Ashdown: Treba učiniti sve da se BiH pridruži svojoj domovini - Evropi
t
M. Bh. 01/04/2011 12:17:00
VIDEO / Paddy Ashdown / daylife.com
LONDON - Potrebno je učiniti sve što se može kako bi se Bosna i Hercegovina pridružila svojoj domovini, a to je Evropa. Ovo je, među ostalim, izjavio Sir Paddy Ashdown, ugledni britanski političar i bivši visoki predstavnik međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini, gostujuću u emisiji “The Reunion” (Ponovno okupljanje) britanskog...
... radija “BBC Four” (BBC 4), u kojoj je bilo riječi o jednoj od najtežih misija koju je UN-ova agencija za izbjeglice – UNHCR – ikada imala, u toku rata u BiH od 1992. do 1995. godine.
U emisiji, kako je rečeno za Vijesti.ba nedavno emitiranoj na BBC-ju, a koju je vodila Sue McGregor, šest gostiju je svjedočilo o užasima rata u BiH iz prve ruke. To su bili Tony Land, šef operacija UNHCR-a u Sarajevu, Amira Sadiković, koja je radila kao službenik UNHCR-a za spoljne odnose, Larry Hollingworth, službenik za operacije UNHCR-a, Chris Janowski je bio terenski radnik s najdužim stažom, Lord Paddy Ashdown, u to vrijeme lider Liberalnih demokrata, i najistaknutiji britanski političar, koji je redovno posjećivao BiH cijelo vrijeme i Misha Glenny, izvještač BBC-ja tokom rata u BiH.
“Po mom mišljenju, na Balkanu neće biti mira sve dok preostali prvenstveni arhitekta ovog užasa, Ratko Mladić, ne bude pred sudom odgovarao za zločine. Ne možete graditi mir u toj zemlji, a to je jedna od najljepših zemalja, Bosna i Hercegovina, u krvi mi je, i ne mogu da zamislim svoj život bez nje, to je nevjerovatno lijepa zemlja, puna nevjerovatno nadarenih ljudi, apsolutno sam odlučan da učinimo što možemo kako bismo se pobrinuli da se BiH pridruži svojoj domovini, a to je Evropa, a to se ne može uraditi samo na osvetoljubivosti prošlosti”, rekao je Lord Ashdown, gostujući u emisiji BBC-ja.
Sagovornici su u emisiji “The Reunion” podsjetili na užase rata, etničko čišćenje i ostale nedaće kroz koje je prošlo stanovništvo BiH od 1992. do 1995. godine.
Pored ostalog, podsjetili su na posjetu službenika UNHCR-a Banja Luci 1992. i 1993. godine, u vrijeme kada je nastao izraz “etničko čišćenje”, objašnjavajući da je nastao tako što su u tom gradu, u kojem nije bilo ratnih dejstava srpske kuće obilježene na jedan način, bošnjačke na drugi, što je bio signal “banditima” koje kuće treba “očistiti”.
Lord Paddy Ashdown je podsjetio na posjetu koncentracionom logoru Manjača, gdje su muškarci, žene, djeca i starci živjeli u nezamislivo nehumanim uslovima.
Koristeći autentične izvještaje sa terena, emisija BBC-ja podsjetila je i na hronologiju događaja u Srebrenici i oko Srebrenice, koja je već od 1993. godine došla u centar pažnje.
“Ljudi Srebrenice ubijaju jedni druge kako bi došli do sadržaja paketa koje iz zraka bacaju američki avioni...”, navodi jedan izvještač.
Larry Hollingworth je opisao kako su uslovi u Srebrenici bili srednjevjekovni; u bolnici se osjetio miris gangrene i smrti, odsječene udove su ljudi bacali u kante vani, psi su jeli te udove, trčali po ulicama s udovima; nisu Srebreničani imali uopće anestetika, imali su dva doktora, jedan od njih je bio pedijatar prije rata, nije bio hirurg uopće, a nisu imali ni svjetla; u sali za operacije su koristili automobilsko svjetlo, kada nije ni toga bilo koristili su baklje... Po ulicama su ljudi doslovno umirali od gladi. “Sjećam se da smo vidjeli porodicu kako jedu konjsko kopito, hladno konjsko kopito”, istakao je Hollingworth.
Tony Land je rekao kako je “cijelo vrijeme rata imao utisak da su Bosanski Srbi znali da ako se NATO uključi, da će sve biti gotovo veoma brzo, i postali pravi majstori u guranju stanja do ivice kada bi se to moglo dogoditi, i onda bi uzmicali”. “I čini se da je, sa Srebrenicom, nisu uzmakli, oni su napravili korak preko te granice”, rekao je.
“The Reunion” je zatim podsjetio na 30. august 1995. godine kada je UN odobrio zračne udare na srpske položaje.
Bivši službenici UNHCR-a su potom podsjetili na pad Srebrenice, zaštićene zone UN-a, te da, kada su civili počeli dolaziti iz Srebrenice, su primjetili da nema muškaraca.
Niko nije znao šta se s njima dogodilo; žene su bukvalno vršile samoubistva, iscrpljene, očajne, izgladnjele, a muškarci su od strane srpskih snaga okupljeni, na hiljade i ubijeni. Srebrenica je protresla međunarodnu zajednicu i političari su konačno počeli razmišljati o preduzimanju odlučnih koraka, naveli su sagovornici BBC-ja.
Novinar Misha Glenny je podsjetio da su lideri Bosnaskih Srba, Radovan Karadžić i Ratko Mladić čak UNPROFOR-ovo osoblje postavili kao živi štit.
BBC-jeva emisija podsjeća kako je u maju 1999. podignuta optužnica protiv Slobodana Miloševića, kojem je petogodišnje suđenje završeno bez presude, jer je Milošević umro od srčanog udara u ćeliji 2006. godine. General Krstić proglašen je krivim za genocid, a Karadžić je uhapšen 2008. godine, dok je Mladić još uvijek na slobodi.
“Čini se da su obični ljudi naše zemlje bolje shvatali posljedice i užase te situacije mnogo bolje, nego naše vođe. Ja sam time bio opsjednut tokom te četiri godine i kad god bih sjedio u parlementu, vikali bi mi da sam član parlamenta u ime Sarajeva, i sjećam se da sam dobivao mnogo pisama, uključujući i ona iz moje izborne jedinice, 'zašto više pažnje posvećujete njima, nego nama?'. Niko nije mogao da shvati kakve će biti posljedice nedjelovanja i zato je sve to bilo toliko naraslo”, rekao je također Sir Paddy Ashdown za BBC.
“Apsolutno sam uvjeren da je to bio “Španski građanski rat” naše generacije. Bilo je to vrijeme kada političari nisu shvatili, kao ni ljudi, šta se događa, šta je sve u pitanju i to je bio nagovještaj onoga što dolazi, radije nego neko previranje iz prošlosti”, takođe je istakao.
Ko zaboravi,ponovice mu se.