Haris.ba wrote:Rekjavik 130.000 st.
Viljnjus recimo ima pola miliona. Tu je to negdje sa stanovništvom koje gravitira Sarajevu. Ali, koji to grad veličine Sarajeva se nalazi u uskoj dolini u kojoj faktički ima samo jedna veća cesta?
U Viljnusu brza cesta prolazi veoma blizu centra grada. U Sarajevu tranzit sa istokom ide dvotračnom cestom koja se koristi i za lokalni saobraćaj. Glavna saobraćajnica koja povezuje glavni tok saobraćaja je preopterećena i služi i za lokalni i sa tranzitni saobraćaj.
Bio sam i ja u puno gradova. I puno gradova ima problema sa gužvama. Ali nigdje nisam vidio uzroke gužvi kakve su u Sarajevu. Isto ko da niko ne čita mjerače prometa.
Recimo, napravi se brza cesta u Blažuju, ali zaboravi napraviti lokalna cesta koje fali možda ni dva kilometra da poveže dva naselja da se ne mora ići na brzu cestu (gdje eksproprijacija i nije neki veliki problem). I toga mali milion primjera.
I Viljnus ima blizu grada aerodrom. Ali njihov aerodrom ne dijeli dva ogromna naselja (Dobrinju i Ilidžu) i tjera ih na povezanost preko faktički jedne ceste, koja opet služi za tranzit prema gradu. Ovakvih uskih grla kakvih ima Sarajevo teško da je spontano napraviti. A da smo se trudili, ne bi bili ovako kvalitetni u usporavanju saobraćaja.
Recimo Tallinn u pola grada ima teretnu luku, gdje kroz centar grada kamioni kolaju stalno i ubijaju ceste, prigradska naselja imaju finih tranzita kod njih, ali im je centar ubijen.
Sarajevo ima tranzit u vidu sarajevske obilaznice, koji je mnogo prometniji od tranzita prema istoku, koju ruku na srce jeste nesređen, ali vrijeme u kojem je građen nije predviđao tolike obime saobraćaja na tom mjestu.
Ceste u centralnom Vilniusu su isto tako izubijane, recimo to je grad sa najvećom trolejbuskom mrežom u Evropi, zato što nema tramvaje. I za jedan grad koji se nalazi na Baltiku, ima nekih brežuljaka i brda, koji su opet smiješni za sarajevske i to je eto razlog zašto nemaju tramvaje.
Riga ima prsten koji je 1+1 cesta iako se radi o samoj ravnici, svega pojedini dijelovi gradskog tranzita imaju 2+2 saobraćajnicu, autoputeve u Latviji nemaju nikako, a Riga je veći grad.
Specifičan položaj Sarajeva je najveći razlog zašto grad ima takve saobraćajne probleme, koji opet nisu strašni toliko, jer recimo upravo glavni gradski bulevar (GGM) je zlata vrijedan i recimo bez njega ili sa nekim polurješenjima na njegovom mjestu bi mogli govoriti kako je Sarajevo, grad sa saobraćajnicama zemalja trećeg svijeta.
Brza cesta Ilidža - Blažuj jeste skalamerija, prvi je cestovni projekat u historiji BiH, koji je omogućavaju brzu vožnju i pokušaj ograničenog pristupa, ali kao pilot projekat, rađen u vremenu apsolutne poslijeratne anarhije, prosto je nevjerovatno da uopšte postoji. To naravno nije izgovor nikakav, samo navođenje okolnosti, jer Zapadni prilaz je rješavao ulaz u grad s juga, dok sa Sarajevskom obilaznicom smo dobili prilaze gradu i sa sjevera i sa zapada.
Do tad, ulazi su bili kroz Rajlovac i Vogošću, a mučnina me neka hvatala kada sam ulazio u Sarajevo tim putevima. Mnoge se stvari polahko ispravljaju, pa tako sam neki dan s kolegom komentarisao, kako sam i zaboravio na put kroz Rajlovac, a nekad mi je bio glavna ruta, iako sam ga donedavno koristio.
Za mene lično, I transverzala je prioritet broj jedan, a nakon nje XII, s obzirom da ta cesta od aerodroma nije toliko užasna koliko je njeno okruženje, te bi nova cesta promjenila mnogo toga na tom potezu. A transverzala je malo ublažila situaciju, ali i dalje nam je potrebna ta saobraćajnica.
Gradski autoput bi napravio od Sarajeva metropolu, te bi nekako sve drugačije išlo, ali nažalost za taj projekat će se još čekati.
