BH vojna industrija i naoruzanje

[Artest]

Samo da ne propadnu kad Dzahid ode u penziju. Cuo sam pricu kako su zajebali cetnike kad je stigla naredba generala Jna da se izvuce municija i naoruzanje. Respekt za Konjicane.

[Ultraviolent]

Vec gledam
"Muslimanski novinar se sprema za napad na RS"

Ah, Srbi i Hrvati (spin doktori) koristili spin prije nego je i nasto izraz.
mame fasisticke

[155_mm]

Grantovi za odabrane: Milioni maraka za nesposobno rukovodstvo Pretisa
Predrag Blagovčanin
Autor Predrag Blagovčanin 26.1.2019. u 22:41




Favoriziranje povlaštenih firmi namjenske industrije poput preduzeća Pretis Vogošća, od strane Federalnog premijera Fadila Novalića i resornog ministra Nermina Džindića očigledno je sastavni dio trenutačne razvojne politike. Dokazi za to su isplaćeni milioni maraka budžetskih obveznika Pretisu, na čijem čelu se nalazi rukovodstvo koje očigledno nije sposobno da realizira jedan od najvećih ugovora u istoriji namjenske industrije. Da li se iza miliona državnih sredstava uplaćenih ovom preduzeću kriju lični interesi samog političkog vrha?

U proteklih mjesec dana Vlada FBIH je na račun preduzeća Pretis uplatila 2,5 miliona KM. Od toga 600.000 KM kao grant sredstva za finasiranje razvojnih projekata u oblasti namjenske industrije te 1,9 miliona KM kao podršku u realizaciji ugovora između Pretisa, Unis Groupa te Ministarstva odbrane Kraljevine Saudijske Arabije.

Nastavak je to izdašnog finansiranja Pretisa, preduzeća u većinskom vlasništvu Federacije BIH na čijem čelu se nalazi direktorica Almira Zulić Burek, prema pisanju medija provjereni kadar premijera Fadila Novalića te federalnog ministra energije rudarstva i industrije Nermina Džindića.

Favoriziranje preduzeća iz namjenske industrije

Pretis se za razliku od drugih državnih preduzeća iz oblasti namjenske industrije nalazi u povlaštenom položaju. U prilog toj tvrdnji govore podaci isplata budžetskih sredstava.

Prema dostupnim podacima u periodu mandata Fadila Novalića te Nermina Džindića ovom preduzeću kroz dva granta u toku 2016. i 2017. godine isplaćeno je 3,6 miliona KM, ne računajući iznos od 2,5 miliona iz decembra 2018. godine što je daleko više nego sredstva isplaćena drugim preduzećima iz namjenske industrije.

Fadil Novalić/Foto: Fena

U odgovoru na upit portala Tacno.net Vladi FBIH o razlozima doznake budžetskih sredstava preduzeću Pretis u decembru 2018. godine, Vlada FBIH je navela da se „preduzeće PRETIS d.d. Vogošća obratilo Federalnom ministarstvu energije, rudarstva i industrije zahtjevom za dodjelu grant sredstava iz fonda Razvojne banke Federacije za dodjelu grant sredstava u iznosu od 1.900.000,00 KM, u cilju realizacije Ugovora broj: 064-16 između privrednog društva Pretis d.d. Vogosca i Unis Group d.o.o. Sarajevo (End User Kraljevina Saudijska Arabija)“.

Prema navodima Vlade FBIH sredstva su potrebna za rješavanje problema trenutne nelikvidnosti, koja je proizvedena sporom realizacije navedenog Ugovora i teretom starih dugovanja.

Naime, u zahtjevu Pretisa je navedeno da od momenta završetka ili prijema LOT-a, do momenta naplate protekne period od 6 do 9 mjeseci, što je jako dug i opterećavajući period koji utiče na likvidnost privrednog društva.

Pretis trenutno završava metalne komponente za LOT VI za navedeni Ugovor, međutim nije u mogućnosti da obezbijedi ostale komponente u procesu proizvodnje, što bi moglo dovesti do toga da se Ugovor ne završi do momenta isteka izvozne dozvole u januaru 2019. godine.

Prema navodima iz dokumenta, problem likvidnosti proizašao je iz nemogućnosti realizacije ugovora te bi iz tih razloga moglo doći do obustave realizacije ugovora te obustave suradnje sa Kraljevinom Saudijskom Arabijom, koja je trenutačno najveći kupac kako privrednog društva Pretis tako i ostalih kompanija iz namjenske industrije.

Dženan Đonlagić profesor Ekonomskog fakulteta u Sarajevu i državni poslanik DF-a ističe da je nedopustivo da se novčana sredstva u obliku granta, znači nepovratna, doznačavaju selektivno, samo jednom preduzeću iz sektora.

„Posebno je sporno objašnjenje da je razlog dodjele grant sredstava da se riješi problem nelikvidnosti jednog privrednog društva. Za prevazilaženje problema tekuće nelikvidnosti se u pravilu otvore povoljne tzv. revolving kreditne linije pod povoljnim uslovima, ali nikako dodjela grant tj. nepovratnih novčanih sredstava.“

Dženan Đonlagić/Foto: vijesti.ba

Đonlagić smatra da u slučaju finansijske podrške preduzećima se može kreirati poseban bankarski proizvod koji će biti dostupan svim kompanijama iz namjenske industrije.

„Naime, ako se želi dati finansijska potpora, onda se iz Fonda, kako ga već nazivaju, kreira poseban bankarski proizvod (npr. revolving kreditna linija za poticaj izvoza) i, što je posebno važno za naglasiti, otvori prema svim kompanijama iz sektora namjenske industrije, a nikako selektivno prema samo pojedinim. Na takav način bi se omogućilo da se i dio sredstava ponovo vraća u Fond, da raste njegov novčani potencijal i tako realizuje investiciona politika ravnomjernog razvoja Sektora.“

Hoće li Pretis opet plaćati penale

Ugovor sa Ministarstvom odbrane Saudijske Arabije jedan je od najvećih ugovora potpisanih u bh. istoriji namjenske industrije. Tim ugovorom Pretis se obavezao da isporuči 30.000 komada artiljerijske municije kalibra 155 mm. Vrijednost ugovora koje je 08.12.2018. potpisao UNIS GROUP, preduzeće u vlasništvu FBIH za trgovinu oružja po tadašnjem kursu dolara iznosila je oko 50 miliona KM.

Unis Group tada na čelu sa Damirom Vejom ugovor prosljeđuje Pretisu kao i kompletan avans za prvi lot od 5000 komada u iznosu od cca 4.1 miliona KM koji se na račun Pretisa uplaćuje 6.1.2017. godine.

Pretis je odredio dinamiku isporuke tako da je prvi lot trebao biti isporučen 65 kalendarskih dana od dana uplate avansa. Međutim Pretis probija rokove i do kraja marta 2017. isporučuje tek 1300 komada municije. Kompletan ugovor trebao je biti realiziran krajem 2017. godine.

Tadašnji direktor Unis Groupe Damir Vejo upozorava na probijanje rokova Vladu FBIH kao i resorno ministarstvo na čelu sa Nerminom Džindićem, međutim ubrzo nakon toga je odlukom Vlade FBIH smijenjen sa ove pozicije, a na njegovo mjesto postavljen Mirsad Siručić.

Damir Vejo odbio je da razgovara o ovoj temi jer kako tvrdi, zbog upozoravanja na posljedice kašnjenja isporuke ne samo da je smijenjen sa pozicije nego je i stigmatiziran kontinuiranim pisanjem režimskih medija.

Pretis/Foto: S. Saletović

Najveća prevara namjenske industrije

Nezvanično saznajemo da je Pretis u trenucima dok se na poziciji direktora nalazio Nermin Džindić već snosio posljedice kašnjenja realizacije ugovora sa MO KSA o isporuci minobacačke granate 120 mm. Pretis je tada morao platiti penale u iznosu od 500.000 USD. Ovu informaciju pokušali smo potvrditi u Pretisu međutim kako nam je rečeno „Direktorica Almira Zulić Burek se nalazi na poslovnom putu.“.

Mirsad Siručić direktor Unis Group-e također nije mogao odgovoriti na naša pitanja da li će Pretis opet snositi „penale“ jer kako tvrdi „Komunikacija sa medijima je zabranjena od strane resornog ministarstva“.

Do trenutka objave ovog teksta Ministarstvo energije rudarstva i industrije nije odgovorilo na naše upite niti je resorni ministar Nermin Džindić odgovorio na naše telefonske pozive.

Prema informacijama od izvora u resornom ministarstvu dodjela 1,9 miliona KM sredstava budžetskih korisnika je sramna odluka za koju bi odgovorni trebali odgovarati.

„Nisu isporučili robu na vrijeme i sada vlastitu nesposobnost pravdaju davanjem državnog novca preduzeću i direktorici koja je očigledno nije adekvatan kadar za obavljanje jedne od najodgovornijih funkcija. Postavlja se pitanje šta je urađeno u prethodnom periodu, na šta su uložena budžetska sredstava i ko je odgovoran za kašnjenje? Koliko Pretis u ovom trenutku duguje dobavljačima kao i drugim preduzećima iz namjenske industrije i koji su to privatni dobavljači koji surađuju sa Pretisom?“

Podsjećamo na aferu oko prodaje bakarnih prstenova, sastavne komponente artiljerijske municije kalibra 155 mm. Naime, u sklopu priloga Mreže emitovanom 2017. godine na FTV-u Nermin Džindić je potvrdio da su bakarni prstenovi koje proizvodi firma Termo Metal Resist u vlasništvu porodice federalnog premijera Fadila Novalića i Nermina Džindića prodavani preduzeću Pretis. Podsjećamo na izjavu Nermina Džindića na pitanje da li TMR prodaje bakrene prstenove Pretisu.

„U razvojnom ciklusu da.“

Na pitanje koliko je prstenova prodano Pretisu Džindić odgovara da ne zna budući da već tri godine nije ušao u tu firmu. “Niti znam kako posluju niti s čim posluju, govorim samo o razvojnom potencijalu i onome što jeste.“

Nermin Džindić/Foto: fokus.ba

Prema nepotvrđenim informacijama cijena po kojoj je Pretis od TMR-a kupovao bakarne prstenove iznosila je 60 EUR-a. Cijena istog bakarnog prstena potrebnog za identični kalibar granate od firme Pakistan Ordnance Factories-POF iznosi oko 20 USD.

Menadžment firme Termo Metal Resist do trenutka objave ovog teksta nije odgovorio na naše upite koliko je bakrenih prstenova dostavljeno Pretisu.

Dešavanja u Pretisu, prema informacijama od više izvora iz namjenske industrije, morala bi biti predmetom istrage nadležnih organa. Bez nezavisne revizije poslovanja preduzeća iz ove oblasti te transparentnosti prilikom dodjele unosnih ugovora privatnim dobavljačima i privatnim firmama, namjenska industrija predstavlja sektor u kojem su sukobi interesa i korupcija sastavni dio poslovanja.

*Tekst je proizveden u okviru medijskog pool-a Mreže ACCOUNT (Antikorupcijska mreža organizacija civilnog društva)

https://www.tacno.net/banja-luka/granto ... o-pretisa/

[nepoznati988]

Ovo bi mogao biti razlog prijeme radnika na određeno.

[insomnia78]

[155_mm]

ne ulazeci u balijski stranacko-politicki kupleraj smatram da PRETIS zasluzuje poseban tretman od svih ostalih firmi. to znaci najbolji mendzanment i najboljeg kuhara u radnickom restoranu. naravno sve izmedju toga. jer ta firma ima njeveci potencijal odvracanja od nove agresije na BiH.

[kiligonzales]

Kakva NI potpisali bi kapitulaciju davno neke firme tipa Zraka, Vitezita i TRZ Hadzici da nije ovih vecih koji donekle krpe rupe u njoj.

Sahranila ih je kratkoca vizije.

[kiligonzales]

Grantovi za odabrane: Milioni maraka za nesposobno rukovodstvo Pretisa
Predrag Blagovčanin
Autor Predrag Blagovčanin 26.1.2019. u 22:41




Favoriziranje povlaštenih firmi namjenske industrije poput preduzeća Pretis Vogošća, od strane Federalnog premijera Fadila Novalića i resornog ministra Nermina Džindića očigledno je sastavni dio trenutačne razvojne politike. Dokazi za to su isplaćeni milioni maraka budžetskih obveznika Pretisu, na čijem čelu se nalazi rukovodstvo koje očigledno nije sposobno da realizira jedan od najvećih ugovora u istoriji namjenske industrije. Da li se iza miliona državnih sredstava uplaćenih ovom preduzeću kriju lični interesi samog političkog vrha?

U proteklih mjesec dana Vlada FBIH je na račun preduzeća Pretis uplatila 2,5 miliona KM. Od toga 600.000 KM kao grant sredstva za finasiranje razvojnih projekata u oblasti namjenske industrije te 1,9 miliona KM kao podršku u realizaciji ugovora između Pretisa, Unis Groupa te Ministarstva odbrane Kraljevine Saudijske Arabije.

Nastavak je to izdašnog finansiranja Pretisa, preduzeća u većinskom vlasništvu Federacije BIH na čijem čelu se nalazi direktorica Almira Zulić Burek, prema pisanju medija provjereni kadar premijera Fadila Novalića te federalnog ministra energije rudarstva i industrije Nermina Džindića.

Favoriziranje preduzeća iz namjenske industrije

Pretis se za razliku od drugih državnih preduzeća iz oblasti namjenske industrije nalazi u povlaštenom položaju. U prilog toj tvrdnji govore podaci isplata budžetskih sredstava.

Prema dostupnim podacima u periodu mandata Fadila Novalića te Nermina Džindića ovom preduzeću kroz dva granta u toku 2016. i 2017. godine isplaćeno je 3,6 miliona KM, ne računajući iznos od 2,5 miliona iz decembra 2018. godine što je daleko više nego sredstva isplaćena drugim preduzećima iz namjenske industrije.

Fadil Novalić/Foto: Fena

U odgovoru na upit portala Tacno.net Vladi FBIH o razlozima doznake budžetskih sredstava preduzeću Pretis u decembru 2018. godine, Vlada FBIH je navela da se „preduzeće PRETIS d.d. Vogošća obratilo Federalnom ministarstvu energije, rudarstva i industrije zahtjevom za dodjelu grant sredstava iz fonda Razvojne banke Federacije za dodjelu grant sredstava u iznosu od 1.900.000,00 KM, u cilju realizacije Ugovora broj: 064-16 između privrednog društva Pretis d.d. Vogosca i Unis Group d.o.o. Sarajevo (End User Kraljevina Saudijska Arabija)“.

Prema navodima Vlade FBIH sredstva su potrebna za rješavanje problema trenutne nelikvidnosti, koja je proizvedena sporom realizacije navedenog Ugovora i teretom starih dugovanja.

Naime, u zahtjevu Pretisa je navedeno da od momenta završetka ili prijema LOT-a, do momenta naplate protekne period od 6 do 9 mjeseci, što je jako dug i opterećavajući period koji utiče na likvidnost privrednog društva.

Pretis trenutno završava metalne komponente za LOT VI za navedeni Ugovor, međutim nije u mogućnosti da obezbijedi ostale komponente u procesu proizvodnje, što bi moglo dovesti do toga da se Ugovor ne završi do momenta isteka izvozne dozvole u januaru 2019. godine.

Prema navodima iz dokumenta, problem likvidnosti proizašao je iz nemogućnosti realizacije ugovora te bi iz tih razloga moglo doći do obustave realizacije ugovora te obustave suradnje sa Kraljevinom Saudijskom Arabijom, koja je trenutačno najveći kupac kako privrednog društva Pretis tako i ostalih kompanija iz namjenske industrije.

Dženan Đonlagić profesor Ekonomskog fakulteta u Sarajevu i državni poslanik DF-a ističe da je nedopustivo da se novčana sredstva u obliku granta, znači nepovratna, doznačavaju selektivno, samo jednom preduzeću iz sektora.

„Posebno je sporno objašnjenje da je razlog dodjele grant sredstava da se riješi problem nelikvidnosti jednog privrednog društva. Za prevazilaženje problema tekuće nelikvidnosti se u pravilu otvore povoljne tzv. revolving kreditne linije pod povoljnim uslovima, ali nikako dodjela grant tj. nepovratnih novčanih sredstava.“

Dženan Đonlagić/Foto: vijesti.ba

Đonlagić smatra da u slučaju finansijske podrške preduzećima se može kreirati poseban bankarski proizvod koji će biti dostupan svim kompanijama iz namjenske industrije.

„Naime, ako se želi dati finansijska potpora, onda se iz Fonda, kako ga već nazivaju, kreira poseban bankarski proizvod (npr. revolving kreditna linija za poticaj izvoza) i, što je posebno važno za naglasiti, otvori prema svim kompanijama iz sektora namjenske industrije, a nikako selektivno prema samo pojedinim. Na takav način bi se omogućilo da se i dio sredstava ponovo vraća u Fond, da raste njegov novčani potencijal i tako realizuje investiciona politika ravnomjernog razvoja Sektora.“

Hoće li Pretis opet plaćati penale

Ugovor sa Ministarstvom odbrane Saudijske Arabije jedan je od najvećih ugovora potpisanih u bh. istoriji namjenske industrije. Tim ugovorom Pretis se obavezao da isporuči 30.000 komada artiljerijske municije kalibra 155 mm. Vrijednost ugovora koje je 08.12.2018. potpisao UNIS GROUP, preduzeće u vlasništvu FBIH za trgovinu oružja po tadašnjem kursu dolara iznosila je oko 50 miliona KM.

Unis Group tada na čelu sa Damirom Vejom ugovor prosljeđuje Pretisu kao i kompletan avans za prvi lot od 5000 komada u iznosu od cca 4.1 miliona KM koji se na račun Pretisa uplaćuje 6.1.2017. godine.

Pretis je odredio dinamiku isporuke tako da je prvi lot trebao biti isporučen 65 kalendarskih dana od dana uplate avansa. Međutim Pretis probija rokove i do kraja marta 2017. isporučuje tek 1300 komada municije. Kompletan ugovor trebao je biti realiziran krajem 2017. godine.

Tadašnji direktor Unis Groupe Damir Vejo upozorava na probijanje rokova Vladu FBIH kao i resorno ministarstvo na čelu sa Nerminom Džindićem, međutim ubrzo nakon toga je odlukom Vlade FBIH smijenjen sa ove pozicije, a na njegovo mjesto postavljen Mirsad Siručić.

Damir Vejo odbio je da razgovara o ovoj temi jer kako tvrdi, zbog upozoravanja na posljedice kašnjenja isporuke ne samo da je smijenjen sa pozicije nego je i stigmatiziran kontinuiranim pisanjem režimskih medija.

Pretis/Foto: S. Saletović

Najveća prevara namjenske industrije

Nezvanično saznajemo da je Pretis u trenucima dok se na poziciji direktora nalazio Nermin Džindić već snosio posljedice kašnjenja realizacije ugovora sa MO KSA o isporuci minobacačke granate 120 mm. Pretis je tada morao platiti penale u iznosu od 500.000 USD. Ovu informaciju pokušali smo potvrditi u Pretisu međutim kako nam je rečeno „Direktorica Almira Zulić Burek se nalazi na poslovnom putu.“.

Mirsad Siručić direktor Unis Group-e također nije mogao odgovoriti na naša pitanja da li će Pretis opet snositi „penale“ jer kako tvrdi „Komunikacija sa medijima je zabranjena od strane resornog ministarstva“.

Do trenutka objave ovog teksta Ministarstvo energije rudarstva i industrije nije odgovorilo na naše upite niti je resorni ministar Nermin Džindić odgovorio na naše telefonske pozive.

Prema informacijama od izvora u resornom ministarstvu dodjela 1,9 miliona KM sredstava budžetskih korisnika je sramna odluka za koju bi odgovorni trebali odgovarati.

„Nisu isporučili robu na vrijeme i sada vlastitu nesposobnost pravdaju davanjem državnog novca preduzeću i direktorici koja je očigledno nije adekvatan kadar za obavljanje jedne od najodgovornijih funkcija. Postavlja se pitanje šta je urađeno u prethodnom periodu, na šta su uložena budžetska sredstava i ko je odgovoran za kašnjenje? Koliko Pretis u ovom trenutku duguje dobavljačima kao i drugim preduzećima iz namjenske industrije i koji su to privatni dobavljači koji surađuju sa Pretisom?“

Podsjećamo na aferu oko prodaje bakarnih prstenova, sastavne komponente artiljerijske municije kalibra 155 mm. Naime, u sklopu priloga Mreže emitovanom 2017. godine na FTV-u Nermin Džindić je potvrdio da su bakarni prstenovi koje proizvodi firma Termo Metal Resist u vlasništvu porodice federalnog premijera Fadila Novalića i Nermina Džindića prodavani preduzeću Pretis. Podsjećamo na izjavu Nermina Džindića na pitanje da li TMR prodaje bakrene prstenove Pretisu.

„U razvojnom ciklusu da.“

Na pitanje koliko je prstenova prodano Pretisu Džindić odgovara da ne zna budući da već tri godine nije ušao u tu firmu. “Niti znam kako posluju niti s čim posluju, govorim samo o razvojnom potencijalu i onome što jeste.“

Nermin Džindić/Foto: fokus.ba

Prema nepotvrđenim informacijama cijena po kojoj je Pretis od TMR-a kupovao bakarne prstenove iznosila je 60 EUR-a. Cijena istog bakarnog prstena potrebnog za identični kalibar granate od firme Pakistan Ordnance Factories-POF iznosi oko 20 USD.

Menadžment firme Termo Metal Resist do trenutka objave ovog teksta nije odgovorio na naše upite koliko je bakrenih prstenova dostavljeno Pretisu.

Dešavanja u Pretisu, prema informacijama od više izvora iz namjenske industrije, morala bi biti predmetom istrage nadležnih organa. Bez nezavisne revizije poslovanja preduzeća iz ove oblasti te transparentnosti prilikom dodjele unosnih ugovora privatnim dobavljačima i privatnim firmama, namjenska industrija predstavlja sektor u kojem su sukobi interesa i korupcija sastavni dio poslovanja.

*Tekst je proizveden u okviru medijskog pool-a Mreže ACCOUNT (Antikorupcijska mreža organizacija civilnog društva)

https://www.tacno.net/banja-luka/granto ... o-pretisa/

Pa ovo je staro nek smo mi zivi i zdravi.

[155_mm]

ma tekst nema veze sa brigom za namjensku industriju. ocigledno su nanjusili da ovi na vlasti imaju namjeru da se pohvale novim pogonom u PRETIS-u pa su ih ovi kao preduhitrili sa ovom "senzacialnom" vjescu.

[155_mm]

30.000 granata 155 mm u periodu od godinu dana je normalna PRETIS-ova proizvodnja u dvije smjene. to nam je licno rekao sam direktor prije nekoliko godina.

ugovor je podjeljen u 6 LOT-a po 5000 granata. trenutno se po ovom tekstu kuju granate za zadnji 6. LOT. i tu bi moglo doci do zakasnjenja.

znaci nikakva poslovna katastrofa nije u pitanju nego standardni balijski javasluk.

[155_mm]

inace po ovom ugovoru ispada prosjecna cijena granate 155 mm 1600-1700 KM.

[anelsol]

Biznis Info



BiH izvezla naoružanje vrijedno 205 miliona KM


Namjenska proizvodnja BiH čeliči svoju poziciju na inostranim tržištima, čemu svjedoči i podatak da smo prošle godine izvezli oružje, municiju i slične proizvode ukupne vrijednosti oko 205 miliona maraka.

“To je za 5,7 odsto više nego u godini ranije, kada je izvoz iznosio oko 193,9 miliona KM”, rekli su za “Nezavisne novine“ u Spoljnotrgovinskoj komori BiH.


Spisak zemalja, u koje su naši oružje i municija odlazili, prilično je šarolik.

Tako se najviše izvozilo u Saudijsku Arabiju, i to u vrijednosti od 75 miliona KM, a zatim u Tursku – 29,5 miliona KM. Slijede Egipat (24,27 miliona KM), Avganistan (23 miliona KM) te SAD (16 miliona KM).

“U prekomilionskim vrijednostima izvozilo se i u Bugarsku, Hrvatsku, Srbiju, Njemačku, Rumuniju, Maroko, Moldaviju, Švajcarsku, Katar, Ujedinjene Arapske Emirate i Namibiju”, potvrdili su za “Nezavisne” u Spoljnotrgovinskoj komori BiH.


Najviše je tokom prošle godine izvezeno municije, u koju spada 94 odsto od ukupnog izvoza, odnosno vrijednost veća od 192 miliona KM, dok se u kategoriji oružja najviše izvoze dijelovi za vojno oružje u iznosu od osam miliona KM.

Almin Mališević, sekretar Udruženja metalne i elektro industrije pri Privrednoj komori FBiH, rekao je za “Nezavisne” da Komora u jednoj od svojih asocijacija ima i grupaciju namjenske industrije, a koja broji 17 firmi.

“U BiH je namjenska industrija jedna od najbrže rastućih grana. Kada gledamo ukupan izvoz ili proizvodnju, ona ne čini veliki procenat, ali rast koji ona iz godine u godinu ostvaruje daje nam za pravo da dodatno možemo računati na pozitivne efekte u narednim godinama”, rekao je Mališević.

On smatra da u BiH treba dodatno razvijati ovu granu, posebno jer su velike potrebe na svjetskom tržištu i, kako ocjenjuje, sigurno je da u toj konkurenciji BiH može naći svoje mjesto.

Po njegovim riječima, radi se o industriji koja je jako široka, a mi sa svojom proizvodnjom možemo učestvovati u velikom tržišnom kolaču.

“Mi najviše proizvodimo municiju, odnosno kapisle, te dijelove artiljerijskog oružja. U pitanju je proizvodnja koja je tradicionalna nekoliko decenija u BiH i sigurno je da će ti proizvodi i dalje imati budućnost”, pojasnio je Mališević.

Po riječima Tane Peulića, predsjednika Sindikata metalske industrije i rudarstva RS, kada je riječ o namjenskoj industriji u RS može se govoriti o firmama “Orao” Bijeljina, “Kosmos” Banjaluka te “Tehnički remont” Bratunac.

“Sva tri preduzeća rade i posluju, a najbolje rezultate postiže ‘Tehnički remont’ Bratunac”, rekao je Peulić, dodajući da sva tri preduzeća imaju i tehničke i materijalne i stručne kapacitete za dalji razvoj.

Inače, uvoz proizvoda namjenske industrije u BiH je u prošloj godini zabilježio pad od 13,26 odsto, i iznosio je svega 12,47 miliona KM.

“Top tri uvozne zemlje su Srbija (2,5 miliona KM), Italija (1,6 miliona KM) te Hrvatska (1,1 milion KM), dok je uvoz s ostalih tržišta zabilježio vrijednosti ispod milion KM”, navode iz Spoljnotrgovinske komore BiH.

Kretanja u spoljnotrgovinskoj razmjeni naoružanja u 2018:

Izvoz +5,7%
Uvoz -13,26%
(Podaci Spoljnotrgovinske komore)

https://www.biznisinfo.ba/bih-izvezla-n ... iliona-km/

Ipak blagi rast u odnosu na proslu godinu. Zanimljivo da u grupaciji za NI u FBiH imaju 17 članica.

[otac_makarije]

MH-05 za Oružane snage BiH / MH-05 for Armed Forces of BiH

Da ne bi ove furtutme sa "despotom" ne bih imao pojma da je jedino "domaće" operativno vojno vozilo u osbih i koje je izvezeno u zemlju lavova i tigrova... a da je napravljeno poslije rata ovaj MH-05 (koji proizvodi ista firma)

[155_mm]

opet ovaj cirkus sa kolicinom izvoza. pa zar nedavno nije ministar rekao da ce biti 300 miliona.

[nepoznati988]

ja ove njihove cifre više i ne gledam.

[anelsol]

opet ovaj cirkus sa kolicinom izvoza. pa zar nedavno nije ministar rekao da ce biti 300 miliona.

Rekao je da će promet biti 300 miliona, a ne izvoz.

[155_mm]

opet ovaj cirkus sa kolicinom izvoza. pa zar nedavno nije ministar rekao da ce biti 300 miliona.

Rekao je da će promet biti 300 miliona, a ne izvoz.

u pravu si.

"Ukupni plan u namjenskoj industriji od 300 miliona u 2018. godini bit će realiziran; za prvih devet mjeseci bili smo negdje na 93-95 posto realizacije. Znači, do kraja godine, ono što je spremno treba otpremiti, uvrstiti to u realizaciju i samim tim ćemo imati realiziranih između 97 i 100 posto plana. U 2018. godini, s obzirom na turbulentno tržište i ukupna dešavanja u svijetu, koja također imaju uticaja na naše poslovanje, imamo mali, blagi pad od neka dva-tri posto, što nije zabrinjavajuće ni alarmananto - ocijenio je Džindić u izjavi za Fenu.

https://www.klix.ba/biznis/privreda/min ... /181216025

[155_mm]

citava reportaza iz konjica i igmana.


prvi gost direktor IGMAN-a. iako senad zajebava neke ozbiljne stvari su se mogle cuti.
na 12:00 odgovara na pitanje koliko metaka godisnje i kaze da se radi o stotinama miliona godisnje, to znaci da su prebacili prijeratnu proizvodnju. pored njih to je prvo uspijelo GINEX-u.

znaci sad imamo dvije firme namjenske industrije koje su prebacile prijertnu proizvodnju.

[155_mm]

iduce godine IGMAN slavi 70 godina, 70 godisnja tradicija proizvodnje municije za svjetsko trziste.

[155_mm]

dotakli su se jedne interesantne teme, automatizacije proizvodnje. iako direktor kaze da izbjegava puno automatizaciju zgog radnih mjesta problem je ustvari nesto drugo. vise automatizacije znaci brzu proizvodnju ali i vise skarta. a to ti smanjuje iskoristenost sirovina.

[155_mm]

jos jedan oklopnjak koji malo lici na onaj hadzicki sa skice.

[anelsol]

dotakli su se jedne interesantne teme, automatizacije proizvodnje. iako direktor kaze da izbjegava puno automatizaciju zgog radnih mjesta problem je ustvari nesto drugo. vise automatizacije znaci brzu proizvodnju ali i vise skarta. a to ti smanjuje iskoristenost sirovina.

Igman je već krenuo sa modernizacijom, ali idu postepeno. Imali smo to u par navrata priliku pročitati. One stare mašine, iako funkcionalne, morat će se prije ili kasnije zamjeniti. Sa druge strane direktor TRZa je jednom spominjao otvaranje zamjenskog pogona za proizvodnju, izmedju ostalog, i municije u krajini. E sad po meni logičan slijed događaja ako Igman mjenja stare masine, a iste su još funkcionalne, bolje ih je prebaciti nekome ko ih moze iskoristiti, nego dati u staro zeljezo. Sa obnovom mašina u Igmanu dobivas pogon koji vjerovatno može da poveca obim proizvodnje, ali i rezervni pogon sa starim masinama koji može da se iskoristi kada Igman ima višak narudžbi, sto je u zadnjih nekoliko godina konstanta obzirom na potraznju. Mislim da bi to bio način i da relativno jeftino dobijemo još jednu fabriku municije.

[155_mm]

Imamo dilema oko Centra naprednih tehnologija. To je dio koji ne može pripadati obrazovnom sistemu i prebačen je u privredu. Moguće je da dobro funkcionira i da bude podrška razvoju namjenske industrije. Ja lično imam rezervu prema cijeloj toj priči zbog moguće umiješanosti premijera Novalića i njegovih ličnih investicija u namjensku industriju. Još to analiziramo - rekao je Konaković.

https://avaz.ba/kantoni/sarajevo/453811 ... a-sarajevo

tipican primjer balijskog stranackog kupleraja.

[anelsol]

Imamo dilema oko Centra naprednih tehnologija. To je dio koji ne može pripadati obrazovnom sistemu i prebačen je u privredu. Moguće je da dobro funkcionira i da bude podrška razvoju namjenske industrije. Ja lično imam rezervu prema cijeloj toj priči zbog moguće umiješanosti premijera Novalića i njegovih ličnih investicija u namjensku industriju. Još to analiziramo - rekao je Konaković.

https://avaz.ba/kantoni/sarajevo/453811 ... a-sarajevo

tipican primjer balijskog stranackog kupleraja.

Zanimljivo je da je Odlukom o osnivanju iz 6 mjeseca 2018. godine predviđeno da je sjedište ovog centra u zgradi Masinskog fakulteta u Sarajevu. Moguće da su povezani i sa DTD-om, barem ako ovo stavimo u kontekst gore navedene priče.

Odluka:

http://skupstina.ks.gov.ba/prijedlog-od ... u-sarajevu

Pročitajte obrazloženje i elaborat. Jedan od učesnika u sačinjavaju elaborata je i Berko Zečević. Centar bi trebao biti izgleda primarno vezan za NI. Nesto kao VTI u Srbiji. Odlična vijest

[animus]

Upratio sam da su u raspravi spominjali da je Novalic rekao da to mogu prebaciti i u tuzlu ako sarajevo nece. Iz nekog razloga sda je insistirala da bude u min obrazovanja a ostali trazili u min privrede. Vjerovatno nema nista od ovoga i da fakat prebace institut u Tuzlu.