Forum Klix.ba

stachu wrote: ↑23/01/2020 09:11

fakat
ovo znaci,imas sine cokoladu pa da te napomenem da pojedes

u prolazniku wrote: ↑23/01/2020 11:04

Bila jednom jedna lopta....

Logovan wrote: ↑23/01/2020 11:06

u prolazniku wrote: ↑23/01/2020 11:04

Bila jednom jedna lopta....

Poj'o milku s' keksom...

mrmikac wrote: ↑23/01/2020 08:34

Izgleda kao snajperska misija u Call of duty.

Zastava Francuske između 1814. i 1830.

Automobil - „La Jamais Contente” (nikad zadovoljna). Prvi automobil koji je dostigao brzinu od 100 km/h.

1899. godina.

Prodavnica robova. SAD, 1861.

Dio metalnog lanca, koji je sprečavao ulazak neprijateljskih brodova u carigradski zaliv „Zlatni rog” i vijekovima štitio vizantijsku prjestonicu od osvajača sa mora. Mehmed II Osvajač je 1453. pokušao da ga prekine silom, ali je lanac odolio. Znajući da je jedina slaba tačka grada koji je sa svih strana opasan zidinama upravo luka u Zlatnom rogu, koju je štitio lanac, Mehmed je na kraju Carigrad osvojio tako što ga je zaobišao - prebacio je brodove u zaliv preko kopna uz pomoć balvana i time okončao hiljadugodišnju istoriju Istočnog rimskog carstva .

Arheološki muzej, Istanbul.

Sergeja Krikaljova, zarobljen u svemiru. Njegova misija na svemirskoj stanici Mir trajala je duplo duže nego što je planirano, budući da se u svemiru zatekao u trenutku kada se raspao Sovjetski Savez. U više navrata je zahtjevao povratak, ali mu je sa Zemlje poručivano da se strpi, pošto prilike u državi koja je nestajala nisu bile sjajne. Između ostalog, nije bilo ni novca za njegov povratak. Krikaljov, koji je u svemiru ostao skoro godinu dana, konačno je sletio na zemlju 25. marta 1992, nakon što je Njemačka platila 24 miliona dolara kako bi njihov astronaut Klaus Ditrih Hade posjetio Mir. Država koja je Krikaljova poslala u svemir, po njegovom sletanju već neko vreme nije postojala, a on je dobio prigodan nadimak - „poslednji sovjetski državljanin”.

Originalni pti-ber (nepravilno petit-ber) koji je osmislio Luj Lefevr 1886. godine. Njegov izgled nije slučajan. Na keksu možemo uočiti četiri uha, 52 zubića i 24 rupice. Uši predstavljaju četiri godišnja doba, zubići 52 nedelje u godini, a rupice 24 sata u danu.

Egipatski predsjednik Anvar el Sadat razgovara sa izraelskim ministrom odbrane Moše Dajanom tokom svoje historijske posjete Izraelu. Izbor kravate je valjda bio slučajan.

1977. godina.

Osmatračnica. I svjetski rat.

Vratia se Šime...

Boing 737 američke avio-kompanije Aloha Airlines nakon prinudnog slijetanja na aerodrom Kahuluj na Havajima. Pilot, na famoznom letu 243, je bezbjedno uspio da prizemlji avion i pored činjenice da je krupan dio trupa otpao tokom leta. Svi putnici su preživjeli, budući da su bili vezani, ali je jedna stjuardesa izgubila život (ispala je iz aviona i njeno tijelo nikada nije pronađeno). Istraga je ustanovila da je do nesreće došlo usljed zamora materijala, budući da je avion za 19 godina letenja obavio duplo više letova od brojke za koju je projektovan.

28. april 1988.

Oznaka zemlje porijekla na proizvodima, famozni natpis „Made in”, nastao je u Velikoj Britaniji nakon donošenja Zakona o robnim oznakama 1887. godine (Merchandise Marks Act). Zakon je prvenstveno trebalo da zaštiti britansko tržište od njemačkih proizvoda, budući da je u Nemačkoj tada vladao protekcionizam. Nasuprot očekivanjima, oznaka nije odvratila ljude od kupovine, već je natpis „Made in Germany” vremenom postao svojevrsni pečat kvaliteta i simbol pouzdanih i izdržljivih proizvoda.