Kur'anske mudzize
- victom
- Posts: 4062
- Joined: 04/04/2012 17:15
#801 Re: Kur'anske mudzize
hahahaaaaaaaaaahahaaaaaaaaa
joj samo se mogu nasmijati na ove gluposti o dokazima u svetim knjiga.
čistoća mačka, prljavost psa... itd itd
SMIJEŠNO.
fino mu piše da je zemlja ravna, al znaš prevod ne valja, u originalu piše loptasta.
al malo morgen.
a onda nađe nepovezana tri broja u kuranu, i žonglira dok ne napravi navodno napravi brzinu svjetlosti.
smijurija
joj samo se mogu nasmijati na ove gluposti o dokazima u svetim knjiga.
čistoća mačka, prljavost psa... itd itd
SMIJEŠNO.
fino mu piše da je zemlja ravna, al znaš prevod ne valja, u originalu piše loptasta.
al malo morgen.
a onda nađe nepovezana tri broja u kuranu, i žonglira dok ne napravi navodno napravi brzinu svjetlosti.
smijurija
- Smrcak15
- Posts: 11092
- Joined: 13/12/2015 13:23
#802 Re: Kur'anske mudzize
da, uracunata je svaka rijec "ahiret" sto znaci prvenstveno "buduci svijet" a moze da znaci zadnji/posljednji tako isto "dunja"/dunjaluk sto prvenstveno znaci ovaj svijet a moze da znaci blizi/donjidadinjo33 wrote:Pa dobro, Smrčak, šta kome u životu znači ti animalistički mjeseci od 27,3 ili koliko već dana, nisam za to nikad ni čuo?Smrcak15 wrote:
sve u Kur'anu ima neku vsoju veza i sa razlogom je spomenuto toliko puta
pogledaj samo sve varijacije sa rijec dana, svaka skoro forma ima neku svrhu
kao sto mozes da vidis, na vise mjesta rijeci, dan, mjesec, itd imaju svoju poveznicu sa stvarnoscu
kao sto mozes da vidis nespecificna forma za dan, 365 puta kao u godini, rijec mjesec u jednini 12 puta kao u godini
dani (ayyam) 27 puta kao sto je sideralni , tropikalni, drakonski i anomalisticki mjesec ima 27,... nesto dana
Dalje, spominješ nekakvu nespecifiču formu za dan, šta je to tačno, riječ "dan" u jednini bez određenog člana ili? Molim te da mi odgovoriš na to.
P.S. Pa ćemo nastaviti.
Dotad, naveo si na stranici 23 ove teme sljedeće:
2.
This world – 115 times
Next world – 115 times
Možeš li mi reći da li je ajet 38:7 uvršten u tih 115 spominjanja riječi "next world" (ahiret) i možeš li, molim te, prevesti taj ajet?
vjerovatno je zato i poveznica da se nazove buduci svijet zato sto je posljednji/zadnji zivot , tako isto dunja/dunjaluk je nazvan ovaj svijet zato sto je najdonji i nama najblizi zivot jer smo vecu njemu.
imamo zivot poslije u berzahu (zgrobni zivot), zivot na sudnjem danu, i zivot ili dzennet ili dzehennem.
evo da se uvjeris svojim ocima i rukama
rijec ahiret

preko kuranskog pretrazivaca
http://corpus.quran.com/qurandictionary.jsp?q=Axr
dunjaluk

preko Kurnaskog pretrazivaca
http://corpus.quran.com/qurandictionary ... #(2:85:38)
greska moja u pisanju anomalistiki ne animalistickiPa dobro, Smrčak, šta kome u životu znači ti animalistički mjeseci od 27,3 ili koliko već dana, nisam za to nikad ni čuo?
Dalje, spominješ nekakvu nespecifiču formu za dan, šta je to tačno, riječ "dan" u jednini bez određenog člana ili? Molim te da mi odgovoriš na to.
neznam sta znace nama ali znace astronomima
https://en.wikipedia.org/wiki/Month
The following types of months are mainly of significance in astronomy, most of them (but not the distinction between sidereal and tropical months) first recognized in Babylonian lunar astronomy.
The sidereal month is defined as the Moon's orbital period in a non-rotating frame of reference (which on average is equal to its rotation period in the same frame). It is about 27.32166 days (27 days, 7 hours, 43 minutes, 11.6 seconds). The exact duration of the orbital period cannot be easily determined, because the 'non-rotating frame of reference' cannot be observed directly. However, it is approximately equal to the time it takes the Moon to pass twice a "fixed" star (different stars give different results because all have proper motions and are not really fixed in position).
The tropical month is the average time for the Moon to pass twice through the same equinox point of the sky. It is 27.32158 days, very slightly shorter than the sidereal month (27.32166) days, because of precession of the equinoxes. Unlike the sidereal month, it can be measured precisely.
An anomalistic month is the average time the Moon takes to go from perigee to perigee - the point in the Moon's orbit when it is closest to Earth. An anomalistic month is about 27.55455 days on average.
The draconic month, draconitic month, or nodal month is the period in which the Moon returns to the same node of its orbit; the nodes are the two points where the Moon's orbit crosses the plane of the Earth's orbit. Its duration is about 27.21222 days on average.
https://en.wikipedia.org/wiki/Month
- Smrcak15
- Posts: 11092
- Joined: 13/12/2015 13:23
#803 Re: Kur'anske mudzize
gdje to pise, daj mi tacnu arapsku rijec pa cu ti prevesti i pojasniti sta znaci, a ako ces ti mene ubvijedjivati preko prevoda nemo od tebe nista, ti si onda zalutao na ovu temu...victom wrote:hahahaaaaaaaaaahahaaaaaaaaa
joj samo se mogu nasmijati na ove gluposti o dokazima u svetim knjiga.
čistoća mačka, prljavost psa... itd itd
SMIJEŠNO.
fino mu piše da je zemlja ravna, al znaš prevod ne valja, u originalu piše loptasta.
al malo morgen.
a onda nađe nepovezana tri broja u kuranu, i žonglira dok ne napravi navodno napravi brzinu svjetlosti.
smijurija
- Smrcak15
- Posts: 11092
- Joined: 13/12/2015 13:23
#804 Re: Kur'anske mudzize
priznat je , solarna godina se naziva u Kur'anu Sinaat dok Lunarna godina je Aambelfy wrote:evo i na temu Vic dana:Smrcak15 wrote:zato sto neislamski kalendar je priznat i kod Boga jer se bazira na solarnom racunanju, a Allah priznaje solarno tako i lunarno racunanje vremena. tako da ti argumenti nepiju vode bas.belfy wrote: samo da postavim ovo na temu: Stvari koje ne kontam
zasto ovako objasnjavas neislamski kalendar, a ne trudis se da objasnis Lunarni? ne odredjujes Ramazan niti prema Gregorijanskom, niti Julijanskom.
nadalje: ne kontam kako neki ne razumiju da iz obilja podataka koje sami biraju mogu naci uvijek poveznicu sa necim...
nadalje: ne kontam kako moze neko reci da je nesto naucni dokaz kada nauka tezi da objasni dogadjaje da bi ih mogla predvidjeti, jer ni avion nebi letio da nije toga, a neki naukom nazivaju "prorocanstva unazad" (oksimoron).
nadalje: moze li ijedna od stvari koje se predstavljaju kao "naucne" predvidjeti nesto sto se moze provjeriti?
pa ako je isto priznat zasto ga isto ne prikazuje i zasto ga ti isto ne mozas prikazati kroz Kur'an? toliko dokaza za jedan, a nemas ni priblizno za drugi, ali su oni isto priznati... logicno.
evo, da budemo okrenuti nauci: ponudi isto podudaranja sa Lunarnim kao sa Solarnim kalendarom da bi dokazao da ih Allah isto priznaje. jel moze?
Edit:
P.S. ako je neislamski kalendar priznat kod boga (tako barem Smrle kaze) kada je ocekivati da ce ostale neislamske stvari postati prihvacene, pa da svi zivimo u jednoj vjeri? hvala.
cak je i naznaceno omjer izmedju solarne i lunarne godine na 300 solarnih dodje 309 lunarnih godina.
i za kraj kaze Allah, uradio sam mjesec i sunce za racunanje vremena. tako da ti sva ta prica pada u vodu.
- asurbanipal
- Posts: 6692
- Joined: 28/06/2010 15:54
- Location: opet sam ti u kafani
#805 Re: Kur'anske mudzize
Smrcak15 wrote:
cak je i naznaceno omjer izmedju solarne i lunarne godine na 300 solarnih dodje 309 lunarnih godina.
i za kraj kaze Allah, uradio sam mjesec i sunce za racunanje vremena. tako da ti sva ta prica pada u vodu.
Netačno. Već sam ranije naglasio zašto je uzeta lunarna godina. Kako ćeš odrediti kada počinje mjesec Ramazan po solarnoj godini? Ili npr. Hadž?
- Smrcak15
- Posts: 11092
- Joined: 13/12/2015 13:23
#806 Re: Kur'anske mudzize
ramazan se odredjuje po mjesecu a ne po suncu, sta je to pogresno tacno reci mi sto sam napisao oko kojeg nema razilazenja medju islamskih ucenjaka?asurbanipal wrote:Smrcak15 wrote:
cak je i naznaceno omjer izmedju solarne i lunarne godine na 300 solarnih dodje 309 lunarnih godina.
i za kraj kaze Allah, uradio sam mjesec i sunce za racunanje vremena. tako da ti sva ta prica pada u vodu.
Netačno. Već sam ranije naglasio zašto je uzeta lunarna godina. Kako ćeš odrediti kada počinje mjesec Ramazan po solarnoj godini? Ili npr. Hadž?
- Smrcak15
- Posts: 11092
- Joined: 13/12/2015 13:23
#807 Re: RE: Re: RE: Re: RE: Re: RE: Re: RE: Re: RE: Re: RE: Re: RE: Re: RE: Re: RE: Re: Kur'anske mudzize
nemezis wrote:
Pa to ti i govorim, pozivas se na cuda a inda kažeš otprilike "kada bi napravio to tacno, poremetio bi nesto drugo". Razumijes li ti da to upravo opovrgava tvoju teoriju da je to čudo?
A ovo za zaokruživanje, ne lupaj bezveze, ne radi se o zaokruzivanju. Ni ti nisi zaokruzivao 70.457 na 71 jer se i ne moze zaokruziti taki, nego je 70.457 unutaj 71-og a 55.006 je unutar 56-og alu tebi to ne odgovara pa sa odjednom potezes zaokruživanje. Zasto si onda 70.457 zaokruzio na 71 kada je jasno da se 0.457 zaokruzuje na dole pa bi tako 70.457 trebao zaokruziti na 70. Dakle, pojasni zasto sada govoris o zaokruzivanju kada si ranije postavljao neke crteze gdje si upravo govorio da se ne radi o zaokruzivanju nego o smjestanju u određeni ajet. Takodje ranije si govorio nesto o tome da 0.006 nije ni jedno slovo te da zbog toga ne moze ici u 56-i a sada opet pominjes zaokruživanje. Mutis vodu?
Kur'an je povezan jedna cjelina, gdje bilo koje promjena cini da se unistava njegovo cudo, kako djelimicno tako negdje u potpunosti, znaci ako je vec programirao i raspodijelio da dobijemo 1.618 sto se uzima kao omjer zlatnog, Reza, nebitno je sta dolazi poslije, jer kakva je mudrost da bi tebi udovoljio da ti nastima decimale poslije ta 3 decimala a na drugoj strani razrusi sve ostalo drugoPa to ti i govorim, pozivas se na cuda a inda kažeš otprilike "kada bi napravio to tacno, poremetio bi nesto drugo". Razumijes li ti da to upravo opovrgava tvoju teoriju da je to čudo?
decimali ti dodju kao procenti sljedece sure koja dolazi, pa e 45.7% od sure 71 , a koliko je procenata 0.06% od 56 ajeta? de nam povuci liniju na 29 slova gdje dodje 0.06% , dali ce ti preci ta linija uopste prvo slovo da mi je znati, hoce pomocu magicnih trikova, to moze ni u Alisinoj zemlji cuda.Ni ti nisi zaokruzivao 70.457 na 71 jer se i ne moze zaokruziti taki, nego je 70.457 unutaj 71-og unutaj 71-og a 55.006 je unutar 56-og alu tebi to ne odgovara pa sa odjednom potezes zaokruživanje.
jeli stvarno moguce da neznas aproximirati jos uvijek iako sam ti prilozio cak BBC:a pojasnjenje, i opet ovaku glupost si mlatnuoZasto si onda 70.457 zaokruzio na 71 kada je jasno da se 0.457 zaokruzuje na dole pa bi tako 70.457 trebao zaokruziti na 70.
45,7 procenata je zaokruzuje na 46% a to se aproximira na 5% ako hoces samo jedan decimal da pises 70.5%
covjce nauci prvo aproximirati pa onda dodji ovdje da opovrgavas stvari, neznas osnove matematike a htio bi Kur'an da oboris svojim neznanjem, stvarno mi to nije jasno
-
nemezis
- Posts: 2987
- Joined: 30/01/2011 12:08
#808 Re: RE: Re: RE: Re: RE: Re: RE: Re: RE: Re: RE: Re: RE: Re: RE: Re: RE: Re: RE: Re: RE: Re: Kur'anske mudzize
Cinjenica da rezultat nije najblizi moguci zlatnom rezu upravo pokazuje da nije u pitanju cudo. Ili dovodis u pitanje mogućnost boga da to slozi tako da nema tih gresaka? Da pojasnim, ti tvrdis da je to cudo od boga i ja ti nadjem gresku u tome i ti tvrdis da ro nije moglo drugacije jer bi poremetilo ostalo. Kako je to cudo?Smrcak15 wrote:nemezis wrote:
Pa to ti i govorim, pozivas se na cuda a inda kažeš otprilike "kada bi napravio to tacno, poremetio bi nesto drugo". Razumijes li ti da to upravo opovrgava tvoju teoriju da je to čudo?
A ovo za zaokruživanje, ne lupaj bezveze, ne radi se o zaokruzivanju. Ni ti nisi zaokruzivao 70.457 na 71 jer se i ne moze zaokruziti taki, nego je 70.457 unutaj 71-og a 55.006 je unutar 56-og alu tebi to ne odgovara pa sa odjednom potezes zaokruživanje. Zasto si onda 70.457 zaokruzio na 71 kada je jasno da se 0.457 zaokruzuje na dole pa bi tako 70.457 trebao zaokruziti na 70. Dakle, pojasni zasto sada govoris o zaokruzivanju kada si ranije postavljao neke crteze gdje si upravo govorio da se ne radi o zaokruzivanju nego o smjestanju u određeni ajet. Takodje ranije si govorio nesto o tome da 0.006 nije ni jedno slovo te da zbog toga ne moze ici u 56-i a sada opet pominjes zaokruživanje. Mutis vodu?Kur'an je povezan jedna cjelina, gdje bilo koje promjena cini da se unistava njegovo cudo, kako djelimicno tako negdje u potpunosti, znaci ako je vec programirao i raspodijelio da dobijemo 1.618 sto se uzima kao omjer zlatnog, Reza, nebitno je sta dolazi poslije, jer kakva je mudrost da bi tebi udovoljio da ti nastima decimale poslije ta 3 decimala a na drugoj strani razrusi sve ostalo drugoPa to ti i govorim, pozivas se na cuda a inda kažeš otprilike "kada bi napravio to tacno, poremetio bi nesto drugo". Razumijes li ti da to upravo opovrgava tvoju teoriju da je to čudo?
Vec sam ti odgovorio za ovo zaokruživanje. Obzirom da si ti rekao da je bitno to sto je 70.457 u stvari 71-i ajet i postavljao si slikr koje to pokazuju, ja samo kazem da 55.006 se nalazi unutar 56-og ajeta. Da, nalazi se u 56-om ajetu za 0.006 ali se ipak nalaziu njemu a ne u 55-om. Napravi skicu kao sto si postavljao za 70.457 i vidjeces da se 55.006 nalazi unutar 56-og. Je li i ovdje tvrdis da bog nije mogao napraviti da rezultat bude izmedju 54 i 55 pa bi se nalazili u 55-om ajetu? Ponavljam, ti argumentujes da je nesto cudo a onda kazes da nije moglo drugacije jer bi se negdje drugo poremetilo. Pa osnova argumentacije da je nesto cudo od boga i jeste to da nema gresaka. Ako ima gresaka, kako je od boga?Smrcak15 wrote:decimali ti dodju kao procenti sljedece sure koja dolazi, pa e 45.7% od sure 71 , a koliko je procenata 0.06% od 56 ajeta? de nam povuci liniju na 29 slova gdje dodje 0.06% , dali ce ti preci ta linija uopste prvo slovo da mi je znati, hoce pomocu magicnih trikova, to moze ni u Alisinoj zemlji cuda.Ni ti nisi zaokruzivao 70.457 na 71 jer se i ne moze zaokruziti taki, nego je 70.457 unutaj 71-og unutaj 71-og a 55.006 je unutar 56-og alu tebi to ne odgovara pa sa odjednom potezes zaokruživanje.
jeli stvarno moguce da neznas aproximirati jos uvijek iako sam ti prilozio cak BBC:a pojasnjenje, i opet ovaku glupost si mlatnuoZasto si onda 70.457 zaokruzio na 71 kada je jasno da se 0.457 zaokruzuje na dole pa bi tako 70.457 trebao zaokruziti na 70.
45,7 procenata je zaokruzuje na 46% a to se aproximira na 5% ako hoces samo jedan decimal da pises 70.5%
covjce nauci prvo aproximirati pa onda dodji ovdje da opovrgavas stvari, neznas osnove matematike a htio bi Kur'an da oboris svojim neznanjem, stvarno mi to nije jasno
-
dadinjo33
- Posts: 1748
- Joined: 10/08/2016 18:41
#809 Re: Kur'anske mudzize
Eto, Smrčak, nije ti se dugo održao izazov. Dakle, tvrdnja je data na engleskom da se riječi za "this world" i "next world" u Kur'anu spominju jednak broj puta, po 115, što bi valjda trebalo da pošalje neku poruku o zakonomjernosti.Smrcak15 wrote: da, uracunata je svaka rijec "ahiret" sto znaci prvenstveno "buduci svijet" a moze da znaci zadnji/posljednji tako isto "dunja"/dunjaluk sto prvenstveno znaci ovaj svijet a moze da znaci blizi/donji
vjerovatno je zato i poveznica da se nazove buduci svijet zato sto je posljednji/zadnji zivot , tako isto dunja/dunjaluk je nazvan ovaj svijet zato sto je najdonji i nama najblizi zivot jer smo vecu njemu.
imamo zivot poslije u berzahu (zgrobni zivot), zivot na sudnjem danu, i zivot ili dzennet ili dzehennem.
evo da se uvjeris svojim ocima i rukama
rijec ahiret
preko kuranskog pretrazivaca
http://corpus.quran.com/qurandictionary.jsp?q=Axr
dunjaluk
preko Kurnaskog pretrazivaca
http://corpus.quran.com/qurandictionary ... #(2:85:38)
Međutim, jedina je istina da se arapska riječ "ahiret" spominje tačno 115 puta u tom obliku (u korijenskim izvedenicama mnogo više). Ali, ta riječ, kao što si i sam naveo, ne znači samo ahiret kao drugi svijet, antonim dunjaluka, nego ima i drugih značenja. Zato sam te i zamolio da prevedeš ajet 38:7, nakon čijeg bi se prevoda, da si se usudio postaviti prevod, vidjelo da se u tom ajetu nikako ne može govoriti o drugom svijetu. Dakle, oborena je tvrdnja da se "next world" spominje 115 puta, nego najviše 114, što znači da se spominje različit broj puta od riječi "this world", tj. 114 nije isto što i 115.
Jednako kao kad bi neko tvrdio da se u Kur'anu riječ "kosa" u značenju dlaka sa glave spominje 115 puta, baš kao i riječ "ćelavost". Kosa i ćelavost su manje-više antonimi, pa bi to neko naveo kao primjer nekog matematskog čuda. A onda se uđe u analizu i vidi da se u jednom ajetu zaista spominje ista riječ istog akcenta, ali u značenju kose kojom se kosi trava, a ne kose koja raste na glavi. Time bi se nepovratno i nepopraljivo narušila "čudesnost" tvrdnje o istom broju riječi "kosa" i "ćelavost" kao antonima. Jer, kosa kojom se kosi trava nije antonim sa ćelavošću, a "matematičkim čudom" se upravo htio naglasiti navodni balans između antonima.
Dakle, čudo je oboreno. U ovom primjeru 115-115 sam naveo samo jedan primjer dovoljan za obaranje čitavog sistema, a imaju još 4 koje nemam potrebu navoditi. Dakle, oboren ti je primjer gdje si ti imao mogućnost postaviti scenografiju, uraditi domaću zadaću. Da ne ulazimo sada u pitanje kriterija "čudesnosti" same postavke 115-115 sve i da je tačna (druge oblike riječi, odsustvo antonima drugih riječi i dr.).
Osim toga, nije mi bilo mrsko, ukucao sam prvu bajku koja mi je pala na pamet, Snjeguljica i sedam patuljaka, koja ima samo par stranica teksta.
I našao strašne zakonomjernosti samo u 2-3 stranice teksta.
Sama bajka nosi znakoviti naslov koji potencija broj 7. Riječ "Snjeguljica", ime glavne junakinje je spomenuto tačno 21 put, što je 3x7=21. To nas dovodi broju sedam kao kodu, koji je, zamisli, spomenut 3 puta, te upravo predstavlja relaciju između dijelova naslova, riječi "Snjeguljica" i "sedam". Pošto je "sedam" oznaka za vremensku sedmicu, a ona se sastoji od dana, provjerom je utvrđeno da se riječ "dan" spominje, zamisli, tačno 7 puta, što je kod po kojem šifrovana ova bajka, da je niko ne može izmijeniti. Boje koje se najviše spominju su bijela i crvena i spomenute su tačno po četiri puta obje, što predstavlja sklad između čednosti (Snjeguljica) i ukaljanosti krvlju (crvena) odnosno grijehom. I riječ "živ" se, u vezi sa osnovim značenjem, spominje isto četiri puta, jednako i riječ "mrtva", što šalje poruku ravnoteže i nadnaravnosti autora bajke, odnosno prevoda na hrvatski.
Šta reći do "Snjeguljicu-l-ekber".
Snjeguljica-21
Dan-7
Sedam-3
Bijela-crvena 4
Živ-mrtva-4
http://www.pjesmicezadjecu.com/bajke-i- ... grimm.html
- HardcoreMX
- Posts: 4087
- Joined: 02/05/2016 19:08
- Location: das objektiv der objektivität
#810 Re: Kur'anske mudzize
Par riječi o literarnim karakteristikama i mudžizama Kur'an-a.
-Literarna perfekcija Kur'an-a je takodjer jedna od mudžiza Kur'an-a,a tome upravo svjedoči podatak o visoko razvijenoj poeziji kod predislamskih arapa koji su nadaleko bili poznati po svom pjesničkom umijeću i izražaju,ali koji su zanijemili pred Kur'an-om.Još kad se uzme u obzir da je Kur'an postepeno objavljivan i opet je zasjenio njihovo kompletno književno stvaralaštvo,šta bi tek bilo da je odjednom objavljen.I ne samo to,nego u samom sadržaju Kur'ana,na nekoliko mjesta, nudi se i direktan izazov ljudima da načine nešto što bi moglo parirati Kur'anu i to ne čitavom,nego samo jednoj suri.
„A ako sumnjate u ono što objavljujemo robu Svome, načinite vi jednu suru sličnu objavljenim njemu, a pozovite i božanstva vaša, osim Allaha, ako istinu govorite.“(Kur'an: Al-Baqara 23.)
-Kur'an ne preza i nudi izazov ponovljen nekoliko puta tokom objave.Izazov tim istim velikanima poezije,majstorima retorike,nadasve poznatim po elokventnosti koji su čak održavali jedan svojevrsni sajam poezije,danas možda nešto najsličnije kao sajam knjige,gdje su nastupali najbolji pjesnici ispred svakog plemena koje je željelo da bude reprezentativno i ogrnuto oreolom ugleda te tako da je itekako bilo važno da se istaknu najbolje umotvorine od najboljih. Ša‘ir (pjesnik) određenog plemena bio je visoko cijenjen kod svog naroda i predstavljao je važnu kariku u nastupu protiv drugih plemena. Najpoznatije mjesto gdje su predislamski Arapi izlagali svoju poeziju bio je tržišni grad Ukaz,nedaleko od Mekke,gdje se izrodila čitava plejada tadašnjih pjesnika koji su i danas poznati,mnogima od njih je, već kad su prvi put čuli Kur'an, bilo jasno da se radi o nečemu što je neuporedivo i daleko prevazilazi njihova umijeća te prihvatali Islam.Ta razlika se primjeti i danas u usporedbi sa svim drugim na arapskom. Najbolje pjesme su pažljivo bile izabrane i sakupljene te nazvane ‚Mualleqat‘ što u prijevodu znači ‚obješene pjesme‘. Kao razlog tog naziva se navodi da su izabrane pjesme bile u cilju posebne naglašenosti okačene i na K‘abu,što ne mora biti potpuno tačno.Postoji i druga kategorija,zbirka uopćene poezije ‚Mufeddalijjat,više nasumične koja nije eksplicitno sadržavala samo predislamsku poeziju.
Ritam ili Melodika je jedna od nadnaravnih odlika(Mu'džiza) Kurana,dakle ono što bi se posebno sa aspekta poezije izdvojilo, jer je Kuran objavljen u periodu kada su Arapi bili izuzetni pjesnici,te im Kuran biva automatski izazov koji je još,kao što je već spomenuto, i u nekoliko navrata tokom objave dodatno naglašen.
-Arapski jezik ima dužine. U Kur'anu ,osim tih,imaju još pravila koja se zovu zajedničkim imenom tedžvid, tako da su na temelju Kur'ana dužine precizno odredjene.Arapski jezik je jedan od najbogatijih jezika svijeta i njegovu disciplinu krase stilističke i sintatičke finese,a najljepša je kur'anska sintaksa koju krasi jedinstveni metar i posebni stil, kao i ritam koji diktira nekada proza a nekada rima, s jedne strane, te težište samih riječi (korijen riječi dakle, 3 ili 4 harfa(slova) koji odredjuje značenje) s druge strane. Ovo se naziva arapski "nazm", a na našem bi se to moglo prevesti kao najbliže značenje kompozicije čiji je metar,ritam,stil i značenje, ukomponiran u savršenu fonetičko-semantičku cjelinu,specifične melodioznosti,arapski „lahn“.
-Izazov da se napravi sura koja svojom ljepotom, skladnošću i dubinom značenja podsjeća na kur’ansku je ostao važeći, ali i neprevazidjen do današnjih dana pa do Sudnjeg dana.Čak se i nemuslimanski mislioci slažu da je Kur’an uspostavio najsavršeniji standard književnog izražavanja,no to ne treba da čudi s obzirom da je i gramatika odnosno književni arapski i zasnovan na Kur'anu,što je svojevrsna mudžiza sama po sebi par excellence.Kur'an je najčitanija knjiga na svijetu,sa najvećim brojem ljudi koji jednu knjigu znaju napamet i sa milionima drugih koji znaju napamet dijelove Kur'ana te se iz dana u dan neprekidno citiraju (uče).Ono što je interesantno je da Kur'an nikada ne može da dosadi,svaki put iznova ga čitajući i učeći imate osjećaj da je svaki put jedan novi put,a svaki novi put bolji od onog prethodnog i kada mislite da sve ili mnogo znate, uvijek se ispostavi nešto novo za naučiti koje je ustvari oduvijek tu bilo,ali kao da vas je čekalo da nadodjete ,što bi rekli u našem narodu. Ako Kur’an sa razmišljanjem i razumjevanjem učimo ili slušamo, on nas uzdiže u višu duhovnu sferu kada najjače osjećamo i razumijemo smisao svoga življenja na ovome svijetu. Kur'an je jedna posebna vrsta mješavine pjesme i proze, dakle književnog oblika koji nije bio uobičajen kod Arapa.Kur’an po svome izrazu,po svom savršenom stilu, retoričkoj vještini, poetskom ljepotom,originalnošću i čistotom jezika, u vrijeme objave i kasnije, sve do danas, zasjenio i premašio je jezik i djela ne samo arapskih,nego svih književnika, prozaika i pjesnika.
„A Ja se kunem onim što vidite
i onim što ne vidite,
Kur’an je, doista, govor objavljen plemenitom Poslaniku,
a nije govor nikakva pjesnika - kako vi nikako ne vjerujete!
i nisu riječi nikakva proroka - kako vi malo razmišljate!
Objava je on od Gospodara svjetova!“
(Kur'an: Al-Haqqa 38-43)
-Literarna perfekcija Kur'an-a je takodjer jedna od mudžiza Kur'an-a,a tome upravo svjedoči podatak o visoko razvijenoj poeziji kod predislamskih arapa koji su nadaleko bili poznati po svom pjesničkom umijeću i izražaju,ali koji su zanijemili pred Kur'an-om.Još kad se uzme u obzir da je Kur'an postepeno objavljivan i opet je zasjenio njihovo kompletno književno stvaralaštvo,šta bi tek bilo da je odjednom objavljen.I ne samo to,nego u samom sadržaju Kur'ana,na nekoliko mjesta, nudi se i direktan izazov ljudima da načine nešto što bi moglo parirati Kur'anu i to ne čitavom,nego samo jednoj suri.
„A ako sumnjate u ono što objavljujemo robu Svome, načinite vi jednu suru sličnu objavljenim njemu, a pozovite i božanstva vaša, osim Allaha, ako istinu govorite.“(Kur'an: Al-Baqara 23.)
-Kur'an ne preza i nudi izazov ponovljen nekoliko puta tokom objave.Izazov tim istim velikanima poezije,majstorima retorike,nadasve poznatim po elokventnosti koji su čak održavali jedan svojevrsni sajam poezije,danas možda nešto najsličnije kao sajam knjige,gdje su nastupali najbolji pjesnici ispred svakog plemena koje je željelo da bude reprezentativno i ogrnuto oreolom ugleda te tako da je itekako bilo važno da se istaknu najbolje umotvorine od najboljih. Ša‘ir (pjesnik) određenog plemena bio je visoko cijenjen kod svog naroda i predstavljao je važnu kariku u nastupu protiv drugih plemena. Najpoznatije mjesto gdje su predislamski Arapi izlagali svoju poeziju bio je tržišni grad Ukaz,nedaleko od Mekke,gdje se izrodila čitava plejada tadašnjih pjesnika koji su i danas poznati,mnogima od njih je, već kad su prvi put čuli Kur'an, bilo jasno da se radi o nečemu što je neuporedivo i daleko prevazilazi njihova umijeća te prihvatali Islam.Ta razlika se primjeti i danas u usporedbi sa svim drugim na arapskom. Najbolje pjesme su pažljivo bile izabrane i sakupljene te nazvane ‚Mualleqat‘ što u prijevodu znači ‚obješene pjesme‘. Kao razlog tog naziva se navodi da su izabrane pjesme bile u cilju posebne naglašenosti okačene i na K‘abu,što ne mora biti potpuno tačno.Postoji i druga kategorija,zbirka uopćene poezije ‚Mufeddalijjat,više nasumične koja nije eksplicitno sadržavala samo predislamsku poeziju.
Ritam ili Melodika je jedna od nadnaravnih odlika(Mu'džiza) Kurana,dakle ono što bi se posebno sa aspekta poezije izdvojilo, jer je Kuran objavljen u periodu kada su Arapi bili izuzetni pjesnici,te im Kuran biva automatski izazov koji je još,kao što je već spomenuto, i u nekoliko navrata tokom objave dodatno naglašen.
-Arapski jezik ima dužine. U Kur'anu ,osim tih,imaju još pravila koja se zovu zajedničkim imenom tedžvid, tako da su na temelju Kur'ana dužine precizno odredjene.Arapski jezik je jedan od najbogatijih jezika svijeta i njegovu disciplinu krase stilističke i sintatičke finese,a najljepša je kur'anska sintaksa koju krasi jedinstveni metar i posebni stil, kao i ritam koji diktira nekada proza a nekada rima, s jedne strane, te težište samih riječi (korijen riječi dakle, 3 ili 4 harfa(slova) koji odredjuje značenje) s druge strane. Ovo se naziva arapski "nazm", a na našem bi se to moglo prevesti kao najbliže značenje kompozicije čiji je metar,ritam,stil i značenje, ukomponiran u savršenu fonetičko-semantičku cjelinu,specifične melodioznosti,arapski „lahn“.
-Izazov da se napravi sura koja svojom ljepotom, skladnošću i dubinom značenja podsjeća na kur’ansku je ostao važeći, ali i neprevazidjen do današnjih dana pa do Sudnjeg dana.Čak se i nemuslimanski mislioci slažu da je Kur’an uspostavio najsavršeniji standard književnog izražavanja,no to ne treba da čudi s obzirom da je i gramatika odnosno književni arapski i zasnovan na Kur'anu,što je svojevrsna mudžiza sama po sebi par excellence.Kur'an je najčitanija knjiga na svijetu,sa najvećim brojem ljudi koji jednu knjigu znaju napamet i sa milionima drugih koji znaju napamet dijelove Kur'ana te se iz dana u dan neprekidno citiraju (uče).Ono što je interesantno je da Kur'an nikada ne može da dosadi,svaki put iznova ga čitajući i učeći imate osjećaj da je svaki put jedan novi put,a svaki novi put bolji od onog prethodnog i kada mislite da sve ili mnogo znate, uvijek se ispostavi nešto novo za naučiti koje je ustvari oduvijek tu bilo,ali kao da vas je čekalo da nadodjete ,što bi rekli u našem narodu. Ako Kur’an sa razmišljanjem i razumjevanjem učimo ili slušamo, on nas uzdiže u višu duhovnu sferu kada najjače osjećamo i razumijemo smisao svoga življenja na ovome svijetu. Kur'an je jedna posebna vrsta mješavine pjesme i proze, dakle književnog oblika koji nije bio uobičajen kod Arapa.Kur’an po svome izrazu,po svom savršenom stilu, retoričkoj vještini, poetskom ljepotom,originalnošću i čistotom jezika, u vrijeme objave i kasnije, sve do danas, zasjenio i premašio je jezik i djela ne samo arapskih,nego svih književnika, prozaika i pjesnika.
„A Ja se kunem onim što vidite
i onim što ne vidite,
Kur’an je, doista, govor objavljen plemenitom Poslaniku,
a nije govor nikakva pjesnika - kako vi nikako ne vjerujete!
i nisu riječi nikakva proroka - kako vi malo razmišljate!
Objava je on od Gospodara svjetova!“
(Kur'an: Al-Haqqa 38-43)
-
dadinjo33
- Posts: 1748
- Joined: 10/08/2016 18:41
#811 Re: Kur'anske mudzize
Ih, šatro neki pošten izazov, "napravite sličnu suru ako možete", ljudi poslušali izazov i stekli sljedbenike, proglasili se poslanicima kao što je i Muhamed i onda Muhamed izdao katil ferman da se ti pjesnici i pjesnikinje pobiju (ako je vjerovati islamskim izvorima, a drugih uglavnom i nema u tom domenu). Baš pošten izazov i dokaz "nadnaravnosti" kur'anskog teksta.HardcoreMX wrote: „A ako sumnjate u ono što objavljujemo robu Svome, načinite vi jednu suru sličnu objavljenim njemu, a pozovite i božanstva vaša, osim Allaha, ako istinu govorite.“(Kur'an: Al-Baqara 23.)
- HardcoreMX
- Posts: 4087
- Joined: 02/05/2016 19:08
- Location: das objektiv der objektivität
#812 Re: Kur'anske mudzize
nastavak:dadinjo33 wrote:Ih, šatro neki pošten izazov, "napravite sličnu suru ako možete", ljudi poslušali izazov i stekli sljedbenike, proglasili se poslanicima kao što je i Muhamed i onda Muhamed izdao katil ferman da se ti pjesnici i pjesnikinje pobiju (ako je vjerovati islamskim izvorima, a drugih uglavnom i nema u tom domenu). Baš pošten izazov i dokaz "nadnaravnosti" kur'anskog teksta.HardcoreMX wrote: „A ako sumnjate u ono što objavljujemo robu Svome, načinite vi jednu suru sličnu objavljenim njemu, a pozovite i božanstva vaša, osim Allaha, ako istinu govorite.“(Kur'an: Al-Baqara 23.)
" Pa ako ne učinite, a nećete učiniti, onda se čuvajte vatre za nevjernike pripremljene, čije će gorivo biti ljudi i kamenje."(Kur'an: Al-Baqara 24.)
jedino što je šatro su tvoji "islamski izvori".
Last edited by HardcoreMX on 02/12/2016 18:44, edited 1 time in total.
- Towelie
- Posts: 7487
- Joined: 03/05/2013 19:29
#813 Re: Kur'anske mudzize
Zasto se uopste bakcati ovim navodnim cudesima kad imamo hafs i warsh verzije Kur'ana, pa jos imamo bismilu koja se broji kao ajet i koja se ne broji. 
-
dadinjo33
- Posts: 1748
- Joined: 10/08/2016 18:41
#814 Re: Kur'anske mudzize
Svi su oni prije te vječne Allahove kazne sa drugog svijeta osjetili na svojim vratovima sječiva Muhamedovih poslušnika, jednoj pjesnikinji su sklonili dijete sa prsa da je mogu zaklati i ubica je za to dobio pohvalu od Muhameda, kažu islamski izvori.HardcoreMX wrote: nastavak:
" Pa ako ne učinite, a nećete učiniti, onda se čuvajte vatre za nevjernike pripremljene, čije će gorivo biti ljudi i kamenje."(Kur'an: Al-Baqara 24.)
Nije nekako viteški taj način dokazivanja nenadmašivosti kur'anskog izražaja, zar ne?
Pozvati na pošteno nadmetanje u svrhu dokazivanja nenadmašivosti kur'anskog izražaja, a onda takmace smaći.
- HardcoreMX
- Posts: 4087
- Joined: 02/05/2016 19:08
- Location: das objektiv der objektivität
#815 Re: Kur'anske mudzize
@дадињо33
Narašćete ti rogovi koliko lažeš.Gdje li si samo naučio toliko izmišljati.
Narašćete ti rogovi koliko lažeš.Gdje li si samo naučio toliko izmišljati.
-
dadinjo33
- Posts: 1748
- Joined: 10/08/2016 18:41
#816 Re: Kur'anske mudzize
Ma ne lažem, nego ti ne znaš islamsku istoriju iz najranijih islamskih izvora. Ako tvrdiš da ti časni ashabi, tabiini i tabi tabiini lažu, tvoja stvar.HardcoreMX wrote:@дадињо33
Narašćete ti rogovi koliko lažeš.Gdje li si samo naučio toliko izmišljati.
- HardcoreMX
- Posts: 4087
- Joined: 02/05/2016 19:08
- Location: das objektiv der objektivität
#817 Re: Kur'anske mudzize
@дадињо33
Šta će ti historija pored Kur'ana.Ne vjerujem ni u jednu historiju.Historiju pišu i izmišljaju takvi kao ti.
Šta će ti historija pored Kur'ana.Ne vjerujem ni u jednu historiju.Historiju pišu i izmišljaju takvi kao ti.
-
dadinjo33
- Posts: 1748
- Joined: 10/08/2016 18:41
#818 Re: Kur'anske mudzize
HardcoreMX wrote:@дадињо33
Šta će ti historija pored Kur'ana.Ne vjerujem ni u jednu historiju.Historiju pišu i izmišljaju takvi kao ti.
Čitajući hadise, a i Kur'an je prenijet kao hadis, pomislio sam "I gori od mene"
- HardcoreMX
- Posts: 4087
- Joined: 02/05/2016 19:08
- Location: das objektiv der objektivität
#819 Re: Kur'anske mudzize
@дадињо33
"O sljedbenici Knjige, zašto onoga koji vjeruje od Allahove vjere odvraćate, nastojeći da je krivom prikažete, a znate da je istina? - A Allah motri na ono što radite!" (Kur'an 3:99)
"O sljedbenici Knjige, zašto onoga koji vjeruje od Allahove vjere odvraćate, nastojeći da je krivom prikažete, a znate da je istina? - A Allah motri na ono što radite!" (Kur'an 3:99)
-
dadinjo33
- Posts: 1748
- Joined: 10/08/2016 18:41
#820 Re: Kur'anske mudzize
ETo, spomenem da čitam Kur'an, a ti me gađaš ajetom da sam sljedbenik knjigeHardcoreMX wrote:@дадињо33
"O sljedbenici Knjige, zašto onoga koji vjeruje od Allahove vjere odvraćate, nastojeći da je krivom prikažete, a znate da je istina? - A Allah motri na ono što radite!" (Kur'an 3:99)
- HardcoreMX
- Posts: 4087
- Joined: 02/05/2016 19:08
- Location: das objektiv der objektivität
#821 Re: Kur'anske mudzize
@дадињо33
Ti upravo spomenu da čitaš "historiju".Eto,vidiš kako moraš biti sljedbenik ipak neke knjige.Kur'an ne fula nimalo.
Ti upravo spomenu da čitaš "historiju".Eto,vidiš kako moraš biti sljedbenik ipak neke knjige.Kur'an ne fula nimalo.
-
dadinjo33
- Posts: 1748
- Joined: 10/08/2016 18:41
#822 Re: Kur'anske mudzize
I ti slijediš sve što pročitaš?HardcoreMX wrote:@дадињо33
Ti upravo spomenu da čitaš "historiju".Eto,vidiš kako moraš biti sljedbenik ipak neke knjige.Kur'an ne fula nimalo.
P.S. Malo smo skrenuli sa topica. Da išta valjam, bilo bi me strah Allaha, a ne moderacije
Nego, literarnu nadnaravnost Kur'ana naglašavaju mnogi koji ne poznaju arapski. Kako gledaš na to?
- HardcoreMX
- Posts: 4087
- Joined: 02/05/2016 19:08
- Location: das objektiv der objektivität
#823 Re: Kur'anske mudzize
@дадињо33
-Maloprije reče da ne slijedim ,npr.tvoju izmišljenu historiju.I opet Kur'an ne fula kad kaže,tebi tvoja,a meni moja vjera.Jel' tako?
-P.S. Jesi ti skren'o,ali ja nisam.Doduše unaprijed sam znao da nećeš moći ništa ni ovoj mudžizi,osim jedino trolat kao i uvijek.Može jedino da te tješi što nisu ni drugi prije tebe uspjeli.
-Prvi put čujem,doduše poznajući te,ne bi me čudilo da opet izmišljaš.Ali me čudi kako ti znaš kako ti „mnogi“ ne znaju arapski,a pri tome ti sam ne znaš čak razlikovati šta je Kur'an,a šta hadis,ali zato opet puna usta protiv Islama.Izmedju ostalog nisi odgovorio na pitanje koje ti je postavio gornji ajet.Što se tiče arapskog lično sam se uvjerio,odnosno svakodnevno se uvjeravam da arapski iz Kur'ana i po stilu,po sročenosti,po konstrukciji,jednostavno po svemu se itekako razlikuje od uobičajenog govora ili ostalog napisanog na arapskom.Onaj ko želi da postane musliman,postaće kad podje da uči arapski.Neće proći dugo,primjetiće i skontaće šta je Kur'an.Časni.
-Maloprije reče da ne slijedim ,npr.tvoju izmišljenu historiju.I opet Kur'an ne fula kad kaže,tebi tvoja,a meni moja vjera.Jel' tako?
-P.S. Jesi ti skren'o,ali ja nisam.Doduše unaprijed sam znao da nećeš moći ništa ni ovoj mudžizi,osim jedino trolat kao i uvijek.Može jedino da te tješi što nisu ni drugi prije tebe uspjeli.
-Prvi put čujem,doduše poznajući te,ne bi me čudilo da opet izmišljaš.Ali me čudi kako ti znaš kako ti „mnogi“ ne znaju arapski,a pri tome ti sam ne znaš čak razlikovati šta je Kur'an,a šta hadis,ali zato opet puna usta protiv Islama.Izmedju ostalog nisi odgovorio na pitanje koje ti je postavio gornji ajet.Što se tiče arapskog lično sam se uvjerio,odnosno svakodnevno se uvjeravam da arapski iz Kur'ana i po stilu,po sročenosti,po konstrukciji,jednostavno po svemu se itekako razlikuje od uobičajenog govora ili ostalog napisanog na arapskom.Onaj ko želi da postane musliman,postaće kad podje da uči arapski.Neće proći dugo,primjetiće i skontaće šta je Kur'an.Časni.
- asurbanipal
- Posts: 6692
- Joined: 28/06/2010 15:54
- Location: opet sam ti u kafani
#824 Re: Kur'anske mudzize
HardcoreMX wrote:
"O sljedbenici Knjige, zašto onoga koji vjeruje od Allahove vjere odvraćate, nastojeći da je krivom prikažete, a znate da je istina? - A Allah motri na ono što radite!" (Kur'an 3:99)
Okupila se "odabrana" ekipa, sastavila listine i rekla evo to je to. I ja motrim na Allaha šta on radi.
- Smrcak15
- Posts: 11092
- Joined: 13/12/2015 13:23
#825 Re: Kur'anske mudzize
dadinjo33 wrote:Eto, Smrčak, nije ti se dugo održao izazov. Dakle, tvrdnja je data na engleskom da se riječi za "this world" i "next world" u Kur'anu spominju jednak broj puta, po 115, što bi valjda trebalo da pošalje neku poruku o zakonomjernosti.Smrcak15 wrote: da, uracunata je svaka rijec "ahiret" sto znaci prvenstveno "buduci svijet" a moze da znaci zadnji/posljednji tako isto "dunja"/dunjaluk sto prvenstveno znaci ovaj svijet a moze da znaci blizi/donji
vjerovatno je zato i poveznica da se nazove buduci svijet zato sto je posljednji/zadnji zivot , tako isto dunja/dunjaluk je nazvan ovaj svijet zato sto je najdonji i nama najblizi zivot jer smo vecu njemu.
imamo zivot poslije u berzahu (zgrobni zivot), zivot na sudnjem danu, i zivot ili dzennet ili dzehennem.
evo da se uvjeris svojim ocima i rukama
rijec ahiret
preko kuranskog pretrazivaca
http://corpus.quran.com/qurandictionary.jsp?q=Axr
dunjaluk
preko Kurnaskog pretrazivaca
http://corpus.quran.com/qurandictionary ... #(2:85:38)
Međutim, jedina je istina da se arapska riječ "ahiret" spominje tačno 115 puta u tom obliku (u korijenskim izvedenicama mnogo više). Ali, ta riječ, kao što si i sam naveo, ne znači samo ahiret kao drugi svijet, antonim dunjaluka, nego ima i drugih značenja. Zato sam te i zamolio da prevedeš ajet 38:7, nakon čijeg bi se prevoda, da si se usudio postaviti prevod, vidjelo da se u tom ajetu nikako ne može govoriti o drugom svijetu. Dakle, oborena je tvrdnja da se "next world" spominje 115 puta, nego najviše 114, što znači da se spominje različit broj puta od riječi "this world", tj. 114 nije isto što i 115.
Jednako kao kad bi neko tvrdio da se u Kur'anu riječ "kosa" u značenju dlaka sa glave spominje 115 puta, baš kao i riječ "ćelavost". Kosa i ćelavost su manje-više antonimi, pa bi to neko naveo kao primjer nekog matematskog čuda. A onda se uđe u analizu i vidi da se u jednom ajetu zaista spominje ista riječ istog akcenta, ali u značenju kose kojom se kosi trava, a ne kose koja raste na glavi. Time bi se nepovratno i nepopraljivo narušila "čudesnost" tvrdnje o istom broju riječi "kosa" i "ćelavost" kao antonima. Jer, kosa kojom se kosi trava nije antonim sa ćelavošću, a "matematičkim čudom" se upravo htio naglasiti navodni balans između antonima.
Dakle, čudo je oboreno. U ovom primjeru 115-115 sam naveo samo jedan primjer dovoljan za obaranje čitavog sistema, a imaju još 4 koje nemam potrebu navoditi. Dakle, oboren ti je primjer gdje si ti imao mogućnost postaviti scenografiju, uraditi domaću zadaću. Da ne ulazimo sada u pitanje kriterija "čudesnosti" same postavke 115-115 sve i da je tačna (druge oblike riječi, odsustvo antonima drugih riječi i dr.).
Osim toga, nije mi bilo mrsko, ukucao sam prvu bajku koja mi je pala na pamet, Snjeguljica i sedam patuljaka, koja ima samo par stranica teksta.
I našao strašne zakonomjernosti samo u 2-3 stranice teksta.
Sama bajka nosi znakoviti naslov koji potencija broj 7. Riječ "Snjeguljica", ime glavne junakinje je spomenuto tačno 21 put, što je 3x7=21. To nas dovodi broju sedam kao kodu, koji je, zamisli, spomenut 3 puta, te upravo predstavlja relaciju između dijelova naslova, riječi "Snjeguljica" i "sedam". Pošto je "sedam" oznaka za vremensku sedmicu, a ona se sastoji od dana, provjerom je utvrđeno da se riječ "dan" spominje, zamisli, tačno 7 puta, što je kod po kojem šifrovana ova bajka, da je niko ne može izmijeniti. Boje koje se najviše spominju su bijela i crvena i spomenute su tačno po četiri puta obje, što predstavlja sklad između čednosti (Snjeguljica) i ukaljanosti krvlju (crvena) odnosno grijehom. I riječ "živ" se, u vezi sa osnovim značenjem, spominje isto četiri puta, jednako i riječ "mrtva", što šalje poruku ravnoteže i nadnaravnosti autora bajke, odnosno prevoda na hrvatski.
Šta reći do "Snjeguljicu-l-ekber".
Snjeguljica-21
Dan-7
Sedam-3
Bijela-crvena 4
Živ-mrtva-4
http://www.pjesmicezadjecu.com/bajke-i- ... grimm.html
prije nego ti postiram verifikaciju organizacije Muhadith da ja kazem koju rijec na ovo sto ti napisaEto, Smrčak, nije ti se dugo održao izazov. Dakle, tvrdnja je data na engleskom da se riječi za "this world" i "next world" u Kur'anu spominju jednak broj puta, po 115, što bi valjda trebalo da pošalje neku poruku o zakonomjernosti.
rijec Ahiret znaci POSLJEDNJI/ZADNJI i zato se buduci svijet naziva (POSLJEDNJI/ZADNJI zivot/svijet) samo sto ga mi prevodimo kao buduci a ne govorimo zadnji, jer u arapskom jezickom smislu to znaci bukvalno zadnji sa dodatkom svijet ili zivot jer se cilja na taj buduci svijet.
znaci rijec ahiret kad ga prevodimo zadnji savisi samo u kojem kontekstu , ako je rijec o buducem zivotu onda je buduci zivot prevedan rijec Ahiret, ako je riject o posljednjoj generaciji onda se opet koristi rijec Ahiret
38:7. Nismo o ovome čuli u milletu zadnjem(ahiret). Ovo je samo izmišljotina!
znaci bukvalno rijec Zadnji to je srz, a to sto je nazvan buduci zvijet kao zadnji jer je to zadnji svijet kojeg ce covjek zivjeti vjecno i poslije toga nema drugog svijeta. i zato se prevodi kod nas buduci svijet.
tako je isto i sa DUnja sto znaci najblize i najdonje
https://en.wikipedia.org/wiki/Dunya
Dunyā most literally means 'closest' or 'lowest'. In the Qur'an, dunyā and ākhira represent oppositions in temporal, spatial and moral dimensions:
Tako kad bi smo napisali da Kur'an kaze
Dunja(najblize/najdonje) -115 puta
Ahiret(zadnji) - 115 puta
nebi smo pogrijesili, jer su to antonimi , suprostnosti jedno drugom
ako bismo prevodili
Dunja(ovaj svijet) -115 puta
Ahiret(buduci svijet) - 115 puta
nebi smo opet pogrijesili
pa cak i ako bismo prevodili ovako, ako bi postavka ovako bila
Dunja(ovaj svijet/najblize/najdonje) -115 puta
Ahiret(buduci svijet/zadnji) - 115 puta
jeli ti sad malo jasnije i zasto uopste ni blizu da pada u vodu kako ti to hoces da predstavis
sad da ovo analiziramo maloJednako kao kad bi neko tvrdio da se u Kur'anu riječ "kosa" u značenju dlaka sa glave spominje 115 puta, baš kao i riječ "ćelavost". Kosa i ćelavost su manje-više antonimi, pa bi to neko naveo kao primjer nekog matematskog čuda. A onda se uđe u analizu i vidi da se u jednom ajetu zaista spominje ista riječ istog akcenta, ali u značenju kose kojom se kosi trava, a ne kose koja raste na glavi. Time bi se nepovratno i nepopraljivo narušila "čudesnost" tvrdnje o istom broju riječi "kosa" i "ćelavost" kao antonima. Jer, kosa kojom se kosi trava nije antonim sa ćelavošću, a "matematičkim čudom" se upravo htio naglasiti navodni balans između antonima.
Kosa (na glavi) i Kosa(sa kojom se kosi trava) nemaju znacenje zajednicko kao sto imaju Ahiret(zadnji) i Ahiret (zadnji/buduci svijet)
cak sta vise iako Kosa (na glavi) i Kosa(sa kojom se kosi trava) nemaju znacenje zajednicko ako bi neko napisao Kosa (na glavi) 20 puta i Kosa(sa kojom se kosi trava) 80 puta totalno 100 puta, pa i kad bi spomenuo celavost 100 puta, to bi opet bilo lingvisticko cudo samo kad se uzimaju rijeci Kosa bilo to na glavi ili kao predmet za kosenje trave) u kombinaciji sa rijeci celavost 100 puta, opet bi bio potencijalni dokaz da je namjerno to nastimamo da se spominje toliko puta ako bi vidjeli masa drugih slicnih primjera u istoj knjizi, onda bi to bilo valjano i nebi ga smatrali slucajnost, nego namjerno programiranje teksta.
pa cak i kad bi kosa spominjala 100 puta, celavost 100 puta i trava 100 puta, mozemo kombinirati lingvisticki
Kosa 100 puta
Celavost 100 puta
Kosa 100 puta (misli se na Kosu sa kojom se kosi trava)
Trava 100 puta
fantasticno bi bilo, pa makar kombinirala se znacenja
verifikacija rijeci Ahiret i Dunja(Dunjaluk) od Muhaddith organizacije

komentar arapske organzacije Muhadith
RESPONSE to the objection
(from Orfan Rabbat - from Al Muhaddith Project):
So we agree that both meanings of “closer” (dunya) and its opposite “farther” (akhirah)
exist in all words that we counted !!!
Whereby the objection fails immediately:
Whe we find two words that recur in specific contrasted meanings
closer (dunya) as opposed to farther (akhirah),
one cannot object that they do not recur
in the meanings that he himself dictates (earthly life and after life) !
i.e. when we find words with meanings that coincide indeed,
one cannot accuse us of fabrication,
when the other party is actually the one picking the meanings that suits him,
whereby their counts do not match !
To confirm our argument,
it is obvious that “al adwatil DUNYA (closer)” in 8:42
is equivalent to “al hayat al DUNYA” (the closer life) in the meaning of closeness,
just as the opposite:
“al adwatil AKHIRAH (farther)”
is equivalent to “al hayat al AKHIRAH” (the other life) in the meaning of being “far”.
Indeed, the match exists both in the number count (115),
AS WELL AS in the meaning (near), and its opposite (far).
