Hrvati neumorni u izmišljanju novih riječi ( HDZ ): Među nagrađenim riječima i one smišljene od strane šestogodišnje djece
Časopis Jezik i Šreterova Zaklada ove godine obilježavaju desetu godišnjicu dodjele nagrade za najbolju novu hrvatsku riječ, Nagrade “Dr. Ivan Šreter”, piše glas-slavonije.hr.
Prva je dodjela, ali samo u organizaciji časopisa Jezika, bila vrlo skromna, u prostorijama Uredništva i uz tek nekoliko zvanica. Održana je prije 23 godine.
– Doista se možemo pohvaliti dugom tradicijom. Podsjećam čitaoce da nagrada nosi ime baš prema pakračkom liječniku i hrvatskom domoljubu Ivanu Šreteru u spomen na njegovu tragičnu pogibiju u Domovinskom ratu i njegovo osebujno zalaganje za hrvatski jezik – napominje glavna urednica Jezika, prof. dr. sc. Sanda Ham.
U prošlih deset godina bilo je mnogo dobrih riječi, a evo do sada nagrađivanih:
suosnik – kaoaksijalni kabel (Bulcsú László.), 1994.;
osobnica – osobna iskaznica (I. B. Šamija), 2006.;
uspornik – ležeći policajac (Nada Arar-Premužić), 2007.;
naplatnica – naplatna kućica (Vilim Pantlik), 2008.;
proširnica – stent (Drago Štambuk), 2009.;
osobnik – OIB (te godine nismo dodijelili nagradu zbog mnoštva nevaljanih prijava, ali smo najbolju riječ ipak izabrali), 2010.;
ispraznica – floskula (Vinko Vukadin, 2011.;
zatipak – tipfeler (Šandor Dembitz), 2012.;
sebić – selfie (Višnja Rudež Bogdan), vitičnik – @ (Jurica Laušić),
odmrljivač – sredstvo za uklanjanje mrlja (Narcisa Vekić).
Tih smo godina, 2013. i 2014., uzeli u obzir riječi sebić, vitičnik, odmrljivač, ali ih nismo proglasili i nagradili jer je izbor bio vrlo slab i bilo je mnogo lažnih; alkomjer – drager (Hrvoje Senješ), 2015.
U 2016., dakle u ovom 10. natječajnom kolu, pristiglo nam je stotinjak riječi i izabrali smo tri nove riječi. U uži su izbor ušle objavnik za portal,
osladak za desert, iskrivnica za spin, izborište za izborno mjesto, bilješkinja kao parnjak za bilježnik (upotrebljava se bilježnica, ali ona je istoznačna školskoj bilježnici – dakle imenuje i predmet, a ne samo osobu – pa je lik bilješkinja bolji jer je jednoznačniji), nadonosno za ono što nosi nadu, utičak za USB (
jedne smo godine dobili za USB riječ ubodnik).
Prvonagrađena je riječ istovrijednik za ekvivalent. Predlagatelji su Anita i Denis Peričić iz Varaždina. U rječnicima su zabilježene tvorbeno slične riječi sa sličnim značenjem, istovrijedan, istovrijednica, istoznačnica, istoznačan; istozvučan, istozvučnica – dakle, riječ se posve dobro uklapa u hrvatski tvorbeni sistem i književni jezik.
Drugonagrađena je riječ podzemnica za metro. Rječnici bilježe dvočlani izraz – podzemna željeznica pa je podzemnica u prednosti jer je kraća i jednostavnija. Predlagatelji su blizanci, šestogodišnjaci Tin i Vedran Grgić iz Zagreba. Na natječaj ih je prijavio njihov ujak, Hrvoje Bareta. Djeca imaju vrlo sustavne tvorbene sposobnosti i dosljedna su u tvorbi riječi, iako njihove tvorbe književni jezik često ne prihvaća. Sjetimo se samo da djeca prema konj tvore imenicu za ženku – konjica (kao kralj i kraljica), a za množinu često kažu konjevi (kao kralj i kraljevi).
Međutim, podzemnica je izvrsna tvorba (kao naplatnica, pletenica, početnica, slikovnica, zaštitnica). Podzemnica nije prva dječja riječ koja nam je pristigla, ali jest prva nagrađena dječja riječ. Godine 2012., primjerice, pristigla nam je vrlo uspjela dječja riječ šiljevina – ostatak od šiljenja olovke (kao piljevina koja je ostatak od piljenja).
Trećenagrađena je riječ zaslonik za tablet. Predlagatelj je Matija Šimunović iz Zagreba. Riječ je tvorena od imenice zaslon i dometka -ik i slikovito označava predmet na kojemu je zaslon. Tvorbeno su isti cjenik, imenik, zakonik, plamenik, sjemenik, spomenik. Tablet je široko prihvaćena tuđica, ipak, dobro je znati da možemo upotrijebiti i hrvatsku riječ.
Tako smo u 2012. za touch screen monitor nagradili hrvatsku riječ dodirnik koja se danas često upotrebljava iako je touch screen izgledao nepobjediv – naglašavaju hrvatski jezikoslovci.
Stedi bolan zdravlje, valja ti opet kopat rovove, bolje se fataj teretane nego foruma
