Forum Klix.ba

Macolaaa wrote:Pozdrav vrijedni pcelari, jedno pitanje za vas kada doddje vrijeme dodavanja nastavaka a novi sam pcelar cije su zajednice zimovale u jednom tjelu (plodistu) a izradjenih satnih osnova nemam kako da dodam medisne nastavke? Da stavim nastavak sa 10 ramova neizgradjenih satnih osnova ili to trba nekako pomjesat? Napominjem da izradjenih nemam osim ovih u plodistu.

Lijep pozdrav macolaaa.
Takav nastavak je najbolje dodati po mom mišljenju kada dole u tom jednom nastavku bude puno pčele, legla i hrane (to je otprilike kraj aprila i početak maja), onda iz sredine uzmi jedan okvir legla i sa strane dva okvira sa hranom (med i polen) podigni u drugo tijelo a donje okvire sve skupi u sredinu i dole sa strane dodaj tri satne osnove a u gornjem sa strane ona tri što si prenio odozdo dodaj onih sedam satnih osnova. Na ovaj način leglo i dalje ostaje u jednoj cjelini malo elipsoidno ali u cjelini i hrana je dostupna. Nakon desetak dana opet odozdo podigni jedan do dva okvira legla gore u sredinu a odozgo spusti satnu osnovu ako nije još izgrađena dole sa strane. Ako nije nešto jasno pitaj pojasnićemo ti.
Neka ti je medeno

TVRDOGLAVI BUGOJANAC wrote:

keno 83 wrote:hvala bugojanac..nastavit cu sa citanjem i nadam se da ce mi ovaj nikot omogucit zamjenu matica na mom pcelinjaku ove godine, i da je laksi za rad od jentera kako su neki rekli...hvala jos jednom..

Pozdrav!
Ako još šta zapne, pitaj. Prouči još koji način proizvodnje matica. Nije naodmet znati i to.
Sretno!

Svaka čast Bugojanac na postu o maticama i nisi ti tvrdoglavi već VRIJEDNI BUGOJANAC.
Sretno i medeno

pčelar wrote:

TVRDOGLAVI BUGOJANAC wrote:

keno 83 wrote:hvala bugojanac..nastavit cu sa citanjem i nadam se da ce mi ovaj nikot omogucit zamjenu matica na mom pcelinjaku ove godine, i da je laksi za rad od jentera kako su neki rekli...hvala jos jednom..

Pozdrav!
Ako još šta zapne, pitaj. Prouči još koji način proizvodnje matica. Nije naodmet znati i to.
Sretno!

Svaka čast Bugojanac na postu o maticama i nisi ti tvrdoglavi već VRIJEDNI BUGOJANAC.
Sretno i medeno

Poštovanje!
Hvala lijepo. Bujrum svakome. A ovom momku, mislim da bješe Keno, ako zapne, najbliža mu je Austrija, a ja imam adrese i cijene, iako ja nekako mislim da bi sve to moralo postojati i u Banjaluci (u onoj velikoj pčelarskoj prodavnici) jer sam tamo davno kupio Jenter (komplet 130,oo KM). No ako je "tanak" s parama, sve se lijepo da izraditi od drveta, a košta skoro ništa, osim truda, nekoliko letvica, bušilica, burgija 9 mm, vosak i eto sve za Nicot. Baš danas sam to radio. Ja sam za što više drveta, za što manje plastike, mada imam i Jenter i Nicot, ali koristim za mliječ i tek toliko da sam ukorak s vremenom, da ne zamišljam kako izgleda neki pčelarski izum, mada to moram i platiti, i plaćam, i nije mi žao.
Pozdrav svima i sretno!

ako se nesto voli onda se skupe i pare..evo jos jedno pitanje za bugojanca posto pretpostavljam da radi matice presadjivanjem licinki u kalupe maticnjaka..po kojem osnovu je takva presadjena matica bolja od one iz aparata,jer evo ja bi mogao i tako uradit maticu, uzmimo da u ovom slucaju buduca matica je presadena od odabrane larve iz odabranog drustva, ali ipak je to standardna radilicka larva, ili jaje prije toga, standardne velicine,kao prednost uzmimo da je u kalup ovostani maticnjak prirodniji od plasticnog,ali kad stavimo maticu u kasetu aparata, ona ce poznato je pocet nesti kad se prilagodi, dakle kroz par sati cime ce jaja biti veca, samim tim vjerovatnoca je da ce matica biti bolja..plus na kraju vjerovatnoca da cemo prebacit larve bez ostecenja kod iskusnijeg pcelara je recimo od 10 larvi 8 da ce pcele prihvatit,sto je opet dobro,ali na kraju imamo i u aparatu skoro potpuno ujednacenu starost larvi dok kod sistema klasicnog presadjivanja to i nije bas jako precizno mada se mozemo vodit da matica prvo leze sredinu saca, pa prelazi na daljnje rubove cime dolazimo do zakljucka da su larve sa strana rama mladje..po meni mozda bi rjesenje koje se vec koristi najbolje bilo zatvorit maticu u kasetu aparata pustit da zaleze jaja i onda ta jaja koja ce bit krupnija i po meni bolja presadit u vec pripremljeni vostani maticnjak ako se vec mora tako, odnosno ako je kvalitet matice veci u vostanom maticnjaku, iz tih cahurica aparata prebacit te larve u taj vostani maticnjak recimo 10 takvih i dodat odabranom drustvu na daljnju njegu....eto ako ko ima sta reci na ovo razmisljanje ili temu bujrum...

gledao sam na TV napad pčela,a pretpostavka je da je zbog košnje el.kosilicom blizu košnice.Imate li savjet,ili kakva lična iskustva,saznanja.

kupis sebi odijelo zastitno i kosis drugi nacin nema, ili sacekas mrak i kad sve udju nakratko zatvoris leta, i gotovo..po meni najbolja je prva solucija s tim sto ja to radim kosom da ih ne uznemiravam, a kad se malo udaljim od kosnice zavrsim trimerom i gotovo..

zonbirile wrote:gledao sam na TV napad pčela,a pretpostavka je da je zbog košnje el.kosilicom blizu košnice.Imate li savjet,ili kakva lična iskustva,saznanja.

ima tu istine jer zna se desiti da djetlic sleti na kosnicu i ono kljuca kod ljuti ta kosnica izadze zimi sva i ugine preseli se , a sto se tice kosenja ja imam kosilicu ali mi je nekako merak kao nekada izeti kosu i pokositi oko pcelinjaka ...

zonbirile wrote:gledao sam na TV napad pčela,a pretpostavka je da je zbog košnje el.kosilicom blizu košnice.Imate li savjet,ili kakva lična iskustva,saznanja.

Mislim da sam o ovome već pisao al evo opet nije problem. Ujutro malo podranite na svako leto stavite malu spužvicu da zatvorite leto, polako pokosite travu i onda odete u kuću popiti kafu, dok se pčele malo smire. nakon pola sata kad završite sa kafom pod opremom i dimilicom polako skinete one spužvice i problem riješen. Možda pčele budu malo ljute zavisi koliko dugo ste ih držali zatvorene ali to je najlakši način kosidbe trave ispred košnica koji ja koristim par godina i nema problema. Svako dobro vam želim.
Pčelar

safet_cucak wrote:

zonbirile wrote:gledao sam na TV napad pčela,a pretpostavka je da je zbog košnje el.kosilicom blizu košnice.Imate li savjet,ili kakva lična iskustva,saznanja.

ima tu istine jer zna se desiti da djetlic sleti na kosnicu i ono kljuca kod ljuti ta kosnica izadze zimi sva i ugine preseli se , a sto se tice kosenja ja imam kosilicu ali mi je nekako merak kao nekada izeti kosu i pokositi oko pcelinjaka ...

Safete i za djetlića ima rješenje malo podalje od pčelinjaka stavite svinjsku ili neku drugu kožu na koju će on ići tokom zime i neće ometati vaš pčelinjak i vaše košnice, a uz to ako imate baš problema sa djetlićem na rubovima pčelinjaka postavite neku kesu da stalno šušti što će ga tjerati i uz to ako postavite tu kožu riješili ste problem.
Svako dobro i vama.

Skupština Udruženja pčelara "Lipa" Bos. Krupa

Izborna Skupština udruženja pčelara «LIPA» održane dana 14.03.2010
Na skupštini prisutno 30 delegata.
Gosti:Mumin Veladžić ispred službe za poljoprivredu općine Bos.Krupa
Ademir Mesić- ispred Radio B.K.
Prof. Sulejman Alijagić- predsjednik Saveza pčelara USK
Remzija Hodžić- predsjednik Skupštine saveza pčelara USK
Skupštinu otvorio predsjednik Udruženja Hajrudin Krupić, pozdravio sve delegate i prisutne goste.
Skupština je usvojila sljedeći dnevni red:
1. Usvajanje zapisnika sa prošle skupštine
2. Finansijski izvještaj
3. izvještaj o radu udruženja
4. Izbor novih organa u udruženju
5. Dodjela zahvalnica
6. Ostala pitanja

Ono što je istaknuto o radu udruženja u 2009 godini je sjedeće:

- Organizirana zamjena voska u aprilu 2009 godine
- Učešće na sajmu pčelarstva «put zlata», Bihać 2009
- Učešće naših pčelara u nekoliko emisija na Radiju B.K.
- Nabavka informatičke opreme (laptop, projektor i printer) od sredstava Kantonalnog ministarstva poljoprivrede
- Rješavanje pitanja prostorija koje su zvanično dodjeljenje u 2010 godini
- Formiranje biblioteke
Istaknuto je da je urađeno dosta, ali da je to rezultat kontinuiteta u radu udruženja, te podrške Općinskog načelnika Armina Halitovića i Službe za razvoj poduzetništvo i obrt.
Na skupštini su dodjeljene zahvalnice i priznanja istaknutim članovima Udruženja i to pojedincima:
o Ramić Remzija za izuzetan doprinos u razvoju pčelarstva i
o Mujagić Bekir za dugogodišnji doprinos u razvoju pčelarstva
i ustanovama:
o Općina Bosanska Krupa,
o Služba za razvoj poduzetništvo i obrt,
o Radio B.K.
Takođe su svim pčelarima koji su bili članovi u 2009 godini dodjeljene pčelarske bluze sa logotipom Udruženja pčelara»LIPA».

Izabran je Upravni odbor u sljedećem sastavu:
1. Komić Amir- predsjednik
2. Tatarević Sejad- član
3. Salihović Ahmet- član
4. Husnija Bajrić- član
5. Karaibrahimović Edita- član
6. Hodžić Vahid- član
7. Adamović Jovo- član

Nadzorni odbor:
1. Harudin Krupić
2. Sedić Teufik
3. Čataković Ale

Sekretar udruženja: Oraščanin Asmir

Mumin Veladžić je ispred Službe za razvoj poduzetništvo i obrt iznio da je u toku izrada rješenja za općinske poticaje za 2009 godinu za pčelare koji su imali 30-150 košnica i to 3,00 KM po košnici.

Sekretar udruženja:
Oraščanin Asmir

keno 83 wrote:ako se nesto voli onda se skupe i pare..evo jos jedno pitanje za bugojanca posto pretpostavljam da radi matice presadjivanjem licinki u kalupe maticnjaka..po kojem osnovu je takva presadjena matica bolja od one iz aparata,jer evo ja bi mogao i tako uradit maticu, uzmimo da u ovom slucaju buduca matica je presadena od odabrane larve iz odabranog drustva, ali ipak je to standardna radilicka larva, ili jaje prije toga, standardne velicine,kao prednost uzmimo da je u kalup ovostani maticnjak prirodniji od plasticnog,ali kad stavimo maticu u kasetu aparata, ona ce poznato je pocet nesti kad se prilagodi, dakle kroz par sati cime ce jaja biti veca, samim tim vjerovatnoca je da ce matica biti bolja..plus na kraju vjerovatnoca da cemo prebacit larve bez ostecenja kod iskusnijeg pcelara je recimo od 10 larvi 8 da ce pcele prihvatit,sto je opet dobro,ali na kraju imamo i u aparatu skoro potpuno ujednacenu starost larvi dok kod sistema klasicnog presadjivanja to i nije bas jako precizno mada se mozemo vodit da matica prvo leze sredinu saca, pa prelazi na daljnje rubove cime dolazimo do zakljucka da su larve sa strana rama mladje..po meni mozda bi rjesenje koje se vec koristi najbolje bilo zatvorit maticu u kasetu aparata pustit da zaleze jaja i onda ta jaja koja ce bit krupnija i po meni bolja presadit u vec pripremljeni vostani maticnjak ako se vec mora tako, odnosno ako je kvalitet matice veci u vostanom maticnjaku, iz tih cahurica aparata prebacit te larve u taj vostani maticnjak recimo 10 takvih i dodat odabranom drustvu na daljnju njegu....eto ako ko ima sta reci na ovo razmisljanje ili temu bujrum...

Poštovanje!
Ja ne uzgajam matice ni po kojem sistemu jer volim prirodno, a imam i Jenter, i Nicot, i vršim presađivanje u voštane početke matičnjaka, koje sam izlijem, i sve to samo za proizvodnju matične mliječi. Pored toga, imam skoro sve vrste oplodnjaka i nukleusa, od onih najmanjih pa do DB šestookvirnih. Mogao bih u sezoni proizvesti i do 1 000 matica. Ali kome ih prodati?! I, kako ih drugome preporučivati kad ih ja ne cijenim (čast svim uzgajivačima, svako voli i cijeni svoj posao, ali ja imam pravo nešto uzeti ili ne, kao u samoposluzi)?! Što se tiče kvaliteta matica iz Jentera ili Nicota i matica dobivenih presađivanjem mladih larvica, ni do danas nisu usaglašena mišljenja. Neki daju prednost aparatima jer se larvica ne dodiruje, drugi da je pčeli teško podvaliti pa su prema njima - bolje matice iz voštanih čahura, a ja mislim da pčele najbolje znaju šta je za maticu najbolje te sam ja, prema većini pčelarskih stručnjaka, nazadni pčelar jer svi stručnjaci su mahom protiv rojevih matica, a ja nisam. No, ima jedna zavrzlama. Ako se mnogi slažu da su nositeljice rojevog nagona mlade pčele, čemu onda masovna selekcija matica? Da li zbog zarade?! Uz to, rojevi nagon je prirodni Božji dar i sva je sreća pa ga ljudi ne mogu ubiti. Sjeti se Frojda! Svaki pčelar, htio ili ne, i sam na svom pčelinjaku sprovodi selekciju, a to čini i priroda (jači opstaju). Nije problematično dobiti larvice približno iste starosti, sasvim jednostavno (mali izolator i praćenje). Jaje iz aparata ne možeš presaditi u voštani početak matičnjaka, bar ja ne znam kako bih to izveo. Ustvari, ne bih ni pokušao (da nisi pomiješao jaja i larvice?). Možeš prenijeti jaje iz aparata zajedno sa plastičnom ćelijom i dodati ga u starter, tako da od prve sekunde bude određeno za buduću maticu i kao takvo adekvatno i hranjeno, no i ovdje ima neslaganja oko vrste hrane kojom pčele hrane pčelinje i matične larvice itd., itd. Slušaj, mani se komplikovanja. Puno si čitao pa si se malo izgubio, a taj posao uopšte nije težak, samo traži preciznost. Bolji je jedan praktičan dan kod pčelara, nego sto dana čitanja i teoretisanja. Zato se pokušaj združiti sa kakvim uzgajivačem i radi mu džaba sve što ti naredi, samo da stekneš sigurnost i praksu. Ono u šta sam siguran, to ću i reći. Starter bez legla je najbolji, mada ima i drugih varijanti, no nisu mi se pokazale dobro (možda sam ja bio smotan). No, u starteru su sve primale. Preopširna je ovo materija da bih ti je ovdje objasnio te ti zato opet ponavljam: traži praktičara i radi i uči! A, naravno, ako šta zapne pa pomisliš da bih ja mogao pomoći, uvijek bujrum. Jer, razumijem te - bio sam i ja početnik i nikad to neću zaboraviti. Pozdrav, sretno, i ako uspiješ, a hoćeš, evo, pretplaćujem se za koju maticu.

hvala bugojanac...ma ne radim ja to bas radi prodaje nego da uzivam u svom radu, volim da oprobam sve metode i da radim pokuse, pa ako bi uspio mjenjati matice na svom pcelinjaku meni dosta..i da mislio sam na presadjivanje larve, a ne jajeta, i da postoji pcelar koji ce mi sve nacine objasniti, ali eto do tog trenutka malo ucim i na ovaj nacin..jos samo jedno pitanje, ako nije problem da mi kazes gdje ima kupit tu iglu za presadjivanje larvi,ovdje sam je trazio ali nista, pa ako vi nekoga znate ili negdje da toga ima HVALA pozzz...

imam teren na 900m nadmorske visine i malo vjetrovit.Da li je pogodan za držanje košnica,vikendica je u pitanju.

zonbirile wrote:imam teren na 900m nadmorske visine i malo vjetrovit.Da li je pogodan za držanje košnica,vikendica je u pitanju.

Vjetar je jedan od neprijetelja pčela a osim toga na toj nadmorskoj visini je malo medonosnih biljaka pa možda ako imate neku lokaciji u nizini da ih smjestite niže, ako ne bože moj probajte pa pratite stanje, ponašanje, prinose...

keno 83 wrote:hvala bugojanac...ma ne radim ja to bas radi prodaje nego da uzivam u svom radu, volim da oprobam sve metode i da radim pokuse, pa ako bi uspio mjenjati matice na svom pcelinjaku meni dosta..i da mislio sam na presadjivanje larve, a ne jajeta, i da postoji pcelar koji ce mi sve nacine objasniti, ali eto do tog trenutka malo ucim i na ovaj nacin..jos samo jedno pitanje, ako nije problem da mi kazes gdje ima kupit tu iglu za presadjivanje larvi,ovdje sam je trazio ali nista, pa ako vi nekoga znate ili negdje da toga ima HVALA pozzz...

Poštovanje!
Samo naprijed i ni pod čijim mišljenjem ne posustaj, nego radi, gledaj, pamti i obavezno - zapisuj sve jer će ti tokom zime, kad budeš sabirao utiske, sve zapisano itekako valjati. Igle nisu nikakav problem. Ima ih više vrsta. Ne znam odakle si, ali evo ti broj mog prijatelja Raifa iz Donjeg Vakufa (profesionalni pčelar, a ima i prodavnicu pčelarske opreme i pribora) pa pitaj, dobar je čovjek: 061/198-399. Reci da te uputio Eso iz Bugojna. Može ti to poslati i autobusom.Pošto nisu skupe, uzmi tri vrste pa ćeš odabrati kojom ti je najlakše raditi, a svaka će te u početku uznojiti i pomalo obeshrabriti, ali ne daj se, nego pokušavaj uvijek iznova dok ne uspiješ, i uspjećeš, a onda ćeš se, kad ovladaš tehnikom presađivanja, sam sebi nasmijati zbog svih muka koje si prošao pošto prvi put izgleda nemoguće pa manje hrabri odustanu, drugi pokušaj je manje razočarenja, a onda slijedi uspjeh. Jah, bez muke nema nauke, a pčelarstvo kompletno, posebno uzgoj matica, jeste nauka i to nimalo lahka. Ja imam sve kompletirane okvire: dva za Jenter, tri za Nicot, četiri za presađivanje i ako uspijem, poslaću ti fotografije da vidiš kako to sve kompletirano izgleda (zajedno sa u okvir ugrađenim aparatima, oplodnjacima i nukleusima) . A ako baš nikoga ne nađeš od uzgajivača da ti pokaže, vjerujem da bih mogao uhvatiti malo vremena i to ti pokazati (ja ništa ne bih radio, samo govorio i kontrolisao) jer meni nije niko pokazivao pa shvatam kroz kakve muke ćeš proći. No, kad već čitaš, obrati malo pažnju i na druge načine putem kojih se može doći do kvalitetnih matica i bez Jentera, i bez Nicota, i bez presađivanja jer, u pravilu, ja u sezoni uvijek imam viška matica (drugenac, trećenac - spretan pčelar može iz nekoliko drugenaca doći i do 50-k kvalitetnih matica, a ima još niz načina, no to sve samo po sebi s praksom dođe).
Pozdrav i sretno!

zonbirile wrote:imam teren na 900m nadmorske visine i malo vjetrovit.Da li je pogodan za držanje košnica,vikendica je u pitanju.

Poštovanje!
Kupres je na više od 1 000 m nad. visine, a opet je itekako medonosno područje. Malo niže su Livno i Duvno (Tomislavgrad), a i tamo je dosta pčelara i medonosnog bilja (odavde mnogi tamo sele na vrijesak, koji, kad zamedi, daje dobre prinose). Ja sam u kotlini negdje oko 500 m n.v., a sad bih zbog pčela odselio u Kupres. Dakle, svugdje medi, samo ne isto bilje. Recimo, na toj nadmorskoj visini ne treba ni pomišljati na bagrem. Ali, zar samo bagrem medi?! Uostalom, u jedno sam siguran - imaćeš kvalitetan med, a koliko će ga biti zavisi od mnogo faktora. Uglavnom, ne posustaj i ne boj se vjetrova jer za sve ima lijek.
Pozdrav i sretno!

Pozdrav pčelarima!

Mi bismo da kupimo par društava. Ako netko ima viška molim da mi se javi pp. Poželjno bi bilo Kanton Sarajevo i bliža okolina. Košnice imamo, pokušali smo sa više društava prije par godina pa nije baš išlo. Sada su se stekli neki uslovi pa bismo da probamo ponovo. Uglavnom, zanimljive su ....

hvala puno bugojanac, Bog ti zdravlja dao...imam jednog pcelara ovde koji je vrlo dobar i kao covjek i kao pcelar i jako pedantan, tako da sa njim radim..inace iz capljine sam, u svakom slucaju cim bude prilike najavljujem se zaa kafu, ili kad ti polazio za mostar ili capljinu tu je to meni blizu..tog covjeka cu svakako kontaktirat i uzeti sve te igle i eto ako ti savjetujes jos nesto uz to sta mi treba da uzmem rado bi te poslusao, mislim na taj pribor za presadjivanje, mozda ta lopatica kojom se pokupi mlijec ili tako nesto, to je kao neka zaobljena pinceta koliko sam shvatio..super sto se slika tice, postavi ih, bas bih volio vidjeti kako kod tebe to izgleda..a uzimao sam vec dosad matice iz drugenca i pravio nukleuse od njih, bas zbog toga sam se i zaljubio u tu materiju, kako to sve se desava, pa onaj uzitak kad se vidi da je pocela nest, i reko sebi moras je sam proizvest i proci kroz svaki proces od jajeta do izlijeganja, pa kud puklo, vala maticama sam ocaran...pozzzz i hvala jos jednom...

keno 83 wrote:hvala puno bugojanac, Bog ti zdravlja dao...imam jednog pcelara ovde koji je vrlo dobar i kao covjek i kao pcelar i jako pedantan, tako da sa njim radim..inace iz capljine sam, u svakom slucaju cim bude prilike najavljujem se zaa kafu, ili kad ti polazio za mostar ili capljinu tu je to meni blizu..tog covjeka cu svakako kontaktirat i uzeti sve te igle i eto ako ti savjetujes jos nesto uz to sta mi treba da uzmem rado bi te poslusao, mislim na taj pribor za presadjivanje, mozda ta lopatica kojom se pokupi mlijec ili tako nesto, to je kao neka zaobljena pinceta koliko sam shvatio..super sto se slika tice, postavi ih, bas bih volio vidjeti kako kod tebe to izgleda..a uzimao sam vec dosad matice iz drugenca i pravio nukleuse od njih, bas zbog toga sam se i zaljubio u tu materiju, kako to sve se desava, pa onaj uzitak kad se vidi da je pocela nest, i reko sebi moras je sam proizvest i proci kroz svaki proces od jajeta do izlijeganja, pa kud puklo, vala maticama sam ocaran...pozzzz i hvala jos jednom...

Poštovanje!
Grebem ti kompjuter i ko ga izmisli!!! Pardon, ne odnosi se na tebe, nego na moju tvrdoglavost. Evo i svanulo, a ja za kompjuterom, a u radioni me čeka sijaset pčelarskih poslova. No, zanimaju me Alpska i Wareova košnica pa sam svu noć listao i, evo, našao, a sada je red na pravljenje. Uz to, hoću po jednu i RV, i EV, i TBH..., dakle - hoću da na pčelinjaku imam praktični historijat pčelarstva, mada od toga neću imati neke koristi, no samo muke, ali - ljubav je ljubav, žeđ je žeđ! Najbolje bi bilo da svratiš do mene pa da ti sve to lično (osobno) vidiš, a onda bismo otišli i kod prijatelja da i ostalo vidiš. Da ne bude do mene, evo ti broj 061/890-799 (Esad, Bugojno). Ne mora se baš sve kupiti. Dosjetljiv dosta toga može sam snaći ili napraviti bez nekih ulaganja. Slušaj, slika je jedno, a stvarnost drugo. Svrati da lično pogledaš pa prekopiraj sve što ti se dopada i sve besplatno. Eto, toliko ti mogu pomoći. I hoću.
Pozdrav, sretno i budi tvrdoglavo uporan u ovoj branši!

ok esade bice mi drago jedan dan da te kontaktiram i da se vidimo a do tada lijepi pozdrav

keno 83 wrote:ok esade bice mi drago jedan dan da te kontaktiram i da se vidimo a do tada lijepi pozdrav

Također!

z

http://www.sarajevo-x.com/lifestyle/zdr ... /100323026

Poštovanje!
Razmijenimo informacije. Kako su pčele zimovale? Šta smo uočili? Gdje smo dobro postupili, a gdje pogriješili? Zašto šutnja? Ili smo lijeni? Visibaba, jagorčevina, drijenjak, lijeska, vrba, mrtva kopriva... Ima li pčela na njima?
Pozdrav!

MOJ BUGOJANAC SVI NESTO SUTE..kako je kod tebe situacija, jesu pcele vec na nastavku, imali kakvih unosa..sezona jeli zadovoljavajuce pocela, kakva su nadanja za ovu godinu, ocekivanja ciljevi??eto pitanja za svakog..