Vizionar 1985 wrote:patriot_1 wrote:="Vizionar 1
Pa kazem ono
Isus=Jahve itd.
Zbunjujucih, Ludih, Kontradiktornih, Nejasnih itd. Sranja sam tak.
Primjerice Marija=Bogorodica
Zena rodila Boga. :-
A da je svemir nastao slučajno i život iz nekakve juha itd to je lako shvatljivo.To vjeruješ.Kretenizam je vjerovanje u razvoj vrsta a kao nevjerovatno je da je Bog jedan "sastavljen" od tri božanske osobe.Uostalom,vidim da nemaš pojma ni o čemu,nije Isus nastao od Marije,preko nje se utjelovio!
Ne vjerujem ja kak ti mislis.
Nit u to sto vi vjerujete.
Kakve juhe i bakaraci.
Teorija podrijetla života[uredi VE | uredi]
Na temelju bioloških i kemijskih spoznaja onog doba, Oparin je zajedno s britanskim znanstvenikom J.B.S. Haldaneom razvio teoriju kemijskog početka života (abiogeneze) i opisao je u svojoj knjizi „Podrijetlo života“ 1924. godine[2].
Oparin je polazio od slijedećih pretpostavki:
Ne postoji nikakva bitna razlika između žive i nežive materije. Izuzetna složenost živih bića samo je posljedica postupne kemijske, pa biološke evolucije same materije.
Nakon nedavnog otkrića da su plinovite planete sunčevog sustava uglavnom sastavljene od vodika i metana, pretpostavio je da je prvobitna zemljina atmosfera bila je reducentna, sadržala je metan, vodik, amonijak i vodenu paru. U reducentnoj atmosferi nije bilo kisika.
Pod utjecajem električnih pražnjenja i ultraljubičastih zraka, atmosferski su plinovi reagirali s vrućom vodom i stvorili prve organske molekule koje su se postupno koncentrirale u manjim vodenim volumenima kao npr. u lokvama blizu mora. Opari
n je tom procesu dao ime prajuha ili prvobitna juha.
Na temelju radova drugih kemičara i vlastitih pokusa, Oparin je dokazao da je s povećanjem složenosti organskih molekula, dolazilo do organizacije u strukture zvane koacervati, kuglaste hidrofobne agregate koje su sadržavale koloidnu otopinu organskih molekula. Uronjeni u vodenu otopinu koacervati su mogli formirati još složenije strukture s dvostrukom lipidnom membranom sličnom onoj staničnoj i bile su sposobne za osmotske procese. Oparin ih je nazvao protobiontima, strukturama koje su mogle rasti, dijeliti se i imati prve naznake metabolizma i smatrao ih je prvim pravim prethodnicima živih stanica.
Polazeći od Oparinovih i Haldaneovih pretpostavki Stanley Miller i Harold Urey izveli su 1953. godine eksperiment u kojem su dokazali da je moguće stvaranje organskih molekula iz plinova prisutnih u prvobitnoj reducentnoj atmosferi[5]. Miller-Ureyev eksperiment je postao prvi od niza sličnih pokusa koji su dali još čvršče osnove teoriji abiogeneze.
https://hr.wikipedia.org/wiki/Aleksandar_Oparin