belfy wrote:
samo da postavim ovo na temu: Stvari koje ne kontam
zasto ovako objasnjavas neislamski kalendar, a ne trudis se da objasnis Lunarni? ne odredjujes Ramazan niti prema Gregorijanskom, niti Julijanskom.
O kalendaru' kod Arapa prije Muhameda razilaze se naučna mišljenja. Ebu Ma' šer El-Belhi u svom djelu
Kitabu' luliifi navodi, da su Arapi i prije Muhameda upotrebljavali Mjesečevu godinu na osnovu viđenja Mlađaka. Išli su na hadž 10-ti dan zulhidždžeta, koji je padao u razno godišnje doba. Hadž su obavljali na svoj način, često goli uz ples i zvižduk. Obično su za vrijeme hadža držali svoje godišnje sajmove.
Držali su, da je nezgodno što se dan hadža pomiče u Sunčevoj godini, pa su nastojali da vrijeme hadža dovedu u sklad sa svojim trgovačkim poslovima. Posebno im je bilo stalo do toga da im hodočašće Mekke pada u pogodno godišnje doba, kad nema žege ni studeni, kada ozeleni bilje te je lahko putovati. Radi toga su primili od Jevreja, s kojima su trgovali, otprilike 200 godine prije Muhameda, ustanovu dopune,
kebise, koju su zvali
nesi' ili
te'hir. Kao što je poznato, u jevrejskom je vjerskom kalendaru, koji je lunisolaran, u ciklusu od 19 Mjesečevih godina bilo 7
prestupnih, u kojima se iza 12-tog mjeseca adara dodavao 13-ti veadar. U tom 19-godišnjem ciklusu. prestupne su bile godine: 3, 6, 8, 11, 14, 17 i 19.
El-Biruni u svom djelu
Kitabu'lasari, pozivajući se na Ebu Ma'šera, tvrdi da su Arapi prije Muhameda dopunjavali 24 Mjesečeve godine sa 12 mjeseci (lunacija). Srednje trajanje takve godine bilo je 369, 132 dana, dok prava Mjesečeva godina od 12 lunacija traje 12 X 29,5305881 dana = 354,367 dana. Taj je posao dopunjavanja obavljao neki Kulmus Huzejfetu benu 'Abid iz plemena Kinane. Iza, njegove smrti naslijedila su ga u tome njegova djeca, koja su prozvana
Muklamisi ili
Nese'e. posljednji Muklamis bio je Ebu Surname.
Dopuna se vršila na ovaj način. Kulmus, odnosno jedan Muklamis, ustao bi pri svršetku hadža na Arefatu i ovako objavio okupljenim Arapima
nesi': u idućim dvjema Mjesečevim g0dinama prebacuje se mjesec muharrem na posljednje mjesto, te će te dvije godine početi saferom i završiti muharremom, u kome će se u te dvije godine obaviti hadž. Na kraju te druge godine; opet pri svršetku hadža, učinio bi Muklamis to isto za mjesec safer, te bi treća i četvrta godina počinjale rebi' ul-evvelom. I tako bi to išlo dalje za 24 godine. 23-će i 24-te godine bio bi mjesec zul-hidždže na prvom mjestu, a 25-a i 26-a godina počinjale bi opet muharremom. Kroz 24 godine naraste razlika od 10 dana i 21,2 sata između Sunčeve i Mjesečeve godine na 261,2 dana. Kroz to se, pak, vrijeme prebaci nesi'om čitava Mjesečeva godina od 354 dana, te ostane neizravnata razlika od 354-261,2 = 92,8 dana. Ta razlika predstavlja srednju vrijednost amplitude oscilovanja pojedinog Mjesečevog datuma kroz Sunčevu godinu. Unutar ovog intervala se kreće i Sunčev datum Jevmu Arefe odnosno hadža.