Autoputevi u BiH - analiza isplativosti

[VjecitiStudent]

Stanje na kraju 2014.
Od ove cifre, starog duga je 1,5 milijarda.

SARAJEVO – Javna zaduženost BiH na kraju prošle godine iznosila je oko 11,5 milijardi KM, od čega je spoljni dug oko 8,2 milijarde KM, a unutrašnji oko 3,3 milijarde KM, s tim da ne obuhvata obaveze po osnovu restitucije, navodi se u Informaciji Ministarstva finansija i trezora BiH o stanju javne zaduženosti BiH koju je usvojio Savjet ministara BiH.

Iz Savjeta ministara BiH saopšteno je da je spoljni dug BiH na kraju 2014. godine povećan za 809,45 miliona KM ili 10,9 odsto u odnosu na 2013. godinu zbog angažovanja odobrenih kreditnih sredstava MMF-a, Evropske investicione banke, Evropske banke za obnovu i razvoj, Međunarodne banke za obnovu i razvoj u iznosu od oko 1,1 milijardu KM, umanjenih za iznos plaćene glavnice.

Prosječno vrijeme dospjelih kredita je 7,6 godina, a prosječno vrijeme ugovorenog grejs perioda 6,6 godina.

Spoljnih kredita do kraja prošle godine ugovoreno je u iznosu od oko 12,9 milijardi KM, od čega je „angažovano“ oko 10,9 milijardi KM, a oko dvije milijarde KM raspoložive su za „angažovanje“ u skladu s realizacijom odobrenih projekata.

Više od 53 odsto novih kredita usmjereni su za realizaciju infrastrukturnih projekata, oko 35 odsto novih kredita namijenjeno je javnom sektoru, a više od 11 odsto „angažovano“ je za privrednu djelatnost.

U ukupnom iznosu unutrašnje zaduženosti od oko 3,3 milijarde KM do 31. decembra prošle godine nije bilo direktnog ili indirektnog duga po kojem je BiH nosilac obaveze.

Istovremeno, u ukupnom unutrašnjem dugu Federacija BiH učestvuje s 33,63 odsto, Republika Srpska sa 65,74 odsto, te Brčko distrikt sa 0,63 odsto.

U prošloj godini dospjele obaveze po spoljnjem dugu BiH redovno su servisirane u iznosu od 760,92 miliona KM.

[vivaldi]

Titin dug je nešto više od milijardu i po KM. Tako da nije ni blizu jedne trećine. Prije će biti jedna četvrtina.
Ratna odšteta i devizna štednja spadaju u unutrašnji dug entiteta.

pa ja sam i napisao "javni dug" a ne vanjski dug,

ali ni nas javni dug nije veliki

a javni dug podrazumijeva i vanjski i unutrasnji. evo vjeciti je nasao da je starog duga 1,5 milijarda i ima jos toliko rastne stete i devizne stednje, znaci oko 3 milijarde. ali eto hajde mozda jeste blize cetvrtini nego trecini, mada to opet ne mijenja sustinu da je dug mali

[prog321]

Naravno da ima veze gdje je šta raspodjeljeno. 1.5 milijarda duga od ukupno 8 nije ni četvrtina.
Isto tako 3 milijarde od ukupno 12 ne može biti trećina.
Mada je Titin dug bio preko 2 milijarde. Cetvrtinu smo otplatili.

I naravno BiH je nisko zadužena zemlja. To samo znači da imamo mnogo prostora da se dodatno zadužimo i spucamo autoput uzduž i poprijeko.
Sa gradnjom autoputa istovremeno BDP i plate rastu. Pogledaj u HR.

[Haris.ba]

Juga je dignuta na kreditima, ali i na radnim akcijama. Bilo je prečih stvari od autoputeva, tako da si imao samo BG-ZG.

Istina je obično negdje u sredini

Da, Juga jeste uzimala kredite. Tako je ...
- 1963. uzela kredit od Svjetske banke, u iznosu od 35 miliona dolara, što odgovara sadašnjem iznosu od 271 milion dolara, kada se uračuna inflacija, za izgradnju pruge Sarajevo-Ploče.
- 1966. cijela trasa pruge je završena,
- 1969. pruga je potpuno elektrificirana
- 1972. je pruga potpuno završena, nakon što su urađene sve stanice i završena moderna signalizacija i sistemi daljinskog upravljanja.

To je u to vrijeme bila najmodernija pruga u Jugi.

Tehnički podaci o pruzi:
- dužina: 194,6 km
- kolosijeka: 1
- postaja: 27
- mostova: 71 ukupne dužine 3,7 km
- tunela: 106 ukupne dužine od 36,6 km (najduži Ivan sedlo, 3,23 km)
- od navedenih podataka 46 tunela i 21 most je na dionici između Bradine i Konjica
- dužina kolosijeka u postajama: 130,7 km (od toga u Sarajevu 23,7 km)

Ne smijem ni pomisliti koliko bi današnji graditelji potrošili za istu stvar, a pogotovo koliko bi dugo to mrcvarenje trajalo.

Poređenja radi - 20km autoputa od Vlakova do Tarčina, koštalo je 750 miliona maraka, odnosno oko 400 miliona dolara.

Ne može se to porediti. Jeftinija radna snaga (neekonomična cijena), uvozilo se samo neophodno (što se ne može napraviti u državi), gledalo se da novac što više kola privrednim sistemom. Pruga je napravljena sa unaprijed planiranim ekonomskim projektima. Nije ko danas autoput ( ko iz onog filma sa bejzbol poljem - napravi i oni će doći).
Dolar je tada bio vezan za zlato, i uz svu inflaciju do danas - drugačija je to valuta bila prije 1971. godine.
Nakon naftnog šoka 1973. godine niko od nas ne bi gurao gradnju autoputeva gledajući tadašnju ekonomsku politiku - jer robe su se prevozile željeznicom (smanjuje se potreba za uvozom nafte, što je u problemima sa vanjskotrgovinskim plaćanjem bila presudna stvar).

Nego, da ostane zapisano (koliko se filozofija promjenila, ko šiša prugu, daj nam autoputa....):
http://www.nap.ba/new/vijest.php?id=21540

SDP
Projektom izgradnje dionice Konjic-Mostar Sjever, Jablanica ostaje bez priključka na autoput
Objavljeno u kategoriji BiH na 19.02.2016 16:57:50
Nas u SDP-u čudi šutnja načelnika Općine, kao i relevantnih političkih subjekata koji nisu reagovali na donošenje ove odluke. Pitamo se da li njihova šutnja znači i prešutnu saglasnost sa odlukom da Jablanica postane slijepo crijevo i da njezin jedini priključak bude put u prošlost, a nikako u budućnost? - saopćeno je iz SDP-a.

[probook]

SDP
Projektom izgradnje dionice Konjic-Mostar Sjever, Jablanica ostaje bez priključka na autoput
Objavljeno u kategoriji BiH na 19.02.2016 16:57:50
Nas u SDP-u čudi šutnja načelnika Općine, kao i relevantnih političkih subjekata koji nisu reagovali na donošenje ove odluke. Pitamo se da li njihova šutnja znači i prešutnu saglasnost sa odlukom da Jablanica postane slijepo crijevo i da njezin jedini priključak bude put u prošlost, a nikako u budućnost? - saopćeno je iz SDP-a.

Trebaju biti svjesni da autoput ne može ići cik - cak do svakog gradića u BiH!

[prog321]

Ide cik-cak prema Sarajevu

[Haris.ba]

Umjesto da lobiraju da se neko zafrkne i modernizira trasu Prozor - Gornji Vakuf - Bugojno - Donji Vakuf.

I u postavci da se napravi brza cesta Lašva - Vitez - Travnik - Donji Vakuf, Jablanica postaje čak i veće raskršće.

[Thorgerson]

Opet Jablanica...fkt me nerviraju vise sa ovim tupavim izjavama.

Jbt kolko ima stanonvnika Jabalanica - 10-ak hiljada?

Cuj nemaju prikljucak na autoput, pa jeboga sta hoce petlju da ih vodi drito...imat ce prikljucak 10-ak km udaljen ili koliko vec? U cemu je jebeni problem?

Pa evo i Sarajevo kao glavni grad, neki ljudi trebaju potegnut 4-5 kilometara da se docepaju tog auoputa...

Sta cemo sa Tuzlom? Bihac? Hrpa vecih gradova nije blizu autoputa i nece imat nikakav pristup istom. Ovi jebote imaju ok magistralu i moci ce biti na autoputu za 10 minuta i to im je problem.

I jos jedna stvar je li oni shvataju da to sto autoput prolazi kroz neko mjesto ne znaci apsolutno nista. Sta sad evo lepenici znaci sto ja spicim 140 kroz to naselje, ne da ga ne vidim, nego nemam pojma ni da sam prosao tuda?

Bitnije je ti je da ti je izlaz sa autoputa blizu...a njima jeste, u odnosu na mnoge deset puta vece gradove jeste.

[VjecitiStudent]

Jablanici bi najbolje bilo da se svim silama upiru da se taj dio autoputa nikada ne izgradi. Kako god da se trasa napravi oni, tj. onih par desetina objekata i zaposlenih u njima, su donji.

[neki]

Jablanici bi najbolje bilo da se svim silama upiru da se taj dio autoputa nikada ne izgradi. Kako god da se trasa napravi oni, tj. onih par desetina objekata i zaposlenih u njima, su donji.

niko ih ne sprjecava da zakupe prostore na planiranom odmoristu u dolini Bijele i tu izgrade restorane..

[VjecitiStudent]

Umjesto da lobiraju da se neko zafrkne i modernizira trasu Prozor - Gornji Vakuf - Bugojno - Donji Vakuf.

I u postavci da se napravi brza cesta Lašva - Vitez - Travnik - Donji Vakuf, Jablanica postaje čak i veće raskršće.

Već Lašva - Travnik bi bila dovoljna, tu je uvijek gužva, zimi, ljeti, danju, noću, dok je Prozor - Donji Vakuf već naučna fantastika.

Ovakvom dinamikom i postavljanjem prioriteta, većina stvarnih prioriteta će doći na red jednog dana kada nas bude svega dva miliona u državi, kad ćemo se patiti da i ovo jada od cesta nekako održavamo.

[VjecitiStudent]

Jablanici bi najbolje bilo da se svim silama upiru da se taj dio autoputa nikada ne izgradi. Kako god da se trasa napravi oni, tj. onih par desetina objekata i zaposlenih u njima, su donji.

niko ih ne sprjecava da zakupe prostore na planiranom odmoristu u dolini Bijele i tu izgrade restorane..

Jedno odmorište = jedan restoran, a i to će ići preko teških štela.
Opet ostaje da visi onih par benzinskih, nekoliko pekara, burekdžinica, par zanatlija sa svojim drvenim stolicama i klupicama ...

[ultima_palabra]

Jablanici bi najbolje bilo da se svim silama upiru da se taj dio autoputa nikada ne izgradi. Kako god da se trasa napravi oni, tj. onih par desetina objekata i zaposlenih u njima, su donji.

I kad se izgradi, koliko ljudi će biti spremno dati 30-ak maraka za putarinu od SA do MO i nazad? Meščini da će dobar dio voziti magistralom, pa se počastiti janjetinom u povratku

[VjecitiStudent]

Jablanici bi najbolje bilo da se svim silama upiru da se taj dio autoputa nikada ne izgradi. Kako god da se trasa napravi oni, tj. onih par desetina objekata i zaposlenih u njima, su donji.

I kad se izgradi, koliko ljudi će biti spremno dati 30-ak maraka za putarinu od SA do MO i nazad? Meščini da će dobar dio voziti magistralom, pa se počastiti janjetinom u povratku

Potpuno si u pravu.
To se tek niko ne usudjuje ni spomenuti, ko biva, kad se jednom izgradi autoput, svi cemo se vozati tuda.
Prema sjeveru, od Sarajeva do Zenice, alternativni pravci su krah, pa tu nema iznenadjenja oko gustoce prometa. Dok svugdje drugo, gdje postoji pristojan magistralni put, bit će pustinja.

[Drinski]

Tuzla je postala slijepo crijevo prije 25 godina, kada nismo dali glas balijama.

To se nece nikad promijeniti. Niti cemo ikad glasati za SDA, niti ce se odnos SDA i Sarajeva prema Tuzli promijeniti.

Nazalost, u Sarajevu bi mnogi radije bi napravili put do Pala nego do Tuzle (ne mislim na obicnu raju, vec glavonje).

ma nema to veze, to je po principu rodbinskih i zavicajnih šema.

[dustaban]

Da, Juga jeste uzimala kredite. Tako je ...
- 1963. uzela kredit od Svjetske banke, u iznosu od 35 miliona dolara, što odgovara sadašnjem iznosu od 271 milion dolara za izgradnju pruge Sarajevo-Ploče.
...
Poređenja radi - 20km autoputa od Vlakova do Tarčina, koštalo je 750 miliona maraka, odnosno oko 400 miliona dolara.

PRESTRASNO !

[Haris.ba]

Jablanici bi najbolje bilo da se svim silama upiru da se taj dio autoputa nikada ne izgradi. Kako god da se trasa napravi oni, tj. onih par desetina objekata i zaposlenih u njima, su donji.

niko ih ne sprjecava da zakupe prostore na planiranom odmoristu u dolini Bijele i tu izgrade restorane..

Jedno odmorište = jedan restoran, a i to će ići preko teških štela.
Opet ostaje da visi onih par benzinskih, nekoliko pekara, burekdžinica, par zanatlija sa svojim drvenim stolicama i klupicama ...

Ne kontam. Ko bude htio do tih radnji i da autoput ide trasom kroz Jablanicu - opet treba sići sa autoputa. Ko bude htio tamo - ići će i dalje. Ne pravi se autoput samo radi turizma. Zamisli da je Mostar - Sarajevo ispod sata put. Koliki bi to plus bio za privredu. Ko misli da Sarajevo-Zenica ispod sat vremena nje ništa doprinjela privredi - i ne radi u privredi.

Umjesto da lobiraju da se neko zafrkne i modernizira trasu Prozor - Gornji Vakuf - Bugojno - Donji Vakuf.

I u postavci da se napravi brza cesta Lašva - Vitez - Travnik - Donji Vakuf, Jablanica postaje čak i veće raskršće.

Već Lašva - Travnik bi bila dovoljna, tu je uvijek gužva, zimi, ljeti, danju, noću, dok je Prozor - Donji Vakuf već naučna fantastika.

Ovakvom dinamikom i postavljanjem prioriteta, većina stvarnih prioriteta će doći na red jednog dana kada nas bude svega dva miliona u državi, kad ćemo se patiti da i ovo jada od cesta nekako održavamo.

Slažem se. Prozor - Donji Vakuf je naučna fantastika gledajući nas. Ali, i to je mnogo logičnije gurati nego autoput prema Jablanici.

Tuzla je postala slijepo crijevo prije 25 godina, kada nismo dali glas balijama.

To se nece nikad promijeniti. Niti cemo ikad glasati za SDA, niti ce se odnos SDA i Sarajeva prema Tuzli promijeniti.

Nazalost, u Sarajevu bi mnogi radije bi napravili put do Pala nego do Tuzle (ne mislim na obicnu raju, vec glavonje).

Mislim da je to malo nepošteno. Planiran autoput Žepče-Tuzla-Orašje. Ima šansa da se pruga produži i elektrificira prema Srbiji. Iako je i to naučna fantastika danas - možda i uspije plan pruga Vareš - Banovići. Radi se i radiće se famozna magistrala Sarajevo - Tuzla (novi put preko Karaule će preporoditi tu trasu). Sporo, ali tako je. Kome iz Tuzle smeta sporost nek pogleda u svoje dvorište (proširenje za dvije trake zapadnog ulaza u Grad). Ista je stvar bila i sa zapadnim ulazom u Sarajevo (gradio se ko Kineski zid). Tuzla je riješila petlju u Šićkom prije nego je riješena Stupska petlja.

Treba biti pošten i reći - glavni problem (u moru problema i nedostatka finansija) su imovinski odnosi. I to je nešta što uglavnom lokalna zajednica rješava. Što je trebalo načelniku (sada gradonačelniku) da kaže da su imovinskopravni odnosi riješeni na zapadnom ulazu kad su krenuli radovi (a nisu)?

P.S.
Zenica radi, Sarajevo se gradi: http://www.avaz.ba/clanak/221278/uzavre ... sformaciju

[Drvosjeca iz Dejcica]

Jablanici bi najbolje bilo da se svim silama upiru da se taj dio autoputa nikada ne izgradi. Kako god da se trasa napravi oni, tj. onih par desetina objekata i zaposlenih u njima, su donji.

E moj student, dobro sam ja tebe prokužio. Već sam ti rekao na jednoj od prošlih tema da vi koji ste naučili da se vozite kozijim stazama po tri dana jahanja nastavite i dalje tako ali pustite nas koji želimo brže, udobnije i sigurnije stizati do odredišta da to i uradimo. Ti bi zbog pola kile mesa zakl'o cijelu kravu. Koliko radnih mjesta će biti otvoreno kada ova dionica autoputa bude u funkciji? (održavanje, naplatne, restorani, pumpe...) Ti si baš negativac na svakoj temi, ja nisam pročitao neki tvoj afirmativan i pozitivan post niti na jednoj temi a to govori mnogo.

[VjecitiStudent]

Jablanici bi najbolje bilo da se svim silama upiru da se taj dio autoputa nikada ne izgradi. Kako god da se trasa napravi oni, tj. onih par desetina objekata i zaposlenih u njima, su donji.

E moj student, dobro sam ja tebe prokužio. Već sam ti rekao na jednoj od prošlih tema da vi koji ste naučili da se vozite kozijim stazama po tri dana jahanja nastavite i dalje tako ali pustite nas koji želimo brže, udobnije i sigurnije stizati do odredišta da to i uradimo. Ti bi zbog pola kile mesa zakl'o cijelu kravu. Koliko radnih mjesta će biti otvoreno kada ova dionica autoputa bude u funkciji? (održavanje, naplatne, restorani, pumpe...) Ti si baš negativac na svakoj temi, ja nisam pročitao neki tvoj afirmativan i pozitivan post niti na jednoj temi a to govori mnogo.

Pusti na tren sve te planetarne dobiti naše autoceste, kako će to sve izgledati iz ugla Jablanice, AKO se izgradi?
Jer na Jablanicu se odnose dvije rečenice koje si citirao.

[Alfons Kauders]

Da, Juga jeste uzimala kredite. Tako je ...
- 1963. uzela kredit od Svjetske banke, u iznosu od 35 miliona dolara, što odgovara sadašnjem iznosu od 271 milion dolara za izgradnju pruge Sarajevo-Ploče.
...
Poređenja radi - 20km autoputa od Vlakova do Tarčina, koštalo je 750 miliona maraka, odnosno oko 400 miliona dolara.

PRESTRASNO !

pa dobro

kad ti omladinci besplatno rade, onda su i troskovi manji

danas kad bi kreno hvatat dobrovoljce da grade autoput, ufatio bi kurac... omladina bi se radije objesila nego radila

[prog321]

Ekonomski pokazatelji govore da je gradnja autoputeva jedan od najbrzih nacina podizanja BDPa i prosjecnih plati.
Dogodilo se u kasnim 50 i 60im u zapadnoj Evropi i Americi. Dogodilo se u Hrvatskoj, Sloveniji i postkomunistickim zemljama pocetkom ovog stoljaca. Ne razumijem ko bi sa zdravom pameti blokirao izgradnju puteva ? Nema smisla.

[VjecitiStudent]

Ekonomski pokazatelji govore da je gradnja autoputeva jedan od najbrzih nacina podizanja BDPa i prosjecnih plati.
Dogodilo se u kasnim 50 i 60im u zapadnoj Evropi i Americi. Dogodilo se u Hrvatskoj, Sloveniji i postkomunistickim zemljama pocetkom ovog stoljaca. Ne razumijem ko bi sa zdravom pameti blokirao izgradnju puteva ? Nema smisla.

Citat, referenca, ?... sta god.

Evo šta jedan naučni rad govori o tome

U teoriji poznate su tri koncepcije kojima se opisuje međuzavisnost ulaganja u infrastrukturu i proizvodnog rasta. Prema jednoj rast počinje s povećanom ponudom infrastrukturnih usluga, dok prema drugoj rast počinje s neposrednim povećanjem proizvodnih djelatnosti. Prvi se slijed naziva razvoj putem viška infrastrukturnih kapaciteta, a drugi razvoj putem manjka infrastrukturnih kapaciteta. Ukoliko je razvoj infrastrukturnih kapaciteta usklađen s razvojem proizvodnih djelatnosti, govori se o uravnoteženom razvoju.

Koncepcija razvoja preko viška izgrađenih infrastrukturnih kapaciteta temelji se na ideji da će upravo višak infrastrukturnih kapaciteta imati pokretačku funkciju za razvoj gospodarskih djelatnosti. Ta je koncepcija bila izrazita i još je danas prisutna u Republici Hrvatskoj glede ubrzanog razvoja slabije razvijenih regija. Međutim, iskustvo je pokazalo da izgrađeni objekti sami po sebi ne omogućuju ubrzanje ukupnog razvoja. Oni mogu potaknuti razvoj ukoliko postoji planiranje temeljeno na optimalnoj alokaciji resursa danog područja, te ukoliko su osigurani kadrovi, materijalna sredstva i drugi preduvjeti nužni za ostvarenje tih planova.

Koncepcija razvoja preko manjka infrastrukturnih kapaciteta odražava shvaćanje o ekonomskom razvoju putem bržeg razvoja ostalih sektora. Ova je koncepcija prihvatljiva za zemlje u razvoju jer omogućava brži razvoj izravno proizvodnih djelatnosti. Međutim, za takav je razvoj nužno postojanje minimuma prometnih i drugih infrastrukturnih objekata i opreme.

Koncepcijom uravnoteženog rasta naglasak se istovremeno daje na razvoj infrastrukturnog sustava, kao i na povećanje proizvodnih djelatnosti. Smatra se da se jedino njihovom istovremenom interakcijom može stimulirati gospodarska aktivnost te postići adekvatan rast i razvoj. Ulaganja u infrastrukturu u funkciji su gospodarskog rasta i razvoja, a njihova veličina i intenzitet ovise o potrebama gospodarstva te o mogućnostima nacionalne ekonomije, odnosno, regije.
http://www.regio-hr.com/eaadmin/catpics/D21.doc

Naš "koncept" je lako prepoznati.

[prog321]

Ekonomski pokazatelji govore da je gradnja autoputeva jedan od najbrzih nacina podizanja BDPa i prosjecnih plati.
Dogodilo se u kasnim 50 i 60im u zapadnoj Evropi i Americi. Dogodilo se u Hrvatskoj, Sloveniji i postkomunistickim zemljama pocetkom ovog stoljaca. Ne razumijem ko bi sa zdravom pameti blokirao izgradnju puteva ? Nema smisla.

Citat, referenca, ?... sta god.

Evo primjer Hrvatske. Primjetit ces da njihov BDP od 2004 do 2009 raste eksponentno sa gradnjom autoputeva od 2004 do 2009.

DINAMIKA GRADNJE AUTOPUTEVA:
File:Dynamik des Ausbaus des kroatischen Autobahnnetzes.png

[VjecitiStudent]

Ekonomski pokazatelji govore da je gradnja autoputeva jedan od najbrzih nacina podizanja BDPa i prosjecnih plati.
Dogodilo se u kasnim 50 i 60im u zapadnoj Evropi i Americi. Dogodilo se u Hrvatskoj, Sloveniji i postkomunistickim zemljama pocetkom ovog stoljaca. Ne razumijem ko bi sa zdravom pameti blokirao izgradnju puteva ? Nema smisla.

Citat, referenca, ?... sta god.

Evo primjer Hrvatske. Primjetit ces da njihov BDP od 2004 do 2009 raste eksponentno sa gradnjom autoputeva od 2004 do 2009.

Malo konteksta nikad ne škodi

U prvoj godini mandata Ivice Račana hrvatski dohodak mjeren BDP-om po stanovniku iznosio je 5300 eura. Prosječni hrvatski građanin je tada, ako sudimo po tom pokazatelju, bio bogatiji od prosječnog Bugara, Rumunja, Estonca, Litavca, Latvijca, Slovaka, Poljaka i Mađara. Četrnaest godina i četiri politička ciklusa kasnije, prosječni hrvatski BDP po stanovniku gotovo se udvostručio te iznosi 10.200 eura. Međutim, dohodak drugih novih zemalja članica Unije rastao je u tom razdoblju znatno brže od hrvatskog dohotka, pa je u 2014. hrvatski građanin bio bogatiji još samo od bugarskog i rumunjskog. Sve druge zemlje u međuvremenu su postale bogatije od nas, a čak su i Bugarska i Rumunjska značajno smanjile dohodovni jaz koji nas je razdvajao na početku Račanova mandata.

Hrvatska je, dakle, tijekom mandata Ivice Račana, Ive Sanadera, Jadranke Kosor i Zorana Milanovića ekonomski nazadovala u odnosu na skupinu zemalja s kojima se ekonomski natječe i s kojima bi se trebala uspoređivati. To znači da je procjenjivanje ekonomske uspješnosti mandata četvero premijera zapravo vježba u kojoj tražimo onoga koji je napravio najmanje štete, odnosno onoga koji je minimizirao razliku između pozitivnih ekonomskih rezultata koje bilježe zemlje regije i onih, ne toliko pozitivnih, koje ostvaruje Hrvatska. Osnovni ekonomski pokazatelj koji pri takvoj analizi treba uzeti u obzir je rast realnog BDP-a. U petnaest promatranih godina hrvatski je BDP zabilježio ukupni realni rast od samo 26 posto, dok prosjek regije iznosi točno dvostruko više, s tim da su sve druge zemlje zabilježile veći kumulativni rast od Hrvatske.
http://forbes.hr/ekonomija/cetiri-hrvat ... nje-stete/

Također, umjesto mapica iz Wikipedije, ima li igdje kakvog rada koji je doveo u direktnu vezu TRAJNU dobrobit hrvatske ekonomije ili bilo čije, sa izgradnjom autocesta?
Naravno, podrazumijeva se da je u radu obrađena zemlja sličnog stepena (ne)razvijenosti kao naša.

[madner]

Jah, isto da te zemlje koje su prestigle Hrvatsku nisu gradile autoputeve.

Ono sto je zanimljivo jeste da je rast stao sa zavrsetkom gradnje.