Ako su isti kao propala FBIH, zar to ne znaci da su i oni propali?Mister Yes wrote: Hoćeš reči da RS skupi 33% poreza? Nije li to malo previše za taj entitet? Svo vrijeme trubimo da su propali i da ekonomski tonu iz dana u dan a sad ispada da prikupe otprilike isto koliko ih i ima?
Ima i u PC punjaca.Mister Yes wrote:
Teško mi je u to povjerovati. Svi veliki punjači su u Federaciji. Od željezare zenica, preko Aluminija, Elektroprivrede BiH i HB, BH Telecoma, itd itd.
Da drzava ne bi zavisila od volje entiteta, svi prihodi se uplate drzavi, koja uzme dio za sebe, pa ostatak vrati entitetima i distriktu.Helikopter wrote:
Zar Budzeti Republike Srpske i Federacije Bosne i Hercegovine nisu zasebni, da FBiH ima svoj a RS svoj budzet, da FBiH ubire svoje poreze sa teritorija FBiH a RS ubire poreze samo sa teritorije RS-a? ili FBiH ubire poreze iz FBiH i finansira od tog poreza i svog budzeta i Republiku Srpsku?
Ok, ali da li ovakvim nacinom i zakonima ne profitira ekonomski bolje RS od FBiH jer im se dodjeljuje nazad od svih prihoda od poreza i jedan dio novca od poreskih obveznika iz FBiH?bole1st wrote:Da drzava ne bi zavisila od volje entiteta, svi prihodi se uplate drzavi, koja uzme dio za sebe, pa ostatak vrati entitetima i distriktu.Helikopter wrote:
Zar Budzeti Republike Srpske i Federacije Bosne i Hercegovine nisu zasebni, da FBiH ima svoj a RS svoj budzet, da FBiH ubire svoje poreze sa teritorija FBiH a RS ubire poreze samo sa teritorije RS-a? ili FBiH ubire poreze iz FBiH i finansira od tog poreza i svog budzeta jednim dijelom i Republiku Srpsku?
Da je drukcije, entiteti bi mogli da ucjenjuju drzavu time sto joj ne bi placali njen dio.
Ovo ne vazi za sve poreze i namete, nego samo za neke, kao sto je PDV, carina, akcize. Ostale entiteti i disktrikt vode samostalno.
Ne, procitaj prethodnu stanu. I nemoj da povecavas slova bezveze.Helikopter wrote: Ok, ali da li ovakvim nacinom i zakonima ne profitira ekonomski bolje RS od FBiH jer im se dodjeljuje nazad od svih prihoda od poreza i jedan dio novca od poreskih obveznika iz FBiH?
To je istina, ali se knjiži kao dug prema FBiH..Helikopter wrote: Ok, ali da li ovakvim nacinom i zakonima ne profitira ekonomski bolje RS od FBiH jer im se dodjeljuje nazad od svih prihoda od poreza i jedan dio novca od poreskih obveznika iz FBiH?
Situacija se zbog uvedenih dividendi uveliko promijenila ..i dalje se mijenja..madner wrote:Drzava ubire poreze, podmiri prvo drzavu pa onda u skladu sa izvorom prihoda ostatak raspodjeli.
RS blago profitira jer su firme ranije registrovale se u RSu zbog nizih nameta.
imas indirektne i direktne poreze.Helikopter wrote:Zar Budzeti Republike Srpske i Federacije Bosne i Hercegovine nisu zasebni, da FBiH ima svoj a RS svoj budzet, da FBiH ubire svoje poreze sa teritorija FBiH a RS ubire poreze samo sa teritorije RS-a? ili FBiH ubire poreze iz FBiH i finansira od tog poreza i svog budzeta i Republiku Srpsku?
pdv nema nikakve veze sa popisom i brojem stanovnikamuzicar_iz_parka wrote:Da li će se raspodjela poreza u dogledno vrijeme obračunavati po novim ciframa stanovnika u gradu X ili će i dalje važiti popis iz 1991?
Zar ne dobijaju opštine/gradovi određen dio iz PDV kolača po veličini?vivaldi wrote:
pdv nema nikakve veze sa popisom i brojem stanovnika
Mozes li specificiraati ovdje sve vrste direktnih i indirektnih poreza i njihov procenat koji drzava uzima svaki mjesec i periodicno?vivaldi wrote:pdv nema nikakve veze sa popisom i brojem stanovnikamuzicar_iz_parka wrote:Da li će se raspodjela poreza u dogledno vrijeme obračunavati po novim ciframa stanovnika u gradu X ili će i dalje važiti popis iz 1991?
muzicar_iz_parka wrote:Zar ne dobijaju opštine/gradovi određen dio iz PDV kolača po veličini?vivaldi wrote:
pdv nema nikakve veze sa popisom i brojem stanovnika
Evo kako:vivaldi wrote: Da budem iskren, ne znam kako se onda preraspodjeljuje unutar unutar federacije po kantonima
Dio prihoda s jedinstvenog računa Uprave za indirektno oporezivanje raspodjeljuje se na dva entiteta i Brčko distrikt. Iz dijela koji dobije Federacija BiH najveći postotak, 51,48 posto, transferira se za kantone. Nešto manji dio, 36,2 posto, ide na funkcioniranje Federacije BiH. Mnogo manji procent od kantona dobiju jedinice lokalne samouprave, kojima pripada ukupno 8,42 posto prihoda. Direkciji za ceste transferira se preostali dio sredstava, a to je, procentualno, 3,9 posto.
Pojedinačna raspodjela s federalnog na kantonalni nivo vrši se na osnovu četiri parametra. Tu je, prije svega, broj stanovnika koji nosi 57 posto, zatim broj učenika u osnovnom obrazovanju s udjelom od 24 posto, broj učenika u srednjem obrazovanju nosi 13 posto, a površina kantona uzima se u obzir u preostalih 6 posto. Dakle, na osnovu ovih parametara utvrđuju se koeficijenti za isplatu prema kantonima. Međutim, četiri nabrojana parametra u prilično bi isti položaj stavila Sarajevski, Zeničko-dobojski i Tuzlanski kanton. No, Kantonu Sarajevo dodijeljen je i poseban status, pri čemu mu je dat koeficijent 2. Slična situacija je i s Bosanskopodrinjskim kantonom koji zbog slabijih ekonomskih prilika ima koeficijent 1,8.
Iz pojedinih Kantona smatraju da nije realno da se novac dijeli bez uzimanja u obzir ekonomskih parametara. U Zeničko-dobojskom kantonu, odakle je i potekla inicijativa za preinaku Zakona o pripadnosti javnih prihoda u FBiH, smatraju da su oštećeni upravo iz tog razloga.
Zahvaljujući zakonom reguliranim ‘posebnim potrebama’, KS je zajedničkim obračunom za godinu dobio oko 463 miliona KM. ZDK, koji ima približan broj stanovnika kao i KS, ostvario je dobit od 208 miliona KM. Tuzlanski kanton, koji ima više stanovnika od Kantona Sarajevo, dobio je 280 miliona KM. Dakle, dva kantona, Zeničko-dobojski i Tuzlanski, ukupno imaju gotovo iste prihode kao sam Kanton Sarajevo. Od svih kantona Zeničko-dobojski je onaj koji najviše radi a ima najmanji povrat PDV-a.
Usporedbe radi, analiza koja je rađena 2009. godine pokazala je da povrat novca po glavi stanovnika u KS iznosi 909 KM, u ZDK 463 KM, a u TK 506 KM.
I iz Hercegovine su odaslane poruke da trenutni put nije dobar. Delegat SDP-a u Domu naroda FBiH Aner Žuljević smatra da se moraju sačekati rezultati popisa pa tek onda ići dalje. Raditi bilo šta bez toga je, po njegovom mišljenju, iluzorno, a rezultat toga bit će samo gubitak vremena.
Jasmin Duvnjak iz SDA, zastupnik u Federalnom parlamentu, smatra da je uz pitanje Ustava ovo pitanje možda jedno od najvažnijih pitanja u državi, a posebno naglašava njegovu važnost u zemlji kakva je naša.
“Raspodjela ovih javnih prihoda je, uz Ustav, možda i najvažnija stvar u jednoj državi. Što se toga tiče, kanton iz kojeg dolazim, Zeničko-dobojski, diskriminiran je. Trenutni koeficijent je nepravedan, neekonomski. ZDK-u se, kao jednom od ekonomski najrazvijenijih kantona, po ovim kriterijima vraća najmanje sredstava po glavi stanovnika. Ja smatram da se ove stvari moraju mijenjati. Povrat sredstava mora se dovesti u direktnu vezu s industrijom. Mi u ZDK-u imamo jaku industriju, jak izvoz, ali jedan od najtanjih budžeta”, kaže Duvnjak. On ipak ističe da razumije poziciju glavnog grada i smatra da ona u nekom dijelu može biti povlaštena, ali da to ipak treba ostati u okvirima realnog.
“Ja sam zagovornik ove inicijative i smatram da se uz postojeće moraju dodati još neki. Međutim, naš kanton, a vjerujem i Tuzlanski, razumiju poziciju glavnog grada. Mi smatramo da bi Sarajevo trebalo imati povlašten status, ali ne dvostruko povlašten. Treba donijeti zakon koji će biti u interesu svih građana BiH. Nije uredu da se onome ko da najviše vrati najmanje. To nije fer, nije politički korektno, pošteno niti moralno. Nije uredu da je dječiji doplatak u ZDK-u 11, a u KS-u 55 KM”, kategoričan je Duvnjak.
Politika i struka složni su da će se o ovom problemu moći ozbiljnije razgovarati tek nakon rezultata popisa stanovništva. Politički konsenzus najteže je postići tamo gdje su ulozi najveći, što je ovdje slučaj. Politička kriza u Federaciji još nije razriješena, a hoće li prilikom izglasavanja ovog zakona doći do dodatnog produbljenja te krize ostaje da se vidi. Prognoze ne mogu biti optimistične, budući da kantoni traže novac kojeg u kasama nema. Neki rješenja vide u preustroju Federacije u kojem bi općine dobile mnogo veći dio kolača nego je to slučaj sada. Drugi odbijaju bilo kakvu mogućnost ukidanja kantona. Logika kaže da se novac kojeg nema ne može ni dijeliti. Dakle, dijelit će se samo ono što je već tu. A toga je vrlo malo.
Ima, ima...korisnik101 wrote:Ima i u PC punjaca.Mister Yes wrote:
Teško mi je u to povjerovati. Svi veliki punjači su u Federaciji. Od željezare zenica, preko Aluminija, Elektroprivrede BiH i HB, BH Telecoma, itd itd.
podatci za 2012 god.zutilist wrote:ima rs velikih firmi od kojih ubiraju poreze,,rafinerija modrica,rafinerija brod,rudnik te ugljevik,elektro privreda,mtl,,pa mtl ako niste znali sad ima vise korisnika od bh telekoma,sto je strasno za bh telekom.
Odlican, posten i transparentan tekst, i pogodio je u samu srz problema sta i kako treba da se radi.Mister Yes wrote:Evo kako:vivaldi wrote: Da budem iskren, ne znam kako se onda preraspodjeljuje unutar unutar federacije po kantonima
Čime se dobije ovo:
Dio prihoda s jedinstvenog računa Uprave za indirektno oporezivanje raspodjeljuje se na dva entiteta i Brčko distrikt. Iz dijela koji dobije Federacija BiH najveći postotak, 51,48 posto, transferira se za kantone. Nešto manji dio, 36,2 posto, ide na funkcioniranje Federacije BiH. Mnogo manji procent od kantona dobiju jedinice lokalne samouprave, kojima pripada ukupno 8,42 posto prihoda. Direkciji za ceste transferira se preostali dio sredstava, a to je, procentualno, 3,9 posto.
Pojedinačna raspodjela s federalnog na kantonalni nivo vrši se na osnovu četiri parametra. Tu je, prije svega, broj stanovnika koji nosi 57 posto, zatim broj učenika u osnovnom obrazovanju s udjelom od 24 posto, broj učenika u srednjem obrazovanju nosi 13 posto, a površina kantona uzima se u obzir u preostalih 6 posto. Dakle, na osnovu ovih parametara utvrđuju se koeficijenti za isplatu prema kantonima. Međutim, četiri nabrojana parametra u prilično bi isti položaj stavila Sarajevski, Zeničko-dobojski i Tuzlanski kanton. No, Kantonu Sarajevo dodijeljen je i poseban status, pri čemu mu je dat koeficijent 2. Slična situacija je i s Bosanskopodrinjskim kantonom koji zbog slabijih ekonomskih prilika ima koeficijent 1,8.
Iz pojedinih Kantona smatraju da nije realno da se novac dijeli bez uzimanja u obzir ekonomskih parametara. U Zeničko-dobojskom kantonu, odakle je i potekla inicijativa za preinaku Zakona o pripadnosti javnih prihoda u FBiH, smatraju da su oštećeni upravo iz tog razloga.
Zahvaljujući zakonom reguliranim ‘posebnim potrebama’, KS je zajedničkim obračunom za godinu dobio oko 463 miliona KM. ZDK, koji ima približan broj stanovnika kao i KS, ostvario je dobit od 208 miliona KM. Tuzlanski kanton, koji ima više stanovnika od Kantona Sarajevo, dobio je 280 miliona KM. Dakle, dva kantona, Zeničko-dobojski i Tuzlanski, ukupno imaju gotovo iste prihode kao sam Kanton Sarajevo. Od svih kantona Zeničko-dobojski je onaj koji najviše radi a ima najmanji povrat PDV-a.
Usporedbe radi, analiza koja je rađena 2009. godine pokazala je da povrat novca po glavi stanovnika u KS iznosi 909 KM, u ZDK 463 KM, a u TK 506 KM.
I iz Hercegovine su odaslane poruke da trenutni put nije dobar. Delegat SDP-a u Domu naroda FBiH Aner Žuljević smatra da se moraju sačekati rezultati popisa pa tek onda ići dalje. Raditi bilo šta bez toga je, po njegovom mišljenju, iluzorno, a rezultat toga bit će samo gubitak vremena.
Jasmin Duvnjak iz SDA, zastupnik u Federalnom parlamentu, smatra da je uz pitanje Ustava ovo pitanje možda jedno od najvažnijih pitanja u državi, a posebno naglašava njegovu važnost u zemlji kakva je naša.
“Raspodjela ovih javnih prihoda je, uz Ustav, možda i najvažnija stvar u jednoj državi. Što se toga tiče, kanton iz kojeg dolazim, Zeničko-dobojski, diskriminiran je. Trenutni koeficijent je nepravedan, neekonomski. ZDK-u se, kao jednom od ekonomski najrazvijenijih kantona, po ovim kriterijima vraća najmanje sredstava po glavi stanovnika. Ja smatram da se ove stvari moraju mijenjati. Povrat sredstava mora se dovesti u direktnu vezu s industrijom. Mi u ZDK-u imamo jaku industriju, jak izvoz, ali jedan od najtanjih budžeta”, kaže Duvnjak. On ipak ističe da razumije poziciju glavnog grada i smatra da ona u nekom dijelu može biti povlaštena, ali da to ipak treba ostati u okvirima realnog.
“Ja sam zagovornik ove inicijative i smatram da se uz postojeće moraju dodati još neki. Međutim, naš kanton, a vjerujem i Tuzlanski, razumiju poziciju glavnog grada. Mi smatramo da bi Sarajevo trebalo imati povlašten status, ali ne dvostruko povlašten. Treba donijeti zakon koji će biti u interesu svih građana BiH. Nije uredu da se onome ko da najviše vrati najmanje. To nije fer, nije politički korektno, pošteno niti moralno. Nije uredu da je dječiji doplatak u ZDK-u 11, a u KS-u 55 KM”, kategoričan je Duvnjak.
Politika i struka složni su da će se o ovom problemu moći ozbiljnije razgovarati tek nakon rezultata popisa stanovništva. Politički konsenzus najteže je postići tamo gdje su ulozi najveći, što je ovdje slučaj. Politička kriza u Federaciji još nije razriješena, a hoće li prilikom izglasavanja ovog zakona doći do dodatnog produbljenja te krize ostaje da se vidi. Prognoze ne mogu biti optimistične, budući da kantoni traže novac kojeg u kasama nema. Neki rješenja vide u preustroju Federacije u kojem bi općine dobile mnogo veći dio kolača nego je to slučaj sada. Drugi odbijaju bilo kakvu mogućnost ukidanja kantona. Logika kaže da se novac kojeg nema ne može ni dijeliti. Dakle, dijelit će se samo ono što je već tu. A toga je vrlo malo.
MTEL; Rafinerija ulja, Rafinerija nafte nisu u vlasnistvu RS.To je tudje. Od njih ce biti dobro RS jednako kako im je dobro bilo od LItvanaca.zutilist wrote:bh telekom je nekad imao duplo vise korisnika od telekoma rs,,i najzanimljivije je sto je nekad bh telekom bio duplo vredni od telekom rs,a sada bh telekom se ne moze prodati za cifu koji je prodat telekom rs,mtel se prosirio i na federaciju mnogi iz federacije kosriste usluge mtl,a dok iz rs slabo ko koristi usluge bh telekom,samim tim ta prodaja telekom za rs i nije ispala toliko losa,,Yug wrote:podatci za 2012 god.zutilist wrote:ima rs velikih firmi od kojih ubiraju poreze,,rafinerija modrica,rafinerija brod,rudnik te ugljevik,elektro privreda,mtl,,pa mtl ako niste znali sad ima vise korisnika od bh telekoma,sto je strasno za bh telekom.
Nađa Lutvikadić-Fočo, portparol "BH Telecoma", navela je da je "BH Mobile", zaključno sa 31. decembrom prošle godine, imao 1.204.869 prepaid i oko 160.000 postpaid korisnika.
"Kompanija 'M:tel' iz dana u dan širi krug prijatelja, a ukupan broj korisnika 'M:tel' mobilne telefonije na dan 31. decembar prošle godine iznosio je 1.377.769", potvrdili su nam u "M:telu".
Zanimljivo nisam ovo znao.Mislio sam da Bh-telekom ima vise pretplatnika.
naravno da jeste ali lopovi i debili u vrhu bh telekoma su ga pokopali. nekad su svi koristili internet preko telekoma, danas skoro niko. nekad se uzimalo lopatom na nabijene cijene fiksnih telefona. jos danas imas vibere, whatsappove i ostale zajebancije. sto se mene tice da hoce izgoriti telekomzutilist wrote:da druze ali prihod nekad bh telekom je bio 130 miliona a telekoma rs 40 miliona,,a znas sad sto je drugacija situacija,,zato sto je bh telekom najskuplji u evropi,i ti to dobro znas zasto ljudi u federaciji sve vise koriste mtl,,,ako federacija ima gotov duplo vise stanovnika a prihod mtl.a je 110 miliona zar nije logicno da tad prihod bh telekom bude bar 200 miliona,,a ne 130 miliona..
Kad je to bio prihod bh telecoma 130 miliona a telecoma rs 40? daj mi majke ti te tabele. i sto ne rece nista za rafinerije koje su kopija Alumine?zutilist wrote:da druze ali prihod nekad bh telekom je bio 130 miliona a telekoma rs 40 miliona,,a znas sad sto je drugacija situacija,,zato sto je bh telekom najskuplji u evropi,i ti to dobro znas zasto ljudi u federaciji sve vise koriste mtl,,,ako federacija ima gotov duplo vise stanovnika a prihod mtl.a je 110 miliona zar nije logicno da tad prihod bh telekom bude bar 200 miliona,,a ne 130 miliona..
svjezi_ustipak wrote:Kad je to bio prihod bh telecoma 130 miliona a telecoma rs 40? daj mi majke ti te tabele. i sto ne rece nista za rafinerije koje su kopija Alumine?zutilist wrote:da druze ali prihod nekad bh telekom je bio 130 miliona a telekoma rs 40 miliona,,a znas sad sto je drugacija situacija,,zato sto je bh telekom najskuplji u evropi,i ti to dobro znas zasto ljudi u federaciji sve vise koriste mtl,,,ako federacija ima gotov duplo vise stanovnika a prihod mtl.a je 110 miliona zar nije logicno da tad prihod bh telekom bude bar 200 miliona,,a ne 130 miliona..
Ne znam zasto ljudi u Federaciji koriste MTEL. Prvi put cujem da je tolika pomama za mtelovim uslugama u federaciji. Da budem iskren ne znam nikoga da MTEL koristi aktivno sem par slucajeva kad su se brojevi dobili na koncertima, uz razne karte ili po nagradnim igrama.
Inace u Federaciji ima i Eronet, ne samo BH Telecom i sukladno tome se dijeli prihod.
Ovo sto pisete o MTEL-u je cista ,manipulacija podacima. Sarena laza za one koji ne znaju nista o trzistu.
Znaci nemas tih podataka vec samo proizvoljno lupas koliki su ciji prihodi? Ok, to dovoljno govori o tome koliko poznajes materiju o kojoj pokusavas raspravljati.zutilist wrote: e pa trazi tebele sa,..ovdje ti je ostavljeno da mtl ima vise korisnika,ovde ti je ostavljeno da je prihod mtla,110 miliona a prihod bh telekoma 130 miliona,s obzirom da f,bih,ima gotov duplo vise stanovnika ocekvati je da da bude doplo visa i dobit ali nije,,a cak je bio tekst i na ovom sajtu da je bh telekom najskuplji u evropi,,tebi je sarena laz jel sI ne realan,zmuris,,f,bih ima gotov duplo vise stanovnika od rs i prihod je moze se reci jednak po broju stanovnika,ali jok ti i dalje zmuris i mislis kako je fbih ,zapadnja NJEMACKA A RS ,ISTOCNA.
...a onda je mtel poceo na sve strane uvoditi internet i doslo se do povecanja. Sa tim najmanje imaju veze prepaid korisnici koji su ovdje spomenuti. MTEL ima na svom domacem trzistu (RS) puno manju konkurenciju nego BH Telecom u Federaciji.Bodkin wrote:svjezi_ustipak wrote:Kad je to bio prihod bh telecoma 130 miliona a telecoma rs 40? daj mi majke ti te tabele. i sto ne rece nista za rafinerije koje su kopija Alumine?zutilist wrote:da druze ali prihod nekad bh telekom je bio 130 miliona a telekoma rs 40 miliona,,a znas sad sto je drugacija situacija,,zato sto je bh telekom najskuplji u evropi,i ti to dobro znas zasto ljudi u federaciji sve vise koriste mtl,,,ako federacija ima gotov duplo vise stanovnika a prihod mtl.a je 110 miliona zar nije logicno da tad prihod bh telekom bude bar 200 miliona,,a ne 130 miliona..
Ne znam zasto ljudi u Federaciji koriste MTEL. Prvi put cujem da je tolika pomama za mtelovim uslugama u federaciji. Da budem iskren ne znam nikoga da MTEL koristi aktivno sem par slucajeva kad su se brojevi dobili na koncertima, uz razne karte ili po nagradnim igrama.
Inace u Federaciji ima i Eronet, ne samo BH Telecom i sukladno tome se dijeli prihod.
Ovo sto pisete o MTEL-u je cista ,manipulacija podacima. Sarena laza za one koji ne znaju nista o trzistu.
nikad ali je bio mtelov 391, a telekomov 612.
danas ti za prvih 6 mjeseci ( jer bogaljski bh telekom jos nema izvjestaje na stranici za 9 mjeseci) situacija izgleda ovako: mtel 227mil, a bh telekom 271