Sinonim uspjeha: Almir Badnjević, jedini doktor nauka biomedicinskog inžinjeringa u BiH
Piše: E. F.
Almir Badnjević iz Bosanke Krupe prvi je doktor nauka iz oblasti biomedicinskog inžinjeringa kojeg će dobiti naša zemlja. Mladić koji može samo poslužiti kao inspiracija svima nama, a zapravo je pravo oličenje uspjeha, u martu ove godine će u našu zemlju dovesti najozbiljniji naučni skup koji se na prostoru BiH dogodio u posljednjih deset godina.
Ovog obrazovanog, talentovanog i zanimljivog mladog čovjeka kroz život i posao vodi filozofija da nijedna tvrđava nije neosvojiva – neke su samo nedovoljno napadnute.
Badnjević je magistrirao na Elektrotehničkom fakultetu u Sarajevu 2010. godine kada počinje da radi u području medicinske elektronike i medicinske opreme, te jednim dijelom biomedicinskog inžinjeringa.
Red, rad i disciplina
Kako je kazao, već u djetinjstvu je znao da će se u životu baviti nečim što je vezano za tehniku, jedino što je tada želio da postane astronaut.
Inače, biomedicinski inžinjering – (BMI) je oblast inžinjeringa u kojoj inžinjeri, koristeći se svojim principima i znanjima, rješavaju probleme u medicini. Dakle, svi stvoreni medicinski uređaji, svi implantati, sve rekombinacije u DNK strukturama i mnogo drugog su nastali zahvaljujući BMI.
Zahvaljujući velikom broju specijalizacija obavljenih po Evropi, Almir je stekao dosta znanja iz oblasti BMI što mu je otvorilo vrata i dalo ideju za rad na doktorskoj tezi. Trenutno radi na svojoj tezi koju će do ljeta ove godine odbraniti na Fakultetu elektrotehnike i računarstva (FER) u Zagrebu iz oblasti BMI.
Almir smatra da je za njegov poslovni uspjeh "kriv“ samo rad i trud, i upravo zbog toga njegov životni moto je "red, rad i disciplina". U tom slučaju, nebo je granica. To je njegova životna filozofija. Tako Almir jednostavno nema baš previše slobodnog vremena jer uistinu vrijedno radi.
Trenutno je direktor Državnog laboratorija za verifikaciju medicinske opreme u BiH, Verlab. Almir radi i kao stručnjak iz prakse (asistent) na Elektrotehničkom fakultetu u Sarajevu, te kao stručnjak iz prakse (predavač) na Internacionalnom Burch Univerzitetu. Pored toga je i izvršni direktor Društva za medicinski i biološki inžinjering u BiH te je ujedno i autor 20 istraživačkih radova.
Najvažniji naučni skup u posljednjih 10 godina
Pomenuto Društvo osnovano je u martu prošle godine, no već je uspjelo ostvariti ostvari zapažene rezultate.
"Od marta do sada smo uspjeli da se pojavimo na Evropskoj konferenciji za medicinski i biološki inžinjering održanoj u septembru 2014. godine sa tri stručna rada. Predali smo i aplikaciju da BiH postane punopravna članica IFMBE (International Federation for Medical and Biological Engineering). Između ostalog došli smo i na ideju da organizujemo prvu Konferenciju medicinskog i biološkog inžinjeringa u BiH (CMBEBIH 2015). Ovo je trebala da bude konferencija samo za ljude iz BiH, jer nam je cilj bio da vidimo ko radi u ovoj oblasti u BiH. Međutim, informacija se proširila vrlo brzo i u principu ovo postaje prva konferencija iz ove oblasti u regionu“, ističe Badnjević za Klix.ba.
Ne usuđuje se Badnjević pohvaliti činjenicom da u našu zemlju dovodi najvažniji naučni skup u posljednjih deset godina ali ono u što je siguran jeste činjenica da sama oblast BMI dovodi ljude iz elektrotehnike, medicine, farmacije, mašinstva, prirodnomatematičkih nauka, stomatologije, biologije, hemije...
"Dobili smo veliki broj radova za učešće na konferenciji iz BiH, Srbije, Crne Gore, Hrvatske, Velike Britanije, SAD-a, Turske, Italije, Njemačke,... Sam broj radova je premašio sva naša očekivanja i trenutno je na recenzentima vrlo težak posao, a to je kako da ocjene to sve na vrhunskom nivou, te da nam za publikovanje u časopisu i oralnu prezentaciju na konferenciji odaberu najbolje radove“, kaže Badnjević.
"Ovom konferencijom u BiH će se u jednu ruku pisati historija, jer smo jedini u regionu bili hrabri da iz ove oblasti, inače jedne od najkomplikovanijih u svijetu nauke, organizujemo ovakav događaj. Konferencija ima izvrsnu podršku, a na istoj će učestvovati veoma istaknuti stručnjaci u ovoj oblasti", dodaj naš sagovornik.
Među onima koji će učestvovati na konferenciji su Ratko Magjarević, predsjednik IFMBE, Leandro Pecchia, vijećnik Evropske alijanse za medicinski i biološki inžinjering i nauku iz Velike Britanije, Dejan Milošević, profesor fizike na Prirodno-matematičkom fakultetu u Sarajevu, Werner Mantele, direktor Goethe Instituta za biofiziku iz Frankfurta, Mustafa Kahramanyol, profesor na Gulhane Vojnoj medicinskoj akademiji, Atilla Aydinli, profesor na odsjeku za fiziku Bilkent Univerziteta, Turska, Dragan Primorac, profesor, pedijatar, ekspert iz forenzike i genetičar, Mark Bale, predsjednik Komiteta za bioetiku u Vijeću Evrope, Mario Medvedec, klinički biomedicinski inžinjer u Univerzitetskom bolničkom centru Zagreb...
Kćerkica najveći uspjeh
Mladim ljudima koji tek počinju da se probijaju u poslovni svijet, ovaj uspješni mladi čovjek poručuje da moraju raditi, raditi i raditi, konstantno dodatno učiti i usavršavati se, a uz to sve vrijeme i prije svega biti čovjek.
"Svim svojim studentima volim napomenuti da za razliku od vremena kada su živjeli naši roditelji dovoljno je bilo samo da završite fakultet, te da vas čeka posao. Sada je stanje drugačije. Sada kada završite fakultet samo ste jedan korak ispred za traženje posla. Međutim, tek tada vaša misija građenja karijere počinje. To je posebno važno za sve mlade ljude koji žele da rade u privatnom sektoru ili da idu u evropske zemlje. U tom slučaju diploma bez iskustva vam ne znači mnogo..Šaljite prijave, istražujte, aplicirajte i po 100 puta na isto mjesto, sve u cilju da dobijete ono što želite, te da ostvarite bilo kakvo radno iskustvo. Nikad ne napuštajte posao dok ne nađete drugi. Ne obeshrabrujte se, jer sigurno ima posla ako ga zaista želite", poručuje Badnjević.
Svojim najvećim uspjehom Badnjević pak ne smatra ništa od navedenog već kaže kako je to njegova 15-mjesečna kćerkica.
“Nikakav drugi uspjeh ne mogu porediti sa tim, svojim najvećim projektom. To je jedan dugoročni projekat koji će biti najteže održati u pravom kolosijeku...”, ponosno ističe Badnjević.
Slobodno vrijeme provodi putujući s porodicom, kao i u druženju s prijateljima. Odigra se tu i tamo i košarka za dobra stara vremena.
Badnjević se, kako kaže, smatra veoma sretnom osobom jer uživa u svom poslu, okružen je ljudima koje voli. Ne žali za onim što mu se nije ostvarilo jer vjerovatno nije ni trebalo.
