Dino34 wrote:...
Dakle, kako je moguće da bolnica u dvije godine napravi razliku od 20 miliona(na takvom skoku bi im pozavidjele evropske univerzitetske klinike) a smanji broj usluga i br pacijenata?
a) cijena usluga je drastično skočila,
b) prethodnici su krali.
Ako su se pojavile pare bez podizanja cijena plus sa smanjenim br pacijenata, onda ona radi/vodi pošteno.
Drugo, je li zabilježen rast broj tužbi za loše urađen posao ili rast broja umrlih?
Je li oborena njena tvrdnja i prezentovani rezultati o vraćenom dugu?
...
Ja doduše nisam "insajder", ali imam glup hobi. Volim čitati zvanične izvještaje.
1. Pare nemaju običaj da se "pojavljuju".
KCUS se sa 98% finansira iz državnih fondova zdravstvenog osiguranja i iz budžeta, od čega iz Kantona Sarajevo preko 50%.
Dakle novcem osiguranika i poreskih obveznika.
Iznos koji se izdvaja iz fondova se računa po nekoliko parametara (broj pacijenata, broj i vrsta usluga, broj uposlenih, broj specijalizacija itd...).
Ne postoji nijedan parametar rada KCUS-a u zadnje tri godine (zaposleni, usluge, pacijenti...) koji opravdava povećanje izdvajanja iz fondova za rad istog.
U prevodu. KCUS radi manje, a košta (naplaćuje) više.
Jedino što koliko-toliko ima smisla u društvu kakvo je naše, jeste priznanje Bakira Izbetbegovića od prije tri godine:
"Sebija ima dobre veze!"
O kakvim uštedama govorimo, ako znamo da je u zadnje tri godine KCUS osiguranike i poreske obveznike koštao barem 50 mio. KM više.
Tu počinje i odgovor na pitanje o "dugu"...
2. Svako ko nešto zna o finansijskom izvještavanju, zna da su
dug,
gubitak i
tekuće obaveze tri potpuno različite stvari. Za Sebiju Izetbegović to je sve jedno te isto.
Činjenica jeste, da je ovaj menadžment "naslijedio" 80 ili 90 mio KM tekućih obaveza. Može se argumentovati da je to ozbiljan signal ugrožene tekuće likvidnosti. Činjenica je i da je taj iznos krajem 2017. bio značajno manji (za 2018. nemamo zvaničan podatak).
Ali nepobitna je činjenica da su to smanjenje finasirali osiguranici i poreski obveznici sa jedne - povećanim izdvajanjem, a pacijenti sa druge strane - smanjenjem broja usluga koje su primali.
Ušteda/racionalizacija je kada
a) za isti novac pružaš više usluga ili
b) za manji novac isto usluga
Više novca, manje usluga je koncept gen. direktorice sa "dobrim vezama".
Nije to nikakva genijalnost. To je kao kad bi Mercedes podigao cijene svojih modela, a prodavao ih bez točkova, volana i sjedišta.
Uprava Mercedesa koja bi došla na takvu genijalnu ideju bi "potrajala" 24 sata.
Za kvalitet pruženih usluga ne znam (nisu mi poznate zvanične studije i istraživanja), ali izgleda da je bio i ostao loš.