Novi bosanski (jezik)...ili "samo" nepismenost?

[plain vanilla]

..i da ne bude zabune:

čut ćemo se je pravilno

čućemo se - je također pravilno, bilo pisano ili u govoru.

Kad sam ja isla u skolu takodjeR je bilo pogresno.

zapadna varijanta, ali pravilno
takodje(r)
juce(r)
i sl.

[Shredder]

Nacija nam obiluje mnoštvom nepismenog ali i još opasnijeg polupismenog stanovništa, one ekipe koja je završila "škole" a još uvijek ne zna kad rječica -ne- ide zajedno a kad odvojeno. Eh kod većine te priučene ekipe koja nastoji svim silama da sakrije svoju krnjavu pismenosti primijetila sam često pisanje famoznog T o kojem se govori, na kraju glagola.
Nudim sebi objašnjenje ovakve vrste: većina ih ne zna i buni ih da li se - ćemo, ćete... - piše zajedno s glagolom ili odvojeno. Pa je najlakše napisati glagol sa T na kraju jer tad zasigurno znaju da iza ide odvojeno pomoćni glagol -htjeti.
Dakle umjesto da napišu - "pričaćemo sutra" (jer nisu sigurni piše li se odvojeno ili zajedno) oni napišu pričat ćemo i to znaju da je pravilno. Otud ta nakaradnost jezika - iz polupismenosti.

istu stvar sam i ja uochio. "neznam, nemogu i t" na kraju je omiljeno kod fakultetski obrazovanih skorojevicha.

s tim da je t na kraju pravilno, a "neznam" i "nemogu" nije. to se ne može stavljati u isti koš zato što se tebi subjektivno ne sviđa.

Da još jednom ponovim, ovo "t" je pravilno pisati ali ga nije pravilno izgovarati. Naravno, pravilo se nekome može sviđati ili ne, ali je takvo.

[Stojadin]

ako vazi ovaj novi pravopis onda ja u popisu pisem da govorim srpskohrvatski

[plain vanilla]

nove generacije nek uce po Senahidu, ja nesto ne bih mogla

[Shredder]

Ja koliko znam mi ne pričamo ovdje o tome valja li neko pravilo ili ne, već da li je uopšte tako. Novi bosanski (jezik)...ili "samo" nepismenost? U ovom slučaju - "novi bosanski jezik". Naravno nije jezik novi već pravila, a pravila se mijenjaju. Ni meni se neka ne sviđaju ali Bože moj, šta sad. Mada ovo mi i nije toliko strašno dok god se ovo "t" ne izgovara, a ne izgovara se.

[tajmahalica]

Ovaj dio će zakoračiti u domen sofisticirane pismenosti....M.Riđanović - "Totalni promašaj"

Ima taj senahidovićevski neobosanski jezik kojim se mora silovati jezik da bi bio ispravan.

Nije Senahid sam došao na tu ideju. I druge komšije oko nas su silovale jezik, pa je recimo u hrvatskom jeziku bilo toliko novih riječi poslije rata da su se i stariji hrvatski jezikoslovci pitali - da li kreće epoha učenja jezika iznova?
Valjda se tada u nacionalnom žaru o kojoj god strani da govorimo nastojao istaknuti identitet i na polju jezika po svaku cijenu.

Umrijeću za, nadam se, puno godina, ali neću reći STRIJELICA kako to nalaže Senahidov pravopis bosanskoga jezika. Starog sam kova i nauka, tako da nisam u skupini novojezičke varijante.
Isto tako smatram da ni novije generacije nisu krive što moraju sad o tome raspravljati jer se njih tako učilo. Za drugu varijantu ne znaju. Vas su tako učili i u šta drugo vjerovati osim ponuđenog. Ali ovakve rasprave i služe da bi se vidjelo da ima još znanja a i neznanja.

Dakle za sladokusce, one koje jezik zanima u profinjenim nijansama knjiga lingvističara M.RIđanovića simboličnog naziva TOTALNI PROMAŠAJ se obrušila na taj neobosanski jezik i silovanje jezika. Pa ko voli nek izvoli....

[JThomas]

a ti mislish da velika vechina sttavlja t zato shto zna da je to pravilno a nije u stanju da zapamti kad se "ne" pishe odvojeno?
djevojka je objasnila par postova iznad zashto je doshlo do poplave tog "t". ne zbog izuzetnog poznavanja gramatike nego upravo obrnuto.

mrsko ti pisati naša slova umjesto "sh" i "ch", a bode ti oči nešto što je pravilno, jer misliš da k'o biva znaš motivaciju zašto neko piše tako, a ne drugi oblik koji je također pravilan. siđe jezikoslovac...

e što ne gumo supe viljuškom...

[fatamorgana]

Ovaj dio će zakoračiti u domen sofisticirane pismenosti....M.Riđanović - "Totalni promašaj"

Ima taj senahidovićevski neobosanski jezik kojim se mora silovati jezik da bi bio ispravan.

Nije Senahid sam došao na tu ideju. I druge komšije oko nas su silovale jezik, pa je recimo u hrvatskom jeziku bilo toliko novih riječi poslije rata da su se i stariji hrvatski jezikoslovci pitali - da li kreće epoha učenja jezika iznova?
Valjda se tada u nacionalnom žaru o kojoj god strani da govorimo nastojao istaknuti identitet i na polju jezika po svaku cijenu.

Umrijeću za, nadam se, puno godina, ali neću reći STRIJELICA kako to nalaže Senahidov pravopis bosanskoga jezika. Starog sam kova i nauka, tako da nisam u skupini novojezičke varijante.
Isto tako smatram da ni novije generacije nisu krive što moraju sad o tome raspravljati jer se njih tako učilo. Za drugu varijantu ne znaju. Vas su tako učili i u šta drugo vjerovati osim ponuđenog. Ali ovakve rasprave i služe da bi se vidjelo da ima još znanja a i neznanja.



Dakle za sladokusce, one koje jezik zanima u profinjenim nijansama knjiga lingvističara M.RIđanovića simboličnog naziva TOTALNI PROMAŠAJ se obrušila na taj neobosanski jezik i silovanje jezika. Pa ko voli nek izvoli....

Orwellovski novogovor,

[plain vanilla]

Ovaj dio će zakoračiti u domen sofisticirane pismenosti....M.Riđanović - "Totalni promašaj"

Ima taj senahidovićevski neobosanski jezik kojim se mora silovati jezik da bi bio ispravan.

Nije Senahid sam došao na tu ideju. I druge komšije oko nas su silovale jezik, pa je recimo u hrvatskom jeziku bilo toliko novih riječi poslije rata da su se i stariji hrvatski jezikoslovci pitali - da li kreće epoha učenja jezika iznova?
Valjda se tada u nacionalnom žaru o kojoj god strani da govorimo nastojao istaknuti identitet i na polju jezika po svaku cijenu.

Umrijeću za, nadam se, puno godina, ali neću reći STRIJELICA kako to nalaže Senahidov pravopis bosanskoga jezika. Starog sam kova i nauka, tako da nisam u skupini novojezičke varijante.
Isto tako smatram da ni novije generacije nisu krive što moraju sad o tome raspravljati jer se njih tako učilo. Za drugu varijantu ne znaju. Vas su tako učili i u šta drugo vjerovati osim ponuđenog. Ali ovakve rasprave i služe da bi se vidjelo da ima još znanja a i neznanja.

Dakle za sladokusce, one koje jezik zanima u profinjenim nijansama knjiga lingvističara M.RIđanovića simboličnog naziva TOTALNI PROMAŠAJ se obrušila na taj neobosanski jezik i silovanje jezika. Pa ko voli nek izvoli....

Bas tako, silovanje jezika i nasilno nametanje rijeci...Bolje da su ulozili novac i trud u opismenjavanje ljudi nego u gluposti, ali hajde...svakome njegovo veselje.

[JThomas]

pisat ćemo i pisaćemo je uvijek oboje bilo pravilno i to nikakve veze sa senahidom nema.

[Veliko Stopalo]

a ti mislish da velika vechina sttavlja t zato shto zna da je to pravilno a nije u stanju da zapamti kad se "ne" pishe odvojeno?
djevojka je objasnila par postova iznad zashto je doshlo do poplave tog "t". ne zbog izuzetnog poznavanja gramatike nego upravo obrnuto.

mrsko ti pisati naša slova umjesto "sh" i "ch", a bode ti oči nešto što je pravilno, jer misliš da k'o biva znaš motivaciju zašto neko piše tako, a ne drugi oblik koji je također pravilan. siđe jezikoslovac...

e što ne gumo supe viljuškom...

sh i ch pishem iz kurtzzzzcccchenja a ne zbog nepoznavanja gramatike ili što nemam ta slova na tastaturi. naravno da znam motivaciju jer se inflacija "t" deshava u skorije vrijeme, chime se prikriva elementarna nepismenost ili polupismenost a vjerovatno i zbog narcizma malih razlika tako svojstvenim balkanskim narodima.

[plain vanilla]

pisat ćemo i pisaćemo je uvijek oboje bilo pravilno i to nikakve veze sa senahidom nema.

tacno tako, ja vise onako komentarisem Senahida kao i ono "vise se ne cita kako se pise"

[JThomas]

e to si dobro rekao, čisto kurčenje je u pitanju. vidite me koliko sam pismen, i u pravilnom obliku vidim nepismenost...

[plain vanilla]

ako je oboje pravilno, zasto je jedan nacin qrcenje?

ono sto mene nervira je kad ljudi pisu/govore biti cu, morati cu...

[JThomas]

kurčenje je insinuirati da jedan od dva pravilna oblika prikriva nepismenost ili polupismenost. k'o biva, on zna zašto neko piše "pisat ću". i onda još k'o šlag na tortu doda regionalne razlike, da se još malo napravi pametan, a oboje bilo pravilno i u SH jeziku...

[Veliko Stopalo]

e to si dobro rekao, čisto kurčenje je u pitanju. vidite me koliko sam pismen, i u pravilnom obliku vidim nepismenost...

pa naravno, s tim shto forum nije mjesto gdje se mora poshtovati pravopis i ja nikome na forumu ne zamjeram kako pishe ali zamjeram na osnovnim stvarima kao shto je rjechca "ne".
medjutim, kad u nekoj zvanichnoj prepisci ili u sms-u od doktora nauka, magistra ili profesora dobijem dopis u kojem pishe neznam, nemogu, ne cemo a onda vidim da mu se svaki glagol zavrshava na "t" onda nemam dilemu o njegovom (ne)poznavanju pravopisa.

[kenny_]

Ovaj dio će zakoračiti u domen sofisticirane pismenosti....M.Riđanović - "Totalni promašaj"

Ima taj senahidovićevski neobosanski jezik kojim se mora silovati jezik da bi bio ispravan.

Nije Senahid sam došao na tu ideju. I druge komšije oko nas su silovale jezik, pa je recimo u hrvatskom jeziku bilo toliko novih riječi poslije rata da su se i stariji hrvatski jezikoslovci pitali - da li kreće epoha učenja jezika iznova?
Valjda se tada u nacionalnom žaru o kojoj god strani da govorimo nastojao istaknuti identitet i na polju jezika po svaku cijenu.

Umrijeću za, nadam se, puno godina, ali neću reći STRIJELICA kako to nalaže Senahidov pravopis bosanskoga jezika. Starog sam kova i nauka, tako da nisam u skupini novojezičke varijante.
Isto tako smatram da ni novije generacije nisu krive što moraju sad o tome raspravljati jer se njih tako učilo. Za drugu varijantu ne znaju. Vas su tako učili i u šta drugo vjerovati osim ponuđenog. Ali ovakve rasprave i služe da bi se vidjelo da ima još znanja a i neznanja.

Dakle za sladokusce, one koje jezik zanima u profinjenim nijansama knjiga lingvističara M.RIđanovića simboličnog naziva TOTALNI PROMAŠAJ se obrušila na taj neobosanski jezik i silovanje jezika. Pa ko voli nek izvoli....

Bas tako, silovanje jezika i nasilno nametanje rijeci...Bolje da su ulozili novac i trud u opismenjavanje ljudi nego u gluposti, ali hajde...svakome njegovo veselje.

zato mu je halilović odgovorio da sam napise gramatiku, umjesto citave jedne knjige kritike. Riđanovića stvarno nisu zvali kad su pisali gramatiku, steta, ali i dokaz neuvezanosti nasih pionirskih naucnika.
S druge strane Halilović i Jahić su odradili toliko lingvističkog posla u BiH, što je u prošlosti bilo bazirano na par naučnih radova, da se treba pitati da li su uopće kritike upućene njima ikome potrebne. S druge strane, Halilović je jasno rekao da će današnje lingvističke analize u potpunosti oslikati migracije stanovništva 90-ih, pa se stoga vjerovatno i drži starinskih ispitanika (recimo kod analize sarajevskih govora). Još nešto: za većinu hrv. i srp. jezikoslovaca, ova dvojica su lingvistički prvaci. Riđanović mora s njima surađivati, bez obzira što su prilično konzerHativni; u odnosu na susjede "med i mlijeko"

[kenny_]

..i da ne bude zabune:

čut ćemo se je pravilno

čućemo se - je također pravilno, bilo pisano ili u govoru.

dobije žvaku ko izgovori ČuT Ćemo se....
sumnjam da je ikada iko u Hrvatskoj tako izgovarao... mada nije nemoguće, jednostavno je retardirano... ako se ovo pokusava izgovoriti, nije ni cudo sto mu se radi lakseg izgovora ubacuje -i, jer ako ovo onako laicki pokusavam naglasti, onda cu kazati: "cuti cemo se"... ako neko nije razumio ili razumijeo...

postoje oblici kod kojih je evidentan izgovor i pomoćnog glagola i infinitiva (bez -i), i to u bosanskom razgovornome jeziku još prije kroatizacije!

uradit ću -- kod nas se izgovara kod naglašavanja
uradiću -- brzo, razgovorno
isti slučaj je i kod
da + infinitiv i da + prezent:
došla je praviti ručak
ako te neko nije razumio, onda ćeš reći:
došla je da pravi ručak

takav slučaj je i sa "s i sa"
sa je kod naglašavanja
s je gotovo 100% u govoru

"sa" najčešće pišemo jer "s" smatramo skaćenicom, a ne ex-vukovskim standardom
"s" ne pišemo da bi se prilagođavali 'rvatskoj vec svome izgovoru

I zasto h: jer je knjizevno, jer je dio juznoslavenskog izgovora, koji se zadrzao u Bosni:
kahva - izvorno turski, kafa prihvatljivo, (kava -- totalno iskrivljeno)
Mihailo -- Mijajlo (totalno iskrivljeno)
hajmo -- ajmo (suvisno skracivanje, govor)
vamo -- amo (x)
Hrvat -- Rvat (x)
Historija -- istorija (x)
Hasan -- Asan (x)
Hrist -- Rist (x)

Izostavljati h i nekako, ali ga pretvarati u "j" ili "v" -- ipak, trazimo pametan standard bosanskog jezika, i u starim i novim spisima, a ne pisi kako mislis da je ispravno, kako si pricao i u planinama prije Kulina Bana...

.... ima 1001 primjer gdje se covjek pita kako je neko mogao standardizirati neknjizevni govor...
to bi bilo jednako kada bi Bosnjaci poceli pisati kolko, tolko, štambi (šta mu bi)...

[T-Rexx]

Bosanski jezik ne postoji!

Znam da ce neke iritirati ovo sto sam napisao, ali to je fakat tako. Mozda postoji teoretski ali u praksi ne.

Srbi i hrvati maksimalno njeguju svoj maternji jezik i specificnosti svog govornog podrucja. Sa druge strane mi se stidimo i zakopavamo izraze i specificnosti naseg jezika zato sto pokusavamo da pricamo kao nasi susjedi. Najbolji dokaz toga su nasi intelektualci o spikeri na vijestima koji su slomise pokusavajuci da pricaju na hrvatskom.

Ako neko misli da grijesim ili pretjerujem, onda molim da mi taj navede rijeci i izraze koji su specificni za bosanski jezik, za bosnjake, i nas govorni prostor, a da se te rijeci redovno upotrebljavaju od strane nasih tv spikera ili elite. Naravno da te specificnosti necete naci jer se bosanski jezik ne upotrebljava u javnom govoru.

Dokaz za ovo je cinjenica da smo preko noci poceli da govorimo nogomet umjesto fudbal, reditelj umjesto reziser, gledatelj umjesto gledaoc itd..., ali sigurno u javnom govoru necete cuti kahva, lahko, mehko itd... Dakle, ok je naginjati na jednu stranu ali ne i na drugu. Ok je reci nogomet mada se tako kod nas nikada nije govorilo, ali nije ok reci lahko. Ok je naginjati na izvorni hrvatki ali nije na bosanski.

[dusa_raskopuša]

Bosanski jezik ne postoji!

Znam da ce neke iritirati ovo sto sam napisao, ali to je fakat tako. Mozda postoji teoretski ali u praksi ne.

Srbi i hrvati maksimalno njeguju svoj maternji jezik i specificnosti svog govornog podrucja. Sa druge strane mi se stidimo i zakopavamo izraze i specificnosti naseg jezika zato sto pokusavamo da pricamo kao nasi susjedi. Najbolji dokaz toga su nasi intelektualci o spikeri na vijestima koji su slomise pokusavajuci da pricaju na hrvatskom.

Ako neko misli da grijesim ili pretjerujem, onda molim da mi taj navede rijeci i izraze koji su specificni za bosanski jezik, za bosnjake, i nas govorni prostor, a da se te rijeci redovno upotrebljavaju od strane nasih tv spikera ili elite. Naravno da te specificnosti necete naci jer se bosanski jezik ne upotrebljava u javnom govoru.

Dokaz za ovo je cinjenica da smo preko noci poceli da govorimo nogomet umjesto fudbal, reditelj umjesto reziser, gledatelj umjesto gledaoc itd..., ali sigurno u javnom govoru necete cuti kahva, lahko, mehko itd... Dakle, ok je naginjati na jednu stranu ali ne i na drugu. Ok je reci nogomet mada se tako kod nas nikada nije govorilo, ali nije ok reci lahko. Ok je naginjati na izvorni hrvatki ali nije na bosanski.

Ja opet mislim da se ovdje vise radi o neznanju, pa da se ne provaljuju i ne razmisljaju kako ide, govore GLEDATELJ i slicno. Ispravno je samo GLEDALAC I GLEDALACA (znaci nominativ jednine i genitiv mnozine), znaci nepravilno je GLEDAOC (kako si ti naveo/la) I GLEDAOCA! Svi ostali oblici nemaju ovo L.

[tajmahalica]

Evo članka vrhunskog lingivste prof.MIdhata Riđanovića, humorističnog i iskrenog naslova " Od lingvističkih neznalica bukvalno mi se povraća", pa ko voli čitati kratko štivo a k tomu i relevantno bujrum.

Za sve one sljedbenike njegove jezičke "filozofije" a i one koji će to postati, podsjetnik na krucijalne stvari jednog jezika.
(članak je izišao i u magazinu "Start")


http://tuzlalive.ba/prof-midhat-ridanov ... aca-77305/

[tajmahalica]

Bosanski jezik ne postoji!

Znam da ce neke iritirati ovo sto sam napisao, ali to je fakat tako. Mozda postoji teoretski ali u praksi ne.

Srbi i hrvati maksimalno njeguju svoj maternji jezik i specificnosti svog govornog podrucja. Sa druge strane mi se stidimo i zakopavamo izraze i specificnosti naseg jezika zato sto pokusavamo da pricamo kao nasi susjedi. Najbolji dokaz toga su nasi intelektualci o spikeri na vijestima koji su slomise pokusavajuci da pricaju na hrvatskom.

Ako neko misli da grijesim ili pretjerujem, onda molim da mi taj navede rijeci i izraze koji su specificni za bosanski jezik, za bosnjake, i nas govorni prostor, a da se te rijeci redovno upotrebljavaju od strane nasih tv spikera ili elite. Naravno da te specificnosti necete naci jer se bosanski jezik ne upotrebljava u javnom govoru.

Dokaz za ovo je cinjenica da smo preko noci poceli da govorimo nogomet umjesto fudbal, reditelj umjesto reziser, gledatelj umjesto gledaoc itd..., ali sigurno u javnom govoru necete cuti kahva, lahko, mehko itd... Dakle, ok je naginjati na jednu stranu ali ne i na drugu. Ok je reci nogomet mada se tako kod nas nikada nije govorilo, ali nije ok reci lahko. Ok je naginjati na izvorni hrvatki ali nije na bosanski.

Ne treba sa sigurnošću visokog nivoa tvrditi stvari poput ovih. Ako ljudi već ne čitaju pravopis, a onda sigurno guglaju, a na ovom virtuelnom mediju nema šta nema. Pa ima i gramatike.
Ako neko nešto ne zna, to ne znači da ni ne postoji. To zapravo znači (kao u ovom tvom slučaju) da individuum ima sužene vidike i ne proširuje ih.

" U našem jeziku postoji grupa imenica koje se završavaju na -lac (branilac, varilac, gledalac i dr.).

Sve ove imenice označavaju vršioca radnje ili nosioca stanja. Prisutne su u jezičkom komuniciranju u raznim oblastima društvenog života. Pa uočiće se da se sreću u sudskoj i administrativnoj terminologiji (branilac okrivljenih, savezni tužilac, javni pravobranilac, vršilac dužnosti, podnosilac zahteva i dr.); u policijskoj terminologiji (prekršilac, izvršilac krivičnog dela, uživalac opojnih droga, držalac oružja i dr.); u nomenklaturi zanimanja (rukovalac građevinskih mašina, točilac pića, varilac, palilac mina i dr.); u matematici (brojilac, imenilac, činilac, najmanji zajednički sadržalac); u poštanskom saobraćaju (pošiljalac, primalac, isporučilac, naručilac itd).

Osim imenice talac sve ove imenice vode poreklo od svršenih i nesvršenih prelaznih glagola. Tačnije rečeno grade se od starog oblika radnog pridjeva prošlog i sufiksa -ac, npr.

hranil - hranilac,
daval - davalac,
čital - čitalac*.

Po sili glasovnog zakona o prelasku l u o, u paradigmi ovih imenica sufiks -lac srećemo samo u nominativu jednine i genitivu množine: jedan pratilac, nekoliko pratilaca. U ostalim padežima l iz sufiksa prelazi u o, te ostali padeži glase pratioca, pratiocu, pratiocem, pratioci itd.
Zbog analogije prema brojnijim indirektnim padežima, u govoru se često, i to pogrešno, gubi sufiks -lac čak i kada je obavezan. Ova greška se rijetko sreće u pisanoj reči samo zbog savjesnog rada korektora. Međutim, u direktnom govoru, ova greška je česta čak i kod obrazovanih ljudi (kad već navodiš te eminentne spikere i ine elite). Može se tolerisati jezički neobrazovani čovjek ako kaže da je on varioc a njegov brat palioc ali ako istaknute javne ličnosti u nastupima u medijima naprave ovakvu grešku, to obavezno izazove prijekor ili podsmijeh. Visoki funkcioner na televiziji izjavljuje da je: ...tužioc trebao da radi svoj posao... umesto pravilnog: ...trebalo je da tužilac radi svoj posao... praveći tako dvije krupne greške u tako kratkoj rečenici. Drugi funkcioner, doduše nešto nižeg ranga izjavio je na drugoj televiziji da je: ...zadržano nekoliko izvršioca, a jedan izvršioc je u bjegstvu... Zlosrećna imenica talac često je predmet pogrešne upotrebe u telefonskim izveštajima reportera sa lica mjesta. Tako na primer čujemo da je u ruskom pozorištu u sali ...nekoliko stotina taoca, dok je jedan taoc ubijen... umesto, naravno talaca i talac.

Na medicinskom dokumentu doslovno piše: pratioc obavezan, umesto pratilac obavezan. "

Primjera loše upotrebe pravila jezika kod onih koji ne bi trebalo da prave greše ima koliko hoćeš. Samo što onaj ko ne zna uzima to zdravo za gotovo kao tačno i onda dobijamo socijalni eksperiment neslućenih razmjera.

I još jedno poznato jezičko pravilo - PROMJENA L U O

to je glasovna promjena u kojoj suglasnik L na kraju riječi ili na kraju sloga se vokalizuje u O. Ova glasovna promjena u našim jezicima potiče iz 14. stoljeća.


kod imenica

ukoliko se imenica muškog ili ženskog roda u nominativu jednine završavala na -l, izvršena je promjena u o. Promjena se može uočiti i u akuzativu jednine ako imenice ne označavaju osobu, dok ostali padežni oblici zadržavaju fonemu l:

anđel → anđeo, gen. anđela, akuz. anđela
kotal → kotao, gen. kotla, akuz. kotao
misal → misao, gen. misli, akuz. misao



ukoliko imenica označava vršioca radnje, a nastala je dodavanjem tvorbenom nastavka -lac, dolazi do prelaska l u o u svim padežnim oblicima izuzev nominativa jednine i genitiva množine:

nosi-ti → nosi- + -lac → nosilac, gen. jedn. nosioca, gen. mn. nosilaca
čita-ti → čita- + -lac → čitalac, gen. jedn. čitaoca, gen. mn. čitalaca


eto nešto pravila i objašnjenja pa uči T-Rexx

jer ako ti ne znaš za to, ne znači da ne postoji

[fantom slobode]

Evo članka vrhunskog lingivste prof.MIdhata Riđanovića, humorističnog i iskrenog naslova " Od lingvističkih neznalica bukvalno mi se povraća", pa ko voli čitati kratko štivo a k tomu i relevantno bujrum.

Za sve one sljedbenike njegove jezičke "filozofije" a i one koji će to postati, podsjetnik na krucijalne stvari jednog jezika.
(članak je izišao i u magazinu "Start")


http://tuzlalive.ba/prof-midhat-ridanov ... aca-77305/

Cisto sam uvjeren da se od doticnog gospodina ima toliko toga nauciti. Steta sto nije mladji, da makar iducih 50 godina prenosi na nove lingviste svoj nacin razmisljanja.

[anonimnaosoba]

što se ovog r tiče, takođe mi se čini da to nigdje ne piše, bar ja nisam naletio na to, r samo ima funkciju samoglasnika kad ih nema u određenom slogu i to je sve, šta ako kažemo npr. Armin, imamo slog Ar, a normalno se izgovara ? da je r samoglasnik, ta dva slova bi bila dva sloga, a ovako nisu i problem je riješen

[memx]

Evo članka vrhunskog lingivste prof.MIdhata Riđanovića, humorističnog i iskrenog naslova " Od lingvističkih neznalica bukvalno mi se povraća", pa ko voli čitati kratko štivo a k tomu i relevantno bujrum.

Za sve one sljedbenike njegove jezičke "filozofije" a i one koji će to postati, podsjetnik na krucijalne stvari jednog jezika.
(članak je izišao i u magazinu "Start")


http://tuzlalive.ba/prof-midhat-ridanov ... aca-77305/

Sa ovim VRHUNSKOG LINGVISTE si sve rekao. Hahahahahahahahahaha.
Ko kaže da je dotični gospodin "vrhunski", koja su to mjerila, koju je medalju dobio, gdje to piše? Molim objasni.