, vazno je da ce "strujanje vazduha" biti naruseno i ostale gluposti.
Stalno ponavljam da mi je mrsko, ali kad me vec prozva, hajdemo redom.
Prvo, da krenemo od kraja. Ta parking mjesta ce rasteretiti grad od vozila isto koliko su ga rasteretile garaze U BBI ili Alti... haman pa nimalo. Jer se radi o parkingu koji je vezan uz sam objekat, tj. uz njegove potrebe, shoping centar i potrebe poslovnih prostora iznad. Kada zbrojis broj kancelarija, prodavaonica, gostiju koji ce posjecivati centar, dobijes jako malo parking mjesta koja ce biti u funkciji rasterecenja guzve u gradu i na raspolaganju susjednim gradjevinama (da ne napominjem da ce se raditi o parkingu koji se naplacuje... po satu ili kako vec).
Idemo dalje, ka onome cega smo se uhvatili kao pijani plota. Strujanje zraka. Kao sto neko rece, Sarajevo je kotilina, ok, osnovno. Zone visokih objekata su cesto smjestene na obodu centra grada... Pariz, Madrid... ili, ako bas hocemo o primjerima iznad, neko je naveo Frankfurt, NY, London, primjetite na slikama, visoki objekti, tj. downtown poslovne zone su smjestene... uz more, rijeku... Zasto? Prvo, u ovom slucaju visoki objekti dodju kao neka vrsta "zracne brane" s obzirom na vjetrove koji dolaze. Ujedno, otvoren prostor ispred dozvoljava da zrak nesmetano prolazi, "zaobidje" tu zonu , okruzi je i na taj nacin udje u zonu iza (jesam ovo objasnila?!?")# ... dajte mi olovku, da nacrtam, ne znam ja ovo 'vako).
Sarajevo nije taj tip grada. Tako da svaka gradnja u visinu pri planiranju vodi racuna i o ovome ( pri cemu mislim na dovoljnu udaljenost izmedju objekata, smicanje visokih objekata i samu aerodinamicnost istog).
Ne vjerujem da projektanti SCC nisu uvrstili i ovaj aspekt u proracune, tako da svako dodavanje sprata vise direktno utjece i na ovo.
E sad, estetika.
"neki", mozemo se mi gadjati diplomama, tim sta je i sta nije arhitekta, teoreticar, historicar, kriticar... sta vec, sta mu je zadatak a sta nije, sta moze ili sta ne moze... ali obrni okreni, ostaje da je estetika nauka, da lijepo nije subjektivan dozivljaj - nekom je trg Sv. Petra mozda izrazito ruzan, ali sve ove pobrojane grane kazu i dokazuju da je izrazito lijep... I mozes me gadjati koliko hoces tim "imati diplomu... praksa, ucenje... bal bla bla, ekonomija, matematika...", opet ne pije vode. Jer koliko je uloga arhitekte da se bavi praksom, toliko je i njegova uloga da obrazuje prvo sebe, a onda to podjeli i sa drugima, o onome sto je kvalitetno, sto je dobro, sto je lijepo. U suprotnom, koja je razlika izmedju cike sto slaze blokove i samog arhitekte? I cemu onda uopste fakultet, diploma, obrazovanje, usmjeravanje? Neko ce reci Neidthart je meni bljak, drugi ce reci meni je bas super... i ostat cemo na tome, bez da ulazimo u to sto je stvarna vrijednost njega i njegovog djela.
Sorry na digresiji, idemo na objekat.
Prvi problem objekta je gradjevinska linija. Mislim da je neko vec rekao da je niski dio preblizu saobracajnice. Buduci da se radi o komercijalnom centru, za ocekivati je da isti privlaci paznju. Ne ostavljanje duple sirine pjesacke saobracjanice (a la Ferhadija), ili pak prilaznog prostora u vidu trga, daje utisak kao da je sama zgrada nagurana u prostor. Dalje, ulaz je predvidjen sa zapadne strane (to je zapad, jelde), sto hajdemo reci da se moze razumjeti s obzirom na Parlament i Altu prekoputa, i ni ovdje nije ostavljen neki trg, ili makar siri prostor, dok su predvidjena dva manja ulaza sa glavne saobracajnice, koja opet nemaju svoj prostor, vec direktno "ugrozavaju" pjesake koji npr. stoje na tramvajskoj stanici ispred (nadam se da ce istu pomjeriti nesto vise).
Dalje ide odnos ka zgradama prekoputa. Iako je visinski nizi objekat trebao biti u visini objekata prekoputa, pa onda visim djelom kojem je reper Parlament uvezivati to dvoje, to se nije desilo. Dalje, oblikovno, objekat se ne veze ni po cemu na ono sto se nalazi prekoputa njega, a radi se o vrijednoj gradskoj zoni, ne nudi nikakvu vezu, referencu, na to sto je pred njim. Opet se vracam na Paralment koji je prostorom ispred referirao na stecke i groblje koje se nalazilo na tom mjestu, sklopom i pozicijom niskog i visokog objekta na "novu" dzamiju (iako Neidthart sam kaze bosansku kucu), sto zapravo i predstavlja Parlament... nista od toga o prostoru se ne moze iscitati iz SCC niti se SCC i po cemu ikako moze povezati s prostorom. Sto kaze da je objekat mogao biti sagradjen bilo gdje, a eto, sasvim slucajno se nasao ovdje, gdje stoji onako sam za sebe.
Dalje idemo ka kompoziciji. Nisko + visoko (desno) je vec neka ustaljena sema ove tipologije objekata u Sarajevu. Sto ovdje ima svoje opravdanje i fino lezi (ili je makar trebalo tako biti). S tim da se jedno ne veze za drugo, tj. ono sto je primjenjeno na nizem objektu, vodoravni otvori, materijalizacija... nije preneseno na visoki, i obnuto. Tako da ispada da se radi o dva potpuno neovisna objekta, sto mozda i jeste bio cilj arhitekte, ali u zavrsnom obliku ne daje taj utisak. Veza se pokusala napraviti ovim izlomljenim dijelom nizeg objekta, koji izlazi iz gabarita i umjesto da prostor prilaza bude otvoren, sirok, on ga dodatno poklapa. Istovremeno potpuno se odmicuci od dijela na koji se veze
Ujedno ovi prozori, jako uski i rijetki, daju utisak "katakombe", dodtano naglasavaju tezinu samog objekta, umjesto da je razbijaju i olaksavaju vizuelno tesku kompoziciju.
Sto se tice visokog dijela, priznajem da mi je ovaj stakleni dio prilicno simpatican, sa ovim izlomljenim linijama. Ali, onda s druge strane pogledate ovaj kockasti dio, koji nema veze ni sa cim (ni oblikovno, ni materijalom, ni... ), koji je u nivou nekog dosadnog stambenog objekta (slici mi na one zgradice na Stupu), materijalizacijom (bijelo) prenaglasen, isuvise neutralise razigranost staklenog dijela, tako da kad pogledate zajedno... oci bode ovaj dosadniji, ruzniji dio, pa kompozicija pada u vodu.
I na kraju (ala ga oduzih), ono sto je najveca zamjerka samom objektu jeste zapravo sto objekat nema ni fontana, ni drvoreda, ni klupa, cak ni terasa ovog nizeg objekta nije iskoristena kao otvoreni, "javni" prostor. Zgrada treba da dise, da je sagledate, da joj pridjete (zar sam Golos tim nije tusio na predavanjima), da vas pozove da se zadrzite ispred, da ozivi prostor u kojem se nalazi... a to ovdje fali.
Koliko je samo BBI dobio onim prostorom ispred, zapravo koliko je samo Sarajevo dobilo onim prostorom ispred BBI... nisam sigurna ni da smo sami svjesni.
Eto
Vala i previse od mene
Sad ocekujem da, realno, kometarisemo, ako nista kako bi mi to (cak i kad znamo da od tog nista nema), jer svaki komentar je smjernica za neki drugi prostor i neki drugi projekat.
Barem bi tako trebalo biti...
Kad bi makar svako cijuknuo sta misli, sta zeli i kakav vidi ako ne grad, onda onaj "okrajak" u kojem zivi, puno bi toga makar malo bolje bilo...
