Okupatorske zastave na Bobovcu

[hrasno38]

Vidis da ima ljudi koji su se upecali na te lazne historijske analize, kao ovaj Ronnie na primjer.
A Hrvatski se istoricari tek u zadnje vrijeme protive ovim lazima kada su prezentovani pred nepobitnim dokazima.


Nisam primjetio kod Bosnjaka ovakvo izvracanje istorijskih fakti. Navedi molim te jednu ?
Gdje se citav jedan kralj i njegovo kraljestvo izmisli. Cak u Tomislavgradu imaju i bistu ovog izmisljenog lika. Grad je dobio ime po njemu

Nisam historičar, ali svi relevantni historičari se slažu da je Tomislav bio prvi hrvatski kralj koji je okrunjen na Duvanjskom polju. Ujedinio je sjevernu i južnu hrvatsku, otjerao Madjare sjeverno od Drave. Bošnjaci se spominju tek nakon dolaska Osmanlija. Ako netko nešto izmišlja onda su to oni koji spominju Bošnjake u predosmansko vrijeme.

U predosmansko vrijeme nisu bili Bosnjaci nego Bosnjani

[hrasno38]

Sad spinujes, akcenat je na to da ako nesto i prihvatis od osvajaca ne mora nuzno da znaci da si bad boy.
Mi smo cak neka vrsta idealnog, uzeli smo sto je tada bilo napredna civilizacija, Islam, a onda smo na kraju sve njih zajebali, zadrzali
ono sto je ok, vjeru, a vratili stare simbole i dzavu.

he cuj napredna civilizacija......i o tome bi se moglo diskutovati i diskutovati......i niko ovdje nista nikada nije uzeo sto je htio nego sto je morao imace u to vrijeme bi imao cackanje supka sa dobro podmazanim kolcem:)

Jarane, to ti je za taj vakat bila napredna civilizacija. Nisam ja to izmislio, istorija je neumoljiva.

Jebo ti naprednu civilizaciju koja ubija, pokrstava, otkida glave i nabija na kolac..... to se nikad nije zvalo naprednije nego JACE!!!

[duh_sa_sjekirom]

Da ti ne bi opet po 100-ti put ponavljao ono sto je vec naspisano vrati se nazad i procitaj malo dogodovstine oko novokomponovanog imena Bosnjak!

Ne vidim potrebu za bilo kakvim vraćanjem nazad jer su meni stvari jasne, ali je evidentno da ti imaš problem sa razumjevanjem elementarnih pojmova.

[Fudo387]

Jebo ti naprednu civilizaciju koja ubija, pokrstava, otkida glave i nabija na kolac..... to se nikad nije zvalo naprednije nego JACE!!!

Ima i toga, sila je i danas dominantan faktor u nametanju svojih vizija svijeta.
To je jednostavno tako, no ne treba zaboraviti da su nam se preci bas u taj vakat poceli kupat, cistiti zube, kenjat u jednu rupu itd.

[ronnie]

Vidis da ima ljudi koji su se upecali na te lazne historijske analize, kao ovaj Ronnie na primjer.
A Hrvatski se istoricari tek u zadnje vrijeme protive ovim lazima kada su prezentovani pred nepobitnim dokazima.


Nisam primjetio kod Bosnjaka ovakvo izvracanje istorijskih fakti. Navedi molim te jednu ?
Gdje se citav jedan kralj i njegovo kraljestvo izmisli. Cak u Tomislavgradu imaju i bistu ovog izmisljenog lika. Grad je dobio ime po njemu

Nisam historičar, ali svi relevantni historičari se slažu da je Tomislav bio prvi hrvatski kralj koji je okrunjen na Duvanjskom polju. Ujedinio je sjevernu i južnu hrvatsku, otjerao Madjare sjeverno od Drave. Bošnjaci se spominju tek nakon dolaska Osmanlija. Ako netko nešto izmišlja onda su to oni koji spominju Bošnjake u predosmansko vrijeme.

U predosmansko vrijeme nisu bili Bosnjaci nego Bosnjani

Aja, ispričavam se onda. Ali katolici to treba naglasiti.

[hrasno38]

Da ti ne bi opet po 100-ti put ponavljao ono sto je vec naspisano vrati se nazad i procitaj malo dogodovstine oko novokomponovanog imena Bosnjak!

Ne vidim potrebu za bilo kakvim vraćanjem nazad jer su meni stvari jasne, ali je evidentno da ti imaš problem sa razumjevanjem elementarnih pojmova.

Slabo su tebi stvari jasne ali sta da se radi....

[duh_sa_sjekirom]

Slabo su tebi stvari jasne ali sta da se radi....

Možda, ali svakako jasnije no tebi...

[prog321]

Vidis da ima ljudi koji su se upecali na te lazne historijske analize, kao ovaj Ronnie na primjer.
A Hrvatski se istoricari tek u zadnje vrijeme protive ovim lazima kada su prezentovani pred nepobitnim dokazima.


Nisam primjetio kod Bosnjaka ovakvo izvracanje istorijskih fakti. Navedi molim te jednu ?
Gdje se citav jedan kralj i njegovo kraljestvo izmisli. Cak u Tomislavgradu imaju i bistu ovog izmisljenog lika. Grad je dobio ime po njemu

Nisam historičar, ali svi relevantni historičari se slažu da je Tomislav bio prvi hrvatski kralj koji je okrunjen na Duvanjskom polju. Ujedinio je sjevernu i južnu hrvatsku, otjerao Madjare sjeverno od Drave. Bošnjaci se spominju tek nakon dolaska Osmanlija. Ako netko nešto izmišlja onda su to oni koji spominju Bošnjake u predosmansko vrijeme.

Vec smo apsolvirali sa onim drugim mitomanom Kotrona da Tomislav nikad nije okrunjen na Duvanjskom polju.
Ti mi navedi jedan relevantan dokaz koji to potvrdjuje ili ne javljaj se nikada vise na temi o istoriji.

[JoseMujica]

joooooo samo čekam kad se muslimani okupe na Bobovcu a katolici otvore n forumu temu Okuplajnje okupatora na Bobovcu

[hrasno38]

joooooo samo čekam kad se muslimani okupe na Bobovcu a katolici otvore n forumu temu Okuplajnje okupatora na Bobovcu

hehehehehe

[Patriotska_Liga]

Najbolje bi bilo da ti otvoriš temu o okupljanju jugonjara u kafani Tito, možda napišeš neki suvisao komentar za promjenu.

[JoseMujica]

šta jema partijoto nisam te prepozno

[Kitrona]

Nisu ljiljani satrani već su ih zamijenili neki drugi simboli (koje su ljudi prihvatali iz razumljivih razloga).

Kako go*no umotati u sjajan papir...

[duh_sa_sjekirom]

Nisu ljiljani satrani već su ih zamijenili neki drugi simboli (koje su ljudi prihvatali iz razumljivih razloga).

Kako go*no umotati u sjajan papir...

Kakve fule ti imaš...

[hAZNADAR]

Aja, ispričavam se onda. Ali katolici to treba naglasiti.

Bosnjani su bili i pripadnici Crkve Bosanske zvani krstjani(danas poluparno Bogumili), i katolici i pravoslavni.

Koliko su bili katolici dokazuje podatak da bosanski biskup zivi u Djakovu jer se ne moze izdrzavati u Bosni a niti je tu bezbjedan. Dominikanci otjerani ranije i samo dozvoljen rad misionarskim franjevcima. Bosanski valdari formalno katolici jer nebi inace bili ni priznati.

Bosnjane generalno stranci vide kao heretike, obje susjedne crkve ih vide kao heretike.
Evo sta kazu domaci i strani dokumenti o vjeri u Bosni:


- Dominikanac Matija iz Zagreba pise 1327 god. o inkvizitorskoj sluzbi u Slavoniji i da bi se trebao podici krizarski rat protiv Bosnjana i Sklavena u Ugarskoj i Bosni.

- 1334 papa Ivan XXII pise kako mu je stalo da vuci vise ne razdiru ovce u stadu Gospodnjem i zeli iskorijeniti hereticku zlocu te nalaze provincialu dominikanaca u Ugarskoj, da posalje svu svoju bracu protiv svih onih Transilvanaca, Bosnjana i Slavena koji su heretici.

- 1347 biskup Pelegrin pise da franjevci mogu djeliti sakramente po Bosni iako su Bosnjani izopceni.

- U biljeskama sa Bazelovskog koncila 1432 god. termopilski biskup Nikola pise:
"Bosnjani, koi su zarazeni manihejskom zabludom mogu se vratiti u krilo katolicke crkve."

- Stjepan Tomas
(22. avgusta 1446)
PRIDASMO IH DIDU MILOJU I DIDU KON DIDA
.......da im se toj ne ima poreci ni potvoriti ni na manje donesti, ni za jednu neviru ni zgrihu kraljevstvu nasemu, sto ne bi ogledano gospodinom didom i Crkvom bosanskom i dobrimi Bosnjani.
Pravi gospodon bzan Tvrtko: kada se behmo svadili, tada nas Stipan Rajkovic umiri i da nam nas grad Bobovac, a neda ga dati Ugrom. I za tu sluzbu dasmo mu Cuklje u Lasve, i dasmo mu Klopc u Brode i dasmo mu Brlosnik na Uzore Vlsi. I hvala njinju, stavlajemo u veki amen. I s timi vasemi predasmo ga u VERU DEDINJU I VSE CRKVE BOSANSKE. I vse krstjane da mu je ruka. I da mu se ne more svrci vera krstjanska ni za jedin uzrok...........
I da mu se tam njegov dlg nepohudobi nikadar. I sto ga ne SUDI DID I DVA STROJNIKA s njim. ..I da ne suzanj nikadar dokle je korien u Bosne crkve bozje. Da o tom ima crkva stati.
A tomu svidoci dobri Bosnjane :vojvoda Vlkac, zupan Crnul, knez Bogad, tepcic Belhan, knez Branko Prinic, knez Sladoje,....

- Konstantin Filozof u svome djelu "Zitije despota Stefana Lazarevica",nastalom izmedju 1431. i 1432. godine,spominje da su stanovnici Bosanskog grada Srebrenice "svi jeresi bogumilske".


Osnovni izvori u historiji koji dokazuju i osudjuju herezu Crkve Bosanske su sljedeci:

- franjevacki "Popis zabluda Bosanskih krstjana" - 1372-77,
- hronika Tome Arhidjakona
- rasprava priora Petra iz Bordoge
- biljeska ceskog hronicara Kozme Praskog
- putopis anonimnog fancuskog dominikanca koji je proputovao Bosnom 1308-me god.
- putopis irskog fanjevca Simona Simonija
- hronika arhidjakona Ivana
- djelatnost kardinala Ivana Stojkovica
- pismo kadinala Konrada od porte 1233-ce god.
- Rajnerii Sachoni iz 1250-te god.
- pismo Anselma iz Aleksandrije - Ecclsia Sclavoniae
- Akti katarskog sabora 1167-me god.
- pismo Pape Urbana III 11.11.1186-te god.
- pisma pape Inocenta III kralju Emeriku 11.10.1200-te god.
- pismo dukljanskog kneza Vukana 1200-te god.
- sve oko Kulina 8.4.1203-te na Bilinu Polju
- Inkvizitor Rajner Sacconi 1250-te god.
- pisma papinskog legata kardinala Konrada 1223-te god.
- De haeresi catharorum in Lombardia (Archivum Fratrum Praedicatorum) 1210-1214
- Commentariolum de Provinciae Hungariae originibus (prije 1259.)
- Omnia puncta principalia et auctoritates extractae de disputatione inter christianumromanum et patarenumbosnensem (13. stoljeće) - Dijalog patarena i katolika.


Takodjer postoji mnostvo osuda i anatema, prokletstava na Crkvu Bosansku od stranje pravoslavne crkve gdje imamo sacuvanje brojne dokumente, ali o tome kada se srpski mitomani jave sa teorijom da su Bosnjani pravoslavni.

Bosna je specificna zemlja gdje je i proces feudalizacije i krscanstva kasnio. Tu se najduze zadrzalo paganstvo i cirilometodska tradicija. Bosanski vladari za razliku od ostalih dopustaju rad svih vjerskih kofesija i narod ne placa porez, desetinu niti jednoj crkvi. Jedna velika privilegija i za Bosnjane a i za vladare jer nemaju politickog konkurenta u crkvi. Nominalno katolici zbog diplomatije i priznanja svete stolice, a doamcim ispravama su duhovni pokrovitelji i svjedoci didovi Crkve Bosanske sto dovoljno pokazuje koja crkva je u Bosni najdominantnija.
Bosna ima stecke koji su takodjer obicaj nastao u isto vrijeme kada i hereza za Kulina. Ima svoje kulturoloske crte koje se vide u materijalnim ostacima, svoju verziju cirilice nazvanu poslije bosancica, svoj jezik bosanski koji se vec tada javlja pod tim imenom, narodno ime Bosnjani,.... i slicnost sa Hrvatskom ili Srbijom je ko nebo i zemlja.


Karta srednjovjekovnih crkvi ili tragova neke konfesije prije Osmanlija:


Sve ovo sto sam naveo nije samo upuceno tebi. Ne ocekujem da ovo sad analiziras, niti da prihvatis. Ove slike i dokumente cu jos koji put postirati kada se neko usudi Bosnu zvati iskljucivo katolickom ili pravoslavnom.

[Mohamad Sissoko]

Najbolje bi bilo da ti otvoriš temu o okupljanju jugonjara u kafani Tito, možda napišeš neki suvisao komentar za promjenu.

Skup Izeta Fazlinovića i prđenje o ofanzivama.

[madner]

Mislim da su kod ofanziva razjasnili ko je ko.

Mada i Brazil poslje onog 0:7 tvrdi da Svabe nisu bile nesto puno bolji.

[VjecitiStudent]

Austro-Ugarska uđe s vojskom u Bosnu i Hercegovinu (pod izgovorom uspostave reda i mira) i da je aneksira kao svoju koloniju.

1878. godine Austro-Ugarska Monarhija je uspjela ući u Bosnu i uvesti vojnu upravu. 1882. godine vojna uprava zamijenjena je civilnim vlastima. 1906. godine Austro-Ugarska Monarhija je zakonom zabranila upotrebu imena "Bošnjak", zabranila je časopis "Bošnjak" i zabranila upotrebu termina bosanski jezik. Od te godine do 1993. godine bošnjačko ime bilo je ilegalno. Bošnjaci kao narod nisu bili priznati i bilo je zabranjeno da se ime "Bošnjak" koristi u javnim glasilima. Tokom tih 87 godina zabrane - mnogi Bošnjaci su potpuno zaboravili svoj identitet. Pravoslavci i katolici pogotovo, ali i dobar dio muslimana.

1908. godine Austro-Ugarska je odlučila potpuno anektirati BiH, izazvavši takozvanu "aneksijsku krizu". 1910. godine u Bosni je uveden normalan politički život. Ubrzo iza toga, 28. juna 1914. godine ubijen je Prestolonasljednik u Sarajevskom atentatu. Izbio je Prvi svjetski rat. Do novembra te godine moćna Austro-Ugarska Monarhija se potpuno raspala.

Od osnivanja Titove Jugoslavije do kraja njenog postojanja bosanski muslimani su tražili da im se vrati ime Bošnjak i da se prizna bosanski jezik. Predstavnici srpske nacije - ne srpski-nacionalisti - nego komunisti, vodeći ljudi Saveza Komunista iz srpskog naroda - uvjetovali su priznanje bošnjačkog identiteta i jezika.

Taj spor je završio međunarodnim priznanjem bosanskog jezika, države i bošnjačkog identiteta. 27. septembra 1993. godine, u jeku brutalne agresije na Bosnu i Hercegovinu, u opkoljenom Sarajevu održan je Bošnjački sabor - koji je samo verifikovao ono što je međunarodna zajednica već ranije uradila.

Bilo je krvavo - ali drugog načina nije bilo.

E ovako to izgleda kad se istorija uči iz Vikipedije.
Nego, knjigu u šake! Ništa ne košta, samo malo mozak treba da radi.
http://www.iis.unsa.ba/pdf/donia_sarajevo.pdf

[volta dzontra]

Austro-Ugarska uđe s vojskom u Bosnu i Hercegovinu (pod izgovorom uspostave reda i mira) i da je aneksira kao svoju koloniju.

1878. godine Austro-Ugarska Monarhija je uspjela ući u Bosnu i uvesti vojnu upravu. 1882. godine vojna uprava zamijenjena je civilnim vlastima. 1906. godine Austro-Ugarska Monarhija je zakonom zabranila upotrebu imena "Bošnjak", zabranila je časopis "Bošnjak" i zabranila upotrebu termina bosanski jezik. Od te godine do 1993. godine bošnjačko ime bilo je ilegalno. Bošnjaci kao narod nisu bili priznati i bilo je zabranjeno da se ime "Bošnjak" koristi u javnim glasilima. Tokom tih 87 godina zabrane - mnogi Bošnjaci su potpuno zaboravili svoj identitet. Pravoslavci i katolici pogotovo, ali i dobar dio muslimana.

1908. godine Austro-Ugarska je odlučila potpuno anektirati BiH, izazvavši takozvanu "aneksijsku krizu". 1910. godine u Bosni je uveden normalan politički život. Ubrzo iza toga, 28. juna 1914. godine ubijen je Prestolonasljednik u Sarajevskom atentatu. Izbio je Prvi svjetski rat. Do novembra te godine moćna Austro-Ugarska Monarhija se potpuno raspala.

Od osnivanja Titove Jugoslavije do kraja njenog postojanja bosanski muslimani su tražili da im se vrati ime Bošnjak i da se prizna bosanski jezik. Predstavnici srpske nacije - ne srpski-nacionalisti - nego komunisti, vodeći ljudi Saveza Komunista iz srpskog naroda - uvjetovali su priznanje bošnjačkog identiteta i jezika.

Taj spor je završio međunarodnim priznanjem bosanskog jezika, države i bošnjačkog identiteta. 27. septembra 1993. godine, u jeku brutalne agresije na Bosnu i Hercegovinu, u opkoljenom Sarajevu održan je Bošnjački sabor - koji je samo verifikovao ono što je međunarodna zajednica već ranije uradila.

Bilo je krvavo - ali drugog načina nije bilo.

E ovako to izgleda kad se istorija uči iz Vikipedije.
Nego, knjigu u šake! Ništa ne košta, samo malo mozak treba da radi.
http://www.iis.unsa.ba/pdf/donia_sarajevo.pdf

Nevjerojatno koja mitomanija...

[hrasno38]

Aja, ispričavam se onda. Ali katolici to treba naglasiti.

Bosnjani su bili i pripadnici Crkve Bosanske zvani krstjani(danas poluparno Bogumili), i katolici i pravoslavni.

Koliko su bili katolici dokazuje podatak da bosanski biskup zivi u Djakovu jer se ne moze izdrzavati u Bosni a niti je tu bezbjedan. Dominikanci otjerani ranije i samo dozvoljen rad misionarskim franjevcima. Bosanski valdari formalno katolici jer nebi inace bili ni priznati.

Bosnjane generalno stranci vide kao heretike, obje susjedne crkve ih vide kao heretike.
Evo sta kazu domaci i strani dokumenti o vjeri u Bosni:


- Dominikanac Matija iz Zagreba pise 1327 god. o inkvizitorskoj sluzbi u Slavoniji i da bi se trebao podici krizarski rat protiv Bosnjana i Sklavena u Ugarskoj i Bosni.

- 1334 papa Ivan XXII pise kako mu je stalo da vuci vise ne razdiru ovce u stadu Gospodnjem i zeli iskorijeniti hereticku zlocu te nalaze provincialu dominikanaca u Ugarskoj, da posalje svu svoju bracu protiv svih onih Transilvanaca, Bosnjana i Slavena koji su heretici.

- 1347 biskup Pelegrin pise da franjevci mogu djeliti sakramente po Bosni iako su Bosnjani izopceni.

- U biljeskama sa Bazelovskog koncila 1432 god. termopilski biskup Nikola pise:
"Bosnjani, koi su zarazeni manihejskom zabludom mogu se vratiti u krilo katolicke crkve."

- Stjepan Tomas
(22. avgusta 1446)
PRIDASMO IH DIDU MILOJU I DIDU KON DIDA
.......da im se toj ne ima poreci ni potvoriti ni na manje donesti, ni za jednu neviru ni zgrihu kraljevstvu nasemu, sto ne bi ogledano gospodinom didom i Crkvom bosanskom i dobrimi Bosnjani.
Pravi gospodon bzan Tvrtko: kada se behmo svadili, tada nas Stipan Rajkovic umiri i da nam nas grad Bobovac, a neda ga dati Ugrom. I za tu sluzbu dasmo mu Cuklje u Lasve, i dasmo mu Klopc u Brode i dasmo mu Brlosnik na Uzore Vlsi. I hvala njinju, stavlajemo u veki amen. I s timi vasemi predasmo ga u VERU DEDINJU I VSE CRKVE BOSANSKE. I vse krstjane da mu je ruka. I da mu se ne more svrci vera krstjanska ni za jedin uzrok...........
I da mu se tam njegov dlg nepohudobi nikadar. I sto ga ne SUDI DID I DVA STROJNIKA s njim. ..I da ne suzanj nikadar dokle je korien u Bosne crkve bozje. Da o tom ima crkva stati.
A tomu svidoci dobri Bosnjane :vojvoda Vlkac, zupan Crnul, knez Bogad, tepcic Belhan, knez Branko Prinic, knez Sladoje,....

- Konstantin Filozof u svome djelu "Zitije despota Stefana Lazarevica",nastalom izmedju 1431. i 1432. godine,spominje da su stanovnici Bosanskog grada Srebrenice "svi jeresi bogumilske".


Osnovni izvori u historiji koji dokazuju i osudjuju herezu Crkve Bosanske su sljedeci:

- franjevacki "Popis zabluda Bosanskih krstjana" - 1372-77,
- hronika Tome Arhidjakona
- rasprava priora Petra iz Bordoge
- biljeska ceskog hronicara Kozme Praskog
- putopis anonimnog fancuskog dominikanca koji je proputovao Bosnom 1308-me god.
- putopis irskog fanjevca Simona Simonija
- hronika arhidjakona Ivana
- djelatnost kardinala Ivana Stojkovica
- pismo kadinala Konrada od porte 1233-ce god.
- Rajnerii Sachoni iz 1250-te god.
- pismo Anselma iz Aleksandrije - Ecclsia Sclavoniae
- Akti katarskog sabora 1167-me god.
- pismo Pape Urbana III 11.11.1186-te god.
- pisma pape Inocenta III kralju Emeriku 11.10.1200-te god.
- pismo dukljanskog kneza Vukana 1200-te god.
- sve oko Kulina 8.4.1203-te na Bilinu Polju
- Inkvizitor Rajner Sacconi 1250-te god.
- pisma papinskog legata kardinala Konrada 1223-te god.
- De haeresi catharorum in Lombardia (Archivum Fratrum Praedicatorum) 1210-1214
- Commentariolum de Provinciae Hungariae originibus (prije 1259.)
- Omnia puncta principalia et auctoritates extractae de disputatione inter christianumromanum et patarenumbosnensem (13. stoljeće) - Dijalog patarena i katolika.


Takodjer postoji mnostvo osuda i anatema, prokletstava na Crkvu Bosansku od stranje pravoslavne crkve gdje imamo sacuvanje brojne dokumente, ali o tome kada se srpski mitomani jave sa teorijom da su Bosnjani pravoslavni.

Bosna je specificna zemlja gdje je i proces feudalizacije i krscanstva kasnio. Tu se najduze zadrzalo paganstvo i cirilometodska tradicija. Bosanski vladari za razliku od ostalih dopustaju rad svih vjerskih kofesija i narod ne placa porez, desetinu niti jednoj crkvi. Jedna velika privilegija i za Bosnjane a i za vladare jer nemaju politickog konkurenta u crkvi. Nominalno katolici zbog diplomatije i priznanja svete stolice, a doamcim ispravama su duhovni pokrovitelji i svjedoci didovi Crkve Bosanske sto dovoljno pokazuje koja crkva je u Bosni najdominantnija.
Bosna ima stecke koji su takodjer obicaj nastao u isto vrijeme kada i hereza za Kulina. Ima svoje kulturoloske crte koje se vide u materijalnim ostacima, svoju verziju cirilice nazvanu poslije bosancica, svoj jezik bosanski koji se vec tada javlja pod tim imenom, narodno ime Bosnjani,.... i slicnost sa Hrvatskom ili Srbijom je ko nebo i zemlja.


Karta srednjovjekovnih crkvi ili tragova neke konfesije prije Osmanlija:


Sve ovo sto sam naveo nije samo upuceno tebi. Ne ocekujem da ovo sad analiziras, niti da prihvatis. Ove slike i dokumente cu jos koji put postirati kada se neko usudi Bosnu zvati iskljucivo katolickom ili pravoslavnom.

......a pogotovo "Bosnjackom"!!!!

[Yug]

Proučena dova na dovištu kod Turbeta u džematu Vardište, MIZ-e Breza
Štampa El. pošta
Objavljeno ponedjeljak, 25 Avgust 2014 13:41


U džematu Vardište, Medžlis Islamske zajednice Breza, proučen je tradicionalni mevlud i dova na dovištu kod Turbeta. Naime, svake godine prve nedjelje u mjesecu avgustu na ovom dovištu, u organizaciji džemata Vardište i Medžlisa Islamske zajednice Breza, uči se mevlud i dova. Zna se pouzdano da se učenje dove nijedne godine nije prekidalo od 1914., dakle od početka Prvog svjetskog rata, a učila se je i ranije jer je u ovom turbetu ukopan turski vojnik – asker, prilikom izvlačenja topova prema Bobovcu, prijestolnici Bosne. Naime, prilikom izvlačenja topova sa konjima jedan turski vojnik tu je umro i ukopan, te je na tom mjestu podignuto turbe tom šehidu. Ove godine na dovištu kod Turbeta, u nedjelju 03. 08. 2014. godine, okupilo se nekoliko stotina vjernika, koji su zajedno sa domaćinima džemata Vardište, predstavnicima Medžlisa IZ Breza, kao i gostima i ostalim imamima uputili zajedničku dovu na ovaj dan.

Kao gost predavač prisutnima se obratio Mensur ef. Pašalić, glavni imam Medžlisa IZ-e Fojnica i Predsjednik Udruženja ilmijje.

Program je počeo učenjem ašereta koje je proučio Mirsad ef. Velić, a potom je prisutne poselamio i uputio dobrodošlicu svim gostima Nedžad ef. Botić imam džemata Vardište. Mevludski program izveli su imami Medžlisa IZ-e Breza, kao i imami susjednih medžlisa i studenti FIN-a. Nakon prvog dijela programa, prisutnim vjernicima obratio se Mensur ef. Pašalić, koji je u svojoj besjedi pozitivno iznenađen ambijentom i velikom posjetom vjernika nadahnuto pričao ukazavši na kur'anske ajete o nama kao sinovima Ademovim gdje mi kao njegovi sinovi trebamo činiti zikr i šukr Allahu dž.š., jer Allah dž.š. kaže da je ljude i džinne stvorio samo da Allaha obožavaju, te o značaju svakodnevnog upućivanja dove našem Stvoritelju. Potom je slijedila dodjela zahvalnica istaknutim vakifima džamije u džematu Vardište, čija je dogradnja i renoviranje počela 2009. godine. Poslije je proučen kelime-zikr, a potom dova u kojoj je i zatražena Allahova pomoć za sve muslimane, a posebno za muslimane Palestine i Gaze. Dovu je proučio Hajrudin ef. Hašimović. Program je završen klanjanjem podne namaza. Dovište kod Turbeta je jedno od starijih dovišta na prostoru ove regije gdje se intenzivno i stalno uči dova prve nedjelje u mjesecu avgustu.

Nedžad ef. Botić

[hrasno38]

Proučena dova na dovištu kod Turbeta u džematu Vardište, MIZ-e Breza
Štampa El. pošta
Objavljeno ponedjeljak, 25 Avgust 2014 13:41


U džematu Vardište, Medžlis Islamske zajednice Breza, proučen je tradicionalni mevlud i dova na dovištu kod Turbeta. Naime, svake godine prve nedjelje u mjesecu avgustu na ovom dovištu, u organizaciji džemata Vardište i Medžlisa Islamske zajednice Breza, uči se mevlud i dova. Zna se pouzdano da se učenje dove nijedne godine nije prekidalo od 1914., dakle od početka Prvog svjetskog rata, a učila se je i ranije jer je u ovom turbetu ukopan turski vojnik – asker, prilikom izvlačenja topova prema Bobovcu, prijestolnici Bosne. Naime, prilikom izvlačenja topova sa konjima jedan turski vojnik tu je umro i ukopan, te je na tom mjestu podignuto turbe tom šehidu. Ove godine na dovištu kod Turbeta, u nedjelju 03. 08. 2014. godine, okupilo se nekoliko stotina vjernika, koji su zajedno sa domaćinima džemata Vardište, predstavnicima Medžlisa IZ Breza, kao i gostima i ostalim imamima uputili zajedničku dovu na ovaj dan.

Kao gost predavač prisutnima se obratio Mensur ef. Pašalić, glavni imam Medžlisa IZ-e Fojnica i Predsjednik Udruženja ilmijje.

Program je počeo učenjem ašereta koje je proučio Mirsad ef. Velić, a potom je prisutne poselamio i uputio dobrodošlicu svim gostima Nedžad ef. Botić imam džemata Vardište. Mevludski program izveli su imami Medžlisa IZ-e Breza, kao i imami susjednih medžlisa i studenti FIN-a. Nakon prvog dijela programa, prisutnim vjernicima obratio se Mensur ef. Pašalić, koji je u svojoj besjedi pozitivno iznenađen ambijentom i velikom posjetom vjernika nadahnuto pričao ukazavši na kur'anske ajete o nama kao sinovima Ademovim gdje mi kao njegovi sinovi trebamo činiti zikr i šukr Allahu dž.š., jer Allah dž.š. kaže da je ljude i džinne stvorio samo da Allaha obožavaju, te o značaju svakodnevnog upućivanja dove našem Stvoritelju. Potom je slijedila dodjela zahvalnica istaknutim vakifima džamije u džematu Vardište, čija je dogradnja i renoviranje počela 2009. godine. Poslije je proučen kelime-zikr, a potom dova u kojoj je i zatražena Allahova pomoć za sve muslimane, a posebno za muslimane Palestine i Gaze. Dovu je proučio Hajrudin ef. Hašimović. Program je završen klanjanjem podne namaza. Dovište kod Turbeta je jedno od starijih dovišta na prostoru ove regije gdje se intenzivno i stalno uči dova prve nedjelje u mjesecu avgustu.

Nedžad ef. Botić

Sad si najebo sad ce reci da citas zutu stampu, da to nije istina...bla bla bla a ubo si u sridu!!

[BAK-eV]

Proučena dova na dovištu kod Turbeta u džematu Vardište, MIZ-e Breza
Štampa El. pošta
Objavljeno ponedjeljak, 25 Avgust 2014 13:41


U džematu Vardište, Medžlis Islamske zajednice Breza, proučen je tradicionalni mevlud i dova na dovištu kod Turbeta. Naime, svake godine prve nedjelje u mjesecu avgustu na ovom dovištu, u organizaciji džemata Vardište i Medžlisa Islamske zajednice Breza, uči se mevlud i dova. Zna se pouzdano da se učenje dove nijedne godine nije prekidalo od 1914., dakle od početka Prvog svjetskog rata, a učila se je i ranije jer je u ovom turbetu ukopan turski vojnik – asker, prilikom izvlačenja topova prema Bobovcu, prijestolnici Bosne. Naime, prilikom izvlačenja topova sa konjima jedan turski vojnik tu je umro i ukopan, te je na tom mjestu podignuto turbe tom šehidu. Ove godine na dovištu kod Turbeta, u nedjelju 03. 08. 2014. godine, okupilo se nekoliko stotina vjernika, koji su zajedno sa domaćinima džemata Vardište, predstavnicima Medžlisa IZ Breza, kao i gostima i ostalim imamima uputili zajedničku dovu na ovaj dan.

Kao gost predavač prisutnima se obratio Mensur ef. Pašalić, glavni imam Medžlisa IZ-e Fojnica i Predsjednik Udruženja ilmijje.

Program je počeo učenjem ašereta koje je proučio Mirsad ef. Velić, a potom je prisutne poselamio i uputio dobrodošlicu svim gostima Nedžad ef. Botić imam džemata Vardište. Mevludski program izveli su imami Medžlisa IZ-e Breza, kao i imami susjednih medžlisa i studenti FIN-a. Nakon prvog dijela programa, prisutnim vjernicima obratio se Mensur ef. Pašalić, koji je u svojoj besjedi pozitivno iznenađen ambijentom i velikom posjetom vjernika nadahnuto pričao ukazavši na kur'anske ajete o nama kao sinovima Ademovim gdje mi kao njegovi sinovi trebamo činiti zikr i šukr Allahu dž.š., jer Allah dž.š. kaže da je ljude i džinne stvorio samo da Allaha obožavaju, te o značaju svakodnevnog upućivanja dove našem Stvoritelju. Potom je slijedila dodjela zahvalnica istaknutim vakifima džamije u džematu Vardište, čija je dogradnja i renoviranje počela 2009. godine. Poslije je proučen kelime-zikr, a potom dova u kojoj je i zatražena Allahova pomoć za sve muslimane, a posebno za muslimane Palestine i Gaze. Dovu je proučio Hajrudin ef. Hašimović. Program je završen klanjanjem podne namaza. Dovište kod Turbeta je jedno od starijih dovišta na prostoru ove regije gdje se intenzivno i stalno uči dova prve nedjelje u mjesecu avgustu.

Nedžad ef. Botić

I kakve ovo veze ima sa Hrvatima i hrvatskim zastavama na Bobovcu?

[JoseMujica]

Proučena dova na dovištu kod Turbeta u džematu Vardište, MIZ-e Breza
Štampa El. pošta
Objavljeno ponedjeljak, 25 Avgust 2014 13:41


U džematu Vardište, Medžlis Islamske zajednice Breza, proučen je tradicionalni mevlud i dova na dovištu kod Turbeta. Naime, svake godine prve nedjelje u mjesecu avgustu na ovom dovištu, u organizaciji džemata Vardište i Medžlisa Islamske zajednice Breza, uči se mevlud i dova. Zna se pouzdano da se učenje dove nijedne godine nije prekidalo od 1914., dakle od početka Prvog svjetskog rata, a učila se je i ranije jer je u ovom turbetu ukopan turski vojnik – asker, prilikom izvlačenja topova prema Bobovcu, prijestolnici Bosne. Naime, prilikom izvlačenja topova sa konjima jedan turski vojnik tu je umro i ukopan, te je na tom mjestu podignuto turbe tom šehidu. Ove godine na dovištu kod Turbeta, u nedjelju 03. 08. 2014. godine, okupilo se nekoliko stotina vjernika, koji su zajedno sa domaćinima džemata Vardište, predstavnicima Medžlisa IZ Breza, kao i gostima i ostalim imamima uputili zajedničku dovu na ovaj dan.

Kao gost predavač prisutnima se obratio Mensur ef. Pašalić, glavni imam Medžlisa IZ-e Fojnica i Predsjednik Udruženja ilmijje.

Program je počeo učenjem ašereta koje je proučio Mirsad ef. Velić, a potom je prisutne poselamio i uputio dobrodošlicu svim gostima Nedžad ef. Botić imam džemata Vardište. Mevludski program izveli su imami Medžlisa IZ-e Breza, kao i imami susjednih medžlisa i studenti FIN-a. Nakon prvog dijela programa, prisutnim vjernicima obratio se Mensur ef. Pašalić, koji je u svojoj besjedi pozitivno iznenađen ambijentom i velikom posjetom vjernika nadahnuto pričao ukazavši na kur'anske ajete o nama kao sinovima Ademovim gdje mi kao njegovi sinovi trebamo činiti zikr i šukr Allahu dž.š., jer Allah dž.š. kaže da je ljude i džinne stvorio samo da Allaha obožavaju, te o značaju svakodnevnog upućivanja dove našem Stvoritelju. Potom je slijedila dodjela zahvalnica istaknutim vakifima džamije u džematu Vardište, čija je dogradnja i renoviranje počela 2009. godine. Poslije je proučen kelime-zikr, a potom dova u kojoj je i zatražena Allahova pomoć za sve muslimane, a posebno za muslimane Palestine i Gaze. Dovu je proučio Hajrudin ef. Hašimović. Program je završen klanjanjem podne namaza. Dovište kod Turbeta je jedno od starijih dovišta na prostoru ove regije gdje se intenzivno i stalno uči dova prve nedjelje u mjesecu avgustu.

Nedžad ef. Botić

pa sad neka neko kaže da je provokacija napisati ovo

joooooo samo čekam kad se muslimani okupe na Bobovcu a katolici otvore n forumu temu Okupljanje okupatora na Bobovcu

ovo su realnosti loodila koje projeciraju tri nakaradne ideologije.....žali bože samo nepismena naroda koji popuši fore i napali se na ove primitivne rituale, što na kraju rezultira stotinama hiljada i tisoča mrtvih svakih 50-tak godina

i tako ima 200 godina ovo nesretno prkno Ojrope šlajdra umjestu

[hrasno38]

Proučena dova na dovištu kod Turbeta u džematu Vardište, MIZ-e Breza
Štampa El. pošta
Objavljeno ponedjeljak, 25 Avgust 2014 13:41


U džematu Vardište, Medžlis Islamske zajednice Breza, proučen je tradicionalni mevlud i dova na dovištu kod Turbeta. Naime, svake godine prve nedjelje u mjesecu avgustu na ovom dovištu, u organizaciji džemata Vardište i Medžlisa Islamske zajednice Breza, uči se mevlud i dova. Zna se pouzdano da se učenje dove nijedne godine nije prekidalo od 1914., dakle od početka Prvog svjetskog rata, a učila se je i ranije jer je u ovom turbetu ukopan turski vojnik – asker, prilikom izvlačenja topova prema Bobovcu, prijestolnici Bosne. Naime, prilikom izvlačenja topova sa konjima jedan turski vojnik tu je umro i ukopan, te je na tom mjestu podignuto turbe tom šehidu. Ove godine na dovištu kod Turbeta, u nedjelju 03. 08. 2014. godine, okupilo se nekoliko stotina vjernika, koji su zajedno sa domaćinima džemata Vardište, predstavnicima Medžlisa IZ Breza, kao i gostima i ostalim imamima uputili zajedničku dovu na ovaj dan.

Kao gost predavač prisutnima se obratio Mensur ef. Pašalić, glavni imam Medžlisa IZ-e Fojnica i Predsjednik Udruženja ilmijje.

Program je počeo učenjem ašereta koje je proučio Mirsad ef. Velić, a potom je prisutne poselamio i uputio dobrodošlicu svim gostima Nedžad ef. Botić imam džemata Vardište. Mevludski program izveli su imami Medžlisa IZ-e Breza, kao i imami susjednih medžlisa i studenti FIN-a. Nakon prvog dijela programa, prisutnim vjernicima obratio se Mensur ef. Pašalić, koji je u svojoj besjedi pozitivno iznenađen ambijentom i velikom posjetom vjernika nadahnuto pričao ukazavši na kur'anske ajete o nama kao sinovima Ademovim gdje mi kao njegovi sinovi trebamo činiti zikr i šukr Allahu dž.š., jer Allah dž.š. kaže da je ljude i džinne stvorio samo da Allaha obožavaju, te o značaju svakodnevnog upućivanja dove našem Stvoritelju. Potom je slijedila dodjela zahvalnica istaknutim vakifima džamije u džematu Vardište, čija je dogradnja i renoviranje počela 2009. godine. Poslije je proučen kelime-zikr, a potom dova u kojoj je i zatražena Allahova pomoć za sve muslimane, a posebno za muslimane Palestine i Gaze. Dovu je proučio Hajrudin ef. Hašimović. Program je završen klanjanjem podne namaza. Dovište kod Turbeta je jedno od starijih dovišta na prostoru ove regije gdje se intenzivno i stalno uči dova prve nedjelje u mjesecu avgustu.

Nedžad ef. Botić

I kakve ovo veze ima sa Hrvatima i hrvatskim zastavama na Bobovcu?

Pa vise nego ocito je da ovdje je vrlo sirok pojam povezanosti raznih aspekata vezanih za Bobovac.