pojmove brkash ili ne shvatash o chemu sam ja pisala. mnogo je ajeta chija su znachenja, odnosno tumachenja, data, ili potvrdjena, u okviru savremenih nauchnih spoznaja. npr. "svemir se shiri". u tome je dinamika i univerzalnost u vremenu, iako su to iste nepromijenjene rijechi "svemir se shiri".danas wrote:@blenta:
ne brkam pojmove -- jer religija nikada sama sebe nece eliminisati, a naucna teorija -- ako je neispravna -- hoce. jer za razliku od naucne teorije, cilj religije nije da sama sebe unapredjuje i koriguje (ako se ispravi kao pogresna). jer religija niti se temelji na naucnim metodama testiranja, niti -- gluho bilo -- uopste i dopusta tu mogucnost da je pogresna. prema tome, poredjenja kurana sa naucnim teorijama koje pokusavas da imputiras kroz samo spominajnje rijeci dinamika je najblaze receno irelevantno.
nauka, jednako kao i religija, postavlja sama sebi set pravila u kojim ona mora vazhiti i iz kojih ne mozhe izachi, svejedno shto figuriraju i nastaju i nestaju razlichite teorije, jednako kao shto u vremenu bivaju otkrivena ili potvrdjena znachenja ajeta.
nauka nikad sebe neche eliminisati, niti che ikad potvrditi postojanje Boga, jer je takvo neshto mimo svijeta, seta pravila, domena djelovanja, nazovi kako hochesh, u kom ona postoji.
medjutim, nauchna otkricha i kur'an nisu u kontradikciji, jer nauka saznaje o stvorenom, samo shto u svom setu pravila ne mozhe opservirati Stvoritelja, shto je, uostalom, davno recheno i u svetim knjigama i nije nikakva mudrost.
nauchna metoda i njena neobjashnjenost nastanka zhivota ili kosmosa je poput primjera u kom neko ostavi boje i platno i zakljucha i sutradan dodje i nadje sliku chovjeka i, nemajuchi objashnjenja kako je slika nastala, kazhe da su chestice boje same nashle put do platna i poredale se sa vrha chetkice u tom redoslijedu i rasporedu koji daje sliku chovjeka. iako je, ako chemo ruku na srce, loghicnije rechi "ne znam" ili "mora da je neko nekako ushao u sobu i naslikao ovo", jer se takvo autonomno rasporedjivanje chestica protivi sa onim shto chovjek zna o zakonima koji vladaju oko njega.
ateisti kao argumenat ovdje navode velik vremenski period. no, svejedno, chak i da dokazhu da je moguche da zhivot nastane iz nezhive materije, ni to ne mora znachiti da je tako i nastao. alternativa je barem nekoliko. zato vechini ateista "ne vjerovati u Boga" znachi ujedno vjerovati u neshto drugo, samo shto nisu skloni to priznati. a vjeruju, jer vjerovanje nastupa tamo gdje ne postoji znanje, a chovjek stvarno malo zna, to i nauka tvrdi.
