Planine wrote:
Bolje da tu tvoju miki maus istoriju zadržiš za sebe

Vidim dobro te poucila SANU - sto se tice miki maus historije:
Omer Pasa Latas:
Bio je odličan zapovjednik i vojnik, ugušio pobune u Siriji, Albaniji i Kurdistanu. Vrlo mlad imenovan je za maršala, tj. tur.mušira. Godine 1848./49.. s Rusima je okupirao Dunavske kneževine. Slomio je ustanak bosanskoga begovata na čelu sa Ali-pašom Rizvanbegovićem 1851. godine. Oko tisuću najuglednijih aga i begova je pozatvarao, a oko 400 poslao okovane u Carigrad. Godine 1853. osvojio bi Crnu Goru, da to nisu spriječile Austrija i Rusija, a neki povjesničari tvrdeda tu nije imao čvrstu ruku kao u Bosni.
Veliki bosanski ustanak je ustanak bosanskih feudalaca (ajana, aga i begova) na čelu sa Huseinom-kapetanom Gradaščevićem (Zmaj od Bosne) protiv reformi u Osmanskom Carstvu koje je provodio sultan Mahmud II.. Reforme su obuhvaćale ukidanje janjičara, odnosno dokidanje oduzimanja i otimanja kršćanske djece koja se islamiziraju i odgajaju za janjičare, ukidanje ajanluka i uvođenje redovne vojske (nizam) kontrolirane iz Istanbula. To je za muslimane iz ajanluka značilo da ostaju bez specijalnog statusa, privilegija i poticaja iz Carigrada koje su dobivali za čuvanje granice te uvođenje poreza i za njih.
Nova politika Visoke Porte značila je uspostavu drastičnih reformi koje su pogađale visoko plemstvo i dužnosnike u Bosni i Hercegovini. Svim bosanskohercegovačkim muslimanskim prvacima to nije bilo u prilog, ni agama, begovima ni kapetanima. Kapetani zabrinuti za svoje koristi održali su 1830. sastanak u konacima Husein-kapetana Gradaščevića te 5. veljače 1831. godine i u Tuzli, u konaku konaku kod tuzlanskog kapetana Mahmud-paše Tuzlića, djeda Bakir-bega Tuzlića. Oduprijeti se reformama pobunom bio je zaključak, a izabrani vođa otpora bio je Husein-kapetan Gradaščević. Urotnici su bili isprve uspješni, ali vođu su im uhvatili na prijevaru.
Hercegovački veleposjednici na čelu sa Ali-paša Rizvanbegovićem bili su za reforme koje je provodio sultan i imali su presudnu ulogu u suzbijanju ustanka u Bosni, zbog zasluga je Ali-paša Rizvanbegović dobio na upravu Hercegovački sandžak koji je 1833. odvojen od Bosne i uzdignut na razinu Pašaluka. Ustanak je počeo 29. ožujka 1831., završio djelomičnim vojnim, ali ne i političkim uspjehom. "Zmaj od Bosne" je s muslimanima došao do Kosova i doline rijeke Vardara, odakle se vratio nakon što mu je sultan dao obećanje da će dati autonomiju Bosni i vratiti teritorije Bosne koje je dao Srbiji. Na kraju sultanova obećanja nisu ispunjena.
Reforme koje su se odnosile na ajanske feude je konačno surovo i učinkovito proveo Omer-paša Latas 1850. godinekada je pobio sve ranije ajane. Samo u prvim borbama izginulo je oko 2500 ustanika. Gospodar Podrinja i Posavine Mahmud-paša Tuzlić sklonio se preko granice u Hrvatsku, u Vinkovce, ali ga je Latas namamio lažnim obećanjem neka dođe u Tuzlu. Kad je Tuzlić došao, Latas je prekršio danu „časnu vojničku riječ“, zarobio Tuzlića, prisvojio ogromno Tuzličevo blago i u ponižavajućoj koloni sproveo ga u Sarajevo.Tuzlića je poslije prognao na Rodos, kamo je završio i Šemsi-beg Tuzlić.
Poslije uhićenja te skupine, Omer-paša poša je niz Bosnu borio se kod Vranduka. Glavni vođa bio je Tosun-beg Zaimović koji se ondje ranio i došao kući. Ozdravivši, zaputio se ka Kladnju na Ibrahim-pašu, koji je iz Sarajeva došao preko Kladnja i zapalio cijeli Kladanj i pošao ka Tuzli. Zadržao ga je kod Doboja s Tuzlacima. Na Brlošcima blizu današnjih Stupara ušao u boj s hadži-Tosun-begom. U žestokoj bitci hadži Tosun-beg blokirao ga je i zadržao toliko zadržao dok nije došao Omer-paša. Latas je išavši niz rijeku Bosnu preko Modriče na Doboru i prešao na Bosni u ovaj okrug, a odatle, preko Bijele, i uz rijeku Tinju, ispod Srebrenika sve do sela Dragunje i otamo preko Turske Obodnice došao u Tuzlu pred akšam gdje se utaborio na brdu Kozlovcu Kicelj. Odmah je krenuo ka Kladnju te oslobodio Ibrahim-pašu.