Forum Klix.ba

last mohicans wrote: ↑28/07/2026 02:04

Spoiler

Show

Daj Boze da su sve ovo imali i ispoštovali.

Osnovna tehnička i lična oprema
​Na visinama iznad 5000 m obična planinarska oprema nije dovoljna. Potrebno je imati:
​Obuća: Dvostruke visokogorske čizme (double boots) s izolacijskim unutrašnjim uloškom. Obične gojzerice na ovoj visini vode do promrzlina.
​Tehnička oprema: Dereze (sa sistemom automatskog ili poluautomatskog kopčanja), cepin, pojas (harness), karabineri (2-3 matice), zamka/prusik i kaciga.
​Zaštita za oči: Glačine/naočale za snijeg kategorije 4 (blokiraju 92-97% svjetlosti) i zaštitne skijaške brikete (goggles) u slučaju mećave.
​Ruksak: 30-45 litara za završni uspon, te 70-90 litara za prenos opreme do baznog kampa.
​2. Komunikacija na visini
​Klasična mobilna mreža (GSM) na Elbrusu i sličnim vrhovima varira — na nekim dijelovima južne strane ima signala, ali se na njega ne smije oslanjati.
​VHF/UHF radio stanice (Voki-toki): Primarni način komunikacije unutar tima i s baznim kampom/GSS-om (Gorskom službom spašavanja). Važno je držati ih uz tijelo pod jaknom jer hladnoća brzo prazni baterije.
​Satelitski komunikatori (npr. Garmin InReach, ZOLEO): Najpouzdanije rješenje. Omogućavaju slanje GPS lokacije, dvosmjerno tekstualno dopisivanje i slanje SOS signala u slučaju nesreće bez obzira na mobilnu mrežu.
​Satelitski telefon (Iridium, Thuraya): Za glasovne pozive iz bilo kojeg kampa.
​3. Odjeća za olujni vjetar i ekstremnu hladnoću
​Na visini od 5000 m vjetar od 50+ km/h dramatično snižava subjektivni osjećaj temperature (windchill). Trik je u višelojnom oblačenju (layering):
​Bazni sloj: Aktivni veš od merino vune ili sintetički termo-veš (gornji i donji dio).
​Srednji sloj: Deblji flis (fleece) ili lagana sintetička/pernata jakna za izolaciju.
​Zaštitni sloj (Hard-shell): Vjetronepropusna i vodonepropusna jakna i hlače s membranom (Gore-Tex Pro ili slično).
​Ekstremni sloj za oluju: Pernata jakna ekspedicijskog tipa (Down Parka) s visokim punjenjem (800+ fill power). Na vrhovima poput Elbrusa ovo je ključni komad koji oblačite tokom pauza ili u oluji.
​Ruke i glava: Balaklava (pothlađivač), plus debela kapu; na rukama tanke rukavice od flisa + teške pernate ili sintetičke rukavice (mittens / rukavice s jednim prstom).
​4. Razapinjanje šatora na 5000 metara
​Da, moguće je, ali isključivo pomoću ekspedicijskih šatora za 4 sezone.
​Obični planinarski šatori će se pod udarima vjetra na 5000 m trenutno pokidati ili saviti.
​Geodetski profil: Ekspedicijski šatori imaju ukrštene šipke od aluminija visoke čvrstoće i aerodinamičan oblik.
​Ankerisanje: Umjesto klasičnih klinova, šator se sidri u snijeg pomoću snježnih sidara (snow anchors), cepina, vreća sa snijegom ili štapova.
​Izgradnja zida od snijega: Oko šatora se obavezno pravi zid od snježnih blokova za zaštitu od direktnog udara vjetra.
​Specifičnost Elbrusa: Na južnoj strani Elbrusa većina planinara spava u skloništima/kontejnerima na visinama od 3.800 m do 4.100 m (tzv. Priyut 11 i okolni kampovi) odakle kreću na uspon, ali pri usponu sa sjeverne strane razapinjanje šatora u visinskim kampovima je uobičajena praksa.
​5. Dodatni načini za zagrijavanje
​Hemijski i električni grijači: Jednokratni hemijski grijači na bazi željeznog praha (hand/foot warmers) koji se ubacuju u rukavice i čizme.
​Termos s vrućim čajem: Dehidracija na visini ubrzava hipotermiju. Vruća tečnost s povišenim šećerom održava tjelesnu temperaturu.
​Nalgene bočica u vreći za spavanje: Pred spavanje se napuni kipućom vodom, ubaci u čarapu i stavi u vreću za spavanje pri dnu — djeluje kao grijač satima.
​Pravilna prehrana: Unos visokokalorične hrane (masti i ugljeni hidrati) neposredno prije spavanja daje tijelu gorivo za proizvodnju toplote.
​6. Rad navigacijskih uređaja (posebno na Elbrusu)
​GPS uređaji rade na Elbrusu, ali zahtijevaju posebne pripreme.
​Satelitski signali (GPS, GLONASS, Galileo) bez problema pokrivaju Elbrus. Međutim, u praksi se javljaju dva velika problema:
​Baterije brzo otkazuju na hladnoći: Pametni telefoni i klasični litijumski satovi gube kapacitet za nekoliko minuta ako su izloženi hladnom zraku. Ručni GPS uređaji (npr. Garmin GPSMAP) s litijumskim AA baterijama daleko su pouzdaniji. Uređaje obavezno nosite unutar jakne, uz tijelo.
​Poteškoće na usponu na Elbrus: Elbrus je poznat po tzv. "Whiteout" efektu — gustoj magli i mećavi gdje gubite vizuelnu orijentaciju i horizonte. Teren oko Sedla (oko 5.300 m) i Padine Pastuhova ima opasne ledene puste dijelove i pukotine.
​Pravilo preživljavanja: Uz digitalni GPS, obavezno morate imati snimljenu rutu unaprijed (tracklog), fizičku kompas-kartu, te poznavati azimut za povratak.

A ovo je ključno, u vezi aklimatizacije, osam dana se navodi.

Dan 1: Dolazak u dolinu Baksan (Terskol / Cheget - ~2.100 m)
​Aktivnost: Dolazak na aerodrom Mineralne Vode ili Naljčik, prevoz do sela Terskol ili Čeget (cca 3-4 sata vožnje).
​Cilj: Prilagođavanje tijela na početnu visinu od 2.100 m.
​Savjet: Lagana šetnja po selu, hidracija (minimalno 3 litra vode dnevno) i izbjegavanje alkohola i teške hrane.
​Dan 2: Aklimatizacijski uspon na planinu Čeget (do ~3.460 m)
​Aktivnost: Dnevni uspon iz sela na vrh Čegeta ili do gornje stanice žičare.
​Visinska razlika: Sa 2.100 m na 3.400 m i povratak.
​Trajanje: 5–6 sati hoda.
​Cilj: Prvi ozbiljan visinski podsticaj za organizam. Na vrhu se ostaje 45–60 minuta radi aklimatizacije, a zatim slijedi povratak na spavanje u Terskol (2.100 m).
​Dan 3: Uspon do Opservatorija i vodopada Djevojačke Suze (~3.100 m)
​Aktivnost: Lakši treking do vodopada "Deviči Slesy" i dalje prema Astronomskom opservatoriju.
​Visinska razlika: Sa 2.100 m na 3.100 m i nazad.
​Trajanje: 4–5 sati hoda.
​Cilj: Tzv. „aktivni odmor“. Tijelo se dodatno privikava, a mišići se ne zamaraju previše pred prelazak na visinski kamp.
​Dan 4: Prebacivanje u Visinski kamp (Garabaši 3.800 m ili Priyut 4.100 m)
​Aktivnost: Vožnja žičarom iz Azaua do stanice Garabaši (3.840 m) ili pješačenje do kontejnera/skloništa na Priyut 11 (4.050–4.100 m).
​Smještaj: Planinarska skloništa/kontejneri (bačve).
​Cilj: Prva noć na visokoj nadmorskoj visini. Popodne lagana šetnja po snijegu oko kampa sa derezama i vježbanje zaustavljanja cepinom.
​Dan 5: Aklimatizacija do Stijena Pastuhova (~4.700 m)
​Aktivnost: Uspon od kampa po snijegu i ledu do Stijena Pastuhova (po potrebi i do početka Kosače na 4.800 m, ovisno o snazi grupe).
​Visinska razlika: Sa 3.800/4.100 m na 4.700 m i povratak u kamp.
​Trajanje: 4–6 sati uspona, 1.5–2 sata silaska.
​Cilj: Ključna aklimatizacijska rotacija. Ovdje se osjeti stvarni uticaj rijetkog zraka. Provjerava se rad sa kompletnom opremom (oprema za vjetar, dereze, cepin). Silazak na spavanje u kamp.
​Dan 6: Dan za odmor i finalne pripreme (~3.800 / 4.100 m)
​Aktivnost: Potpuni odmor u kampu. Topli napici, lagana ishrana, provjera i pakovanje opreme za uspon.
​Cilj: Oporavak mišića i glikogenskih zaliha. Odlazak na spavanje već oko 17:00 - 18:00 h, jer završni uspon počinje u ponoć.
​Dan 7: DAN USPONA (Napad na Zapadni vrh - 5.642 m)
​Aktivnost:
​00:00 - 01:00 h: Buđenje, lagani doručak i pokret iz kampa.
​01:00 - 07:00 h: Uspon pored Stijena Pastuhova do Sedla (5.300 m). Ovdje se obično pravi duža pauza.
​07:00 - 10:00 h: Uspon sa Sedla preko strme fiksirane užadi (traverza) do vršne visoravni i izlazak na Zapadni vrh (5.642 m).
​10:00 - 15:00 h: Silazak nazad u visinski kamp (oprez: silazak je statistički opasniji od uspona zbog umora).
​Trajanje: Ukupno 11–14 sati hoda.
​Dan 8: Rezervni dan za vrh / Silazak u dolinu
​Aktivnost: Ako je Dan 7 bio uspješan, slijedi pakovanje kampa, silazak žičarom u Terskol i proslava. Ako je u Danu 7 bilo loše vrijeme, ovaj dan se koristi kao rezervni termin za uspon.
​3 Zlatna pravila aklimatizacije na Elbrusu
​Pravilo 4 litra: Na visini gubite tečnost ubrzanim disanjem. Pijte minimalno 3,5 do 4 litra tečnosti dnevno (voda, čaj sa šećerom, izotonici).
​Preventiva visinske bolesti (AMS): Blaga glavobolja prvi dan na 3.800 m je normalna. Ako osjetite jaku mučninu, gubitak koordinacije ili jaku nesvesticu — odmah se spuštajte na nižu visinu.
​Pace (Ritam): Hodajte izuzetno sporo, tzv. "vodički korak". Ritam mora biti takav da možete uskladiti disanje sa svakim korakom bez ostajanja bez daha.

sime_cipol wrote: ↑28/07/2026 09:47

last mohicans wrote: ↑28/07/2026 02:04

Spoiler

Show

Daj Boze da su sve ovo imali i ispoštovali.

Osnovna tehnička i lična oprema
​Na visinama iznad 5000 m obična planinarska oprema nije dovoljna. Potrebno je imati:
​Obuća: Dvostruke visokogorske čizme (double boots) s izolacijskim unutrašnjim uloškom. Obične gojzerice na ovoj visini vode do promrzlina.
​Tehnička oprema: Dereze (sa sistemom automatskog ili poluautomatskog kopčanja), cepin, pojas (harness), karabineri (2-3 matice), zamka/prusik i kaciga.
​Zaštita za oči: Glačine/naočale za snijeg kategorije 4 (blokiraju 92-97% svjetlosti) i zaštitne skijaške brikete (goggles) u slučaju mećave.
​Ruksak: 30-45 litara za završni uspon, te 70-90 litara za prenos opreme do baznog kampa.
​2. Komunikacija na visini
​Klasična mobilna mreža (GSM) na Elbrusu i sličnim vrhovima varira — na nekim dijelovima južne strane ima signala, ali se na njega ne smije oslanjati.
​VHF/UHF radio stanice (Voki-toki): Primarni način komunikacije unutar tima i s baznim kampom/GSS-om (Gorskom službom spašavanja). Važno je držati ih uz tijelo pod jaknom jer hladnoća brzo prazni baterije.
​Satelitski komunikatori (npr. Garmin InReach, ZOLEO): Najpouzdanije rješenje. Omogućavaju slanje GPS lokacije, dvosmjerno tekstualno dopisivanje i slanje SOS signala u slučaju nesreće bez obzira na mobilnu mrežu.
​Satelitski telefon (Iridium, Thuraya): Za glasovne pozive iz bilo kojeg kampa.
​3. Odjeća za olujni vjetar i ekstremnu hladnoću
​Na visini od 5000 m vjetar od 50+ km/h dramatično snižava subjektivni osjećaj temperature (windchill). Trik je u višelojnom oblačenju (layering):
​Bazni sloj: Aktivni veš od merino vune ili sintetički termo-veš (gornji i donji dio).
​Srednji sloj: Deblji flis (fleece) ili lagana sintetička/pernata jakna za izolaciju.
​Zaštitni sloj (Hard-shell): Vjetronepropusna i vodonepropusna jakna i hlače s membranom (Gore-Tex Pro ili slično).
​Ekstremni sloj za oluju: Pernata jakna ekspedicijskog tipa (Down Parka) s visokim punjenjem (800+ fill power). Na vrhovima poput Elbrusa ovo je ključni komad koji oblačite tokom pauza ili u oluji.
​Ruke i glava: Balaklava (pothlađivač), plus debela kapu; na rukama tanke rukavice od flisa + teške pernate ili sintetičke rukavice (mittens / rukavice s jednim prstom).
​4. Razapinjanje šatora na 5000 metara
​Da, moguće je, ali isključivo pomoću ekspedicijskih šatora za 4 sezone.
​Obični planinarski šatori će se pod udarima vjetra na 5000 m trenutno pokidati ili saviti.
​Geodetski profil: Ekspedicijski šatori imaju ukrštene šipke od aluminija visoke čvrstoće i aerodinamičan oblik.
​Ankerisanje: Umjesto klasičnih klinova, šator se sidri u snijeg pomoću snježnih sidara (snow anchors), cepina, vreća sa snijegom ili štapova.
​Izgradnja zida od snijega: Oko šatora se obavezno pravi zid od snježnih blokova za zaštitu od direktnog udara vjetra.
​Specifičnost Elbrusa: Na južnoj strani Elbrusa većina planinara spava u skloništima/kontejnerima na visinama od 3.800 m do 4.100 m (tzv. Priyut 11 i okolni kampovi) odakle kreću na uspon, ali pri usponu sa sjeverne strane razapinjanje šatora u visinskim kampovima je uobičajena praksa.
​5. Dodatni načini za zagrijavanje
​Hemijski i električni grijači: Jednokratni hemijski grijači na bazi željeznog praha (hand/foot warmers) koji se ubacuju u rukavice i čizme.
​Termos s vrućim čajem: Dehidracija na visini ubrzava hipotermiju. Vruća tečnost s povišenim šećerom održava tjelesnu temperaturu.
​Nalgene bočica u vreći za spavanje: Pred spavanje se napuni kipućom vodom, ubaci u čarapu i stavi u vreću za spavanje pri dnu — djeluje kao grijač satima.
​Pravilna prehrana: Unos visokokalorične hrane (masti i ugljeni hidrati) neposredno prije spavanja daje tijelu gorivo za proizvodnju toplote.
​6. Rad navigacijskih uređaja (posebno na Elbrusu)
​GPS uređaji rade na Elbrusu, ali zahtijevaju posebne pripreme.
​Satelitski signali (GPS, GLONASS, Galileo) bez problema pokrivaju Elbrus. Međutim, u praksi se javljaju dva velika problema:
​Baterije brzo otkazuju na hladnoći: Pametni telefoni i klasični litijumski satovi gube kapacitet za nekoliko minuta ako su izloženi hladnom zraku. Ručni GPS uređaji (npr. Garmin GPSMAP) s litijumskim AA baterijama daleko su pouzdaniji. Uređaje obavezno nosite unutar jakne, uz tijelo.
​Poteškoće na usponu na Elbrus: Elbrus je poznat po tzv. "Whiteout" efektu — gustoj magli i mećavi gdje gubite vizuelnu orijentaciju i horizonte. Teren oko Sedla (oko 5.300 m) i Padine Pastuhova ima opasne ledene puste dijelove i pukotine.
​Pravilo preživljavanja: Uz digitalni GPS, obavezno morate imati snimljenu rutu unaprijed (tracklog), fizičku kompas-kartu, te poznavati azimut za povratak.

A ovo je ključno, u vezi aklimatizacije, osam dana se navodi.

Dan 1: Dolazak u dolinu Baksan (Terskol / Cheget - ~2.100 m)
​Aktivnost: Dolazak na aerodrom Mineralne Vode ili Naljčik, prevoz do sela Terskol ili Čeget (cca 3-4 sata vožnje).
​Cilj: Prilagođavanje tijela na početnu visinu od 2.100 m.
​Savjet: Lagana šetnja po selu, hidracija (minimalno 3 litra vode dnevno) i izbjegavanje alkohola i teške hrane.
​Dan 2: Aklimatizacijski uspon na planinu Čeget (do ~3.460 m)
​Aktivnost: Dnevni uspon iz sela na vrh Čegeta ili do gornje stanice žičare.
​Visinska razlika: Sa 2.100 m na 3.400 m i povratak.
​Trajanje: 5–6 sati hoda.
​Cilj: Prvi ozbiljan visinski podsticaj za organizam. Na vrhu se ostaje 45–60 minuta radi aklimatizacije, a zatim slijedi povratak na spavanje u Terskol (2.100 m).
​Dan 3: Uspon do Opservatorija i vodopada Djevojačke Suze (~3.100 m)
​Aktivnost: Lakši treking do vodopada "Deviči Slesy" i dalje prema Astronomskom opservatoriju.
​Visinska razlika: Sa 2.100 m na 3.100 m i nazad.
​Trajanje: 4–5 sati hoda.
​Cilj: Tzv. „aktivni odmor“. Tijelo se dodatno privikava, a mišići se ne zamaraju previše pred prelazak na visinski kamp.
​Dan 4: Prebacivanje u Visinski kamp (Garabaši 3.800 m ili Priyut 4.100 m)
​Aktivnost: Vožnja žičarom iz Azaua do stanice Garabaši (3.840 m) ili pješačenje do kontejnera/skloništa na Priyut 11 (4.050–4.100 m).
​Smještaj: Planinarska skloništa/kontejneri (bačve).
​Cilj: Prva noć na visokoj nadmorskoj visini. Popodne lagana šetnja po snijegu oko kampa sa derezama i vježbanje zaustavljanja cepinom.
​Dan 5: Aklimatizacija do Stijena Pastuhova (~4.700 m)
​Aktivnost: Uspon od kampa po snijegu i ledu do Stijena Pastuhova (po potrebi i do početka Kosače na 4.800 m, ovisno o snazi grupe).
​Visinska razlika: Sa 3.800/4.100 m na 4.700 m i povratak u kamp.
​Trajanje: 4–6 sati uspona, 1.5–2 sata silaska.
​Cilj: Ključna aklimatizacijska rotacija. Ovdje se osjeti stvarni uticaj rijetkog zraka. Provjerava se rad sa kompletnom opremom (oprema za vjetar, dereze, cepin). Silazak na spavanje u kamp.
​Dan 6: Dan za odmor i finalne pripreme (~3.800 / 4.100 m)
​Aktivnost: Potpuni odmor u kampu. Topli napici, lagana ishrana, provjera i pakovanje opreme za uspon.
​Cilj: Oporavak mišića i glikogenskih zaliha. Odlazak na spavanje već oko 17:00 - 18:00 h, jer završni uspon počinje u ponoć.
​Dan 7: DAN USPONA (Napad na Zapadni vrh - 5.642 m)
​Aktivnost:
​00:00 - 01:00 h: Buđenje, lagani doručak i pokret iz kampa.
​01:00 - 07:00 h: Uspon pored Stijena Pastuhova do Sedla (5.300 m). Ovdje se obično pravi duža pauza.
​07:00 - 10:00 h: Uspon sa Sedla preko strme fiksirane užadi (traverza) do vršne visoravni i izlazak na Zapadni vrh (5.642 m).
​10:00 - 15:00 h: Silazak nazad u visinski kamp (oprez: silazak je statistički opasniji od uspona zbog umora).
​Trajanje: Ukupno 11–14 sati hoda.
​Dan 8: Rezervni dan za vrh / Silazak u dolinu
​Aktivnost: Ako je Dan 7 bio uspješan, slijedi pakovanje kampa, silazak žičarom u Terskol i proslava. Ako je u Danu 7 bilo loše vrijeme, ovaj dan se koristi kao rezervni termin za uspon.
​3 Zlatna pravila aklimatizacije na Elbrusu
​Pravilo 4 litra: Na visini gubite tečnost ubrzanim disanjem. Pijte minimalno 3,5 do 4 litra tečnosti dnevno (voda, čaj sa šećerom, izotonici).
​Preventiva visinske bolesti (AMS): Blaga glavobolja prvi dan na 3.800 m je normalna. Ako osjetite jaku mučninu, gubitak koordinacije ili jaku nesvesticu — odmah se spuštajte na nižu visinu.
​Pace (Ritam): Hodajte izuzetno sporo, tzv. "vodički korak". Ritam mora biti takav da možete uskladiti disanje sa svakim korakom bez ostajanja bez daha.

Ovo sto cu napisati je cisto nagadjanje i pretpostavka,
Cim je dvojici pozlilo mislim da je u pitanju aklimatizacija. Jedan iz ekipe krenuo po pomoc. Posto je već krenula oluja ovi ostali gore sa njima. Možda ih je panika uhvatila pa su krenuli kako ko zna da se spasi. Zato su i bili rastrkani. Dvojicu su spustili jedan, a drugo troje drugi dan.
Ne znam, ne daj Bože nikom. Ko zna u kakvoj agoniji su umirali. Nek im se Allah smiluje i neka im bude laka zemlja bosanska.

last mohicans wrote: ↑28/07/2026 09:52

sime_cipol wrote: ↑28/07/2026 09:47

last mohicans wrote: ↑28/07/2026 02:04

Spoiler

Show

Daj Boze da su sve ovo imali i ispoštovali.

A ovo je ključno, u vezi aklimatizacije, osam dana se navodi.

Ovo sto cu napisati je cisto nagadjanje i pretpostavka,
Cim je dvojici pozlilo mislim da je u pitanju aklimatizacija. Jedan iz ekipe krenuo po pomoc. Posto je već krenula oluja ovi ostali gore sa njima. Možda ih je panika uhvatila pa su krenuli kako ko zna da se spasi. Zato su i bili rastrkani. Dvojicu su spustili jedan, a drugo troje drugi dan.
Ne znam, ne daj Bože nikom. Ko zna u kakvoj agoniji su umirali. Nek im se Allah smiluje i neka im bude laka zemlja bosanska.

Ma sve stoji, a vidis iz ovog sazetka koji je AI ponudio i u vezi s pripremama, 7-8 dana cijeli proces traje. O opremi ne treba soliti. Kako sam čačkao, iskaču mi klipovi ovi ruskih kanala spašavanja. Strašno i svaka čast za spuštanje tijela, ali ono sto vidim da neka tijela imaju obične gojzerice umjesto onih teskih čizama. Opet, ova obojica preživjelih su GSS, ako sam u pravu. Sto govori i o spremi. Pogotovo herojski čin ovog Harisa kome su svi redom umirali na rukama.

Digla_da_kreci wrote: ↑28/07/2026 00:33

shbc wrote: ↑27/07/2026 23:54

Sanjarko wrote: ↑27/07/2026 22:19 Kod nas ima u Bosni neki vrh koji ili je samo jednom osvojen ili nijednom.
1970-tih bila nesreća, isto planinari pokušavajući ga osvojiti izginuli.
Samo ne znam koja je planina u pitanju.
Opasna je, a taj vrh pogotovo.

Nema. Svi bh vrhovi su popeti vise puta. Statisticki najopasniji vrh u BiH je Observatorij na Bjelasnici

Mislim da ovo sto Sanjarko prica je rijec o vrhu Lupoglav na planini Prenj, koji nosi nadimak i bosanski Kavkaz. Stradalo je troje te godine od kojih su dvoje bili Zenicani i jedan Sarajlija. Gospodin Edin Durmo u videu iznad (oko 16. minute) prica o toj tragediji.
https://psbih.ba/aktivnosti-saveza/sjec ... ajatovica/

N.N. wrote: ↑27/07/2026 23:57 Ima na Klixu clanak sa Kemom gdje je ukratko opisao sta i kako je bilo…

skoronikako wrote: ↑28/07/2026 10:55 ali primjecujem u zadnje vrijeme ogromnu potrebu vecine ljudi da sve iskomentarise. Zasto?

gentoo wrote: ↑28/07/2026 11:00

skoronikako wrote: ↑28/07/2026 10:55 ali primjecujem u zadnje vrijeme ogromnu potrebu vecine ljudi da sve iskomentarise. Zasto?

Zato sto im je ChatGPT dao pamet koju inace nisu ni u putu sreli

skoronikako wrote: ↑28/07/2026 10:55 Iznosite pretpostavke na osnovu AI i videa spasavanja. Mislim da to nije korektno prema nastradalim.

Prva koja je nastradala je clanica GSSa. To kako neko izgleda ili kako oprema izgleda, ne govori nista. Isto kako ste vi sami mogli pitati AI sta ti treba za planinu od 5000+ mnv, tako su i oni, s tim da su neki od njih vec i bili na tim visinama.

Utjeha je vjerovatno "lahka" smrt. Ako je to uopste utjeha.

Neki off-topic iako je vezan za temu. Ne moramo bas bas sve komentarisati. Ne mislim konkretno na ovu trenutnu situaciju i ovaj slucaj, ali primjecujem u zadnje vrijeme ogromnu potrebu vecine ljudi da sve iskomentarise. Zasto? Daju se misljenja, kritike, pametuje se, a koji nam je domet u zivotu? Otvorit facebooku i napisati glupost? Bojim se da cemo samo ici nizbrdo sto se toga tice.

shbc wrote: ↑28/07/2026 10:52

Digla_da_kreci wrote: ↑28/07/2026 00:33

shbc wrote: ↑27/07/2026 23:54

Nema. Svi bh vrhovi su popeti vise puta. Statisticki najopasniji vrh u BiH je Observatorij na Bjelasnici

Mislim da ovo sto Sanjarko prica je rijec o vrhu Lupoglav na planini Prenj, koji nosi nadimak i bosanski Kavkaz. Stradalo je troje te godine od kojih su dvoje bili Zenicani i jedan Sarajlija. Gospodin Edin Durmo u videu iznad (oko 16. minute) prica o toj tragediji.
https://psbih.ba/aktivnosti-saveza/sjec ... ajatovica/

Svaki vrh nosi odredjene opasnosti - neki manje neki vise, pa tako i Lupoglav. Ali daleko od toga da kod nas postoje neki nepristupacni vrhovi. Neki samo zahtijevaju vise tehnickog znanja i sposobnosti od drugih. Hiljade ljudi godisnje popenje K2, tako da Lupoglav ili Plocno zaista nisu neki bauk.

Prenj je generalno planina ciji vrhovi zahtijevaju vise tehnickog znanja da bi se penjali, ali opet kazem, gledjauci broj smrtnih slucajeva po svakom vrhu - Observatorij je i dalje najopasnija tacka u BiH. Btw, @Sanjarko - planina koja promijeni 4 godisnja doba u danu je Bjelasnica

gentoo wrote: ↑28/07/2026 11:00

skoronikako wrote: ↑28/07/2026 10:55 ali primjecujem u zadnje vrijeme ogromnu potrebu vecine ljudi da sve iskomentarise. Zasto?

Zato sto im je ChatGPT dao pamet koju inace nisu ni u putu sreli

gentoo wrote: ↑28/07/2026 11:00

skoronikako wrote: ↑28/07/2026 10:55 ali primjecujem u zadnje vrijeme ogromnu potrebu vecine ljudi da sve iskomentarise. Zasto?

Zato sto im je ChatGPT dao pamet koju inace nisu ni u putu sreli

last mohicans wrote: ↑28/07/2026 11:20

skoronikako wrote: ↑28/07/2026 10:55 Iznosite pretpostavke na osnovu AI i videa spasavanja. Mislim da to nije korektno prema nastradalim.

Prva koja je nastradala je clanica GSSa. To kako neko izgleda ili kako oprema izgleda, ne govori nista. Isto kako ste vi sami mogli pitati AI sta ti treba za planinu od 5000+ mnv, tako su i oni, s tim da su neki od njih vec i bili na tim visinama.

Utjeha je vjerovatno "lahka" smrt. Ako je to uopste utjeha.

Neki off-topic iako je vezan za temu. Ne moramo bas bas sve komentarisati. Ne mislim konkretno na ovu trenutnu situaciju i ovaj slucaj, ali primjecujem u zadnje vrijeme ogromnu potrebu vecine ljudi da sve iskomentarise. Zasto? Daju se misljenja, kritike, pametuje se, a koji nam je domet u zivotu? Otvorit facebooku i napisati glupost? Bojim se da cemo samo ici nizbrdo sto se toga tice.

Ja sam na dvije teme pitao ljude koji se bave ovakvim stvarima sta je nuzno imati i koji je obavezan dio opreme, kako se ponasati sta se moze uraditi. Ne da glumim pametnjakovića, nego me interesuje. Sta je problem? Kada mi niko nije odgovorio, posegnuo sam za AI. Ako ti imaš znanje, trebao si nam ti reći. Mozda neko ko se u budućnosti misli ovim baviti uzme veću dozu opreza. Nista nema za cilj kriviti bilo koga, niti umanjivati tragediju. Kriviš druge, a isti iznosiš prerpostavku o lakoj smrti. Kemal je 3 sata silazio, a Haris tek kasnije, vjerovatno kad su svi umrli. Zna on je li to bilo laka smrt ili ne.

skoronikako wrote: ↑28/07/2026 13:54

last mohicans wrote: ↑28/07/2026 11:20

skoronikako wrote: ↑28/07/2026 10:55 Iznosite pretpostavke na osnovu AI i videa spasavanja. Mislim da to nije korektno prema nastradalim.

Prva koja je nastradala je clanica GSSa. To kako neko izgleda ili kako oprema izgleda, ne govori nista. Isto kako ste vi sami mogli pitati AI sta ti treba za planinu od 5000+ mnv, tako su i oni, s tim da su neki od njih vec i bili na tim visinama.

Utjeha je vjerovatno "lahka" smrt. Ako je to uopste utjeha.

Neki off-topic iako je vezan za temu. Ne moramo bas bas sve komentarisati. Ne mislim konkretno na ovu trenutnu situaciju i ovaj slucaj, ali primjecujem u zadnje vrijeme ogromnu potrebu vecine ljudi da sve iskomentarise. Zasto? Daju se misljenja, kritike, pametuje se, a koji nam je domet u zivotu? Otvorit facebooku i napisati glupost? Bojim se da cemo samo ici nizbrdo sto se toga tice.

Ja sam na dvije teme pitao ljude koji se bave ovakvim stvarima sta je nuzno imati i koji je obavezan dio opreme, kako se ponasati sta se moze uraditi. Ne da glumim pametnjakovića, nego me interesuje. Sta je problem? Kada mi niko nije odgovorio, posegnuo sam za AI. Ako ti imaš znanje, trebao si nam ti reći. Mozda neko ko se u budućnosti misli ovim baviti uzme veću dozu opreza. Nista nema za cilj kriviti bilo koga, niti umanjivati tragediju. Kriviš druge, a isti iznosiš prerpostavku o lakoj smrti. Kemal je 3 sata silazio, a Haris tek kasnije, vjerovatno kad su svi umrli. Zna on je li to bilo laka smrt ili ne.

Pitao i si i niko ti nije mogao odgovoriti jer niko i nema takvog iskustva. Onda si pitao AI. AI se moze koristiti, ako znas sta radis, posto si pitao ne znas, kao ni ja. I to je ok, ali postavljati takve stvari na ovu temu nakon ovakve tragedije nema smisla. Mislis da ce neko drugi ko planira slicnu ekspediciju doci ovdje? Koja je onda poenta? Da mi laici nagadjamo o propustima u planiranju ovakvog putovanja? Tebe zanimalo, pitao AI, koji moze biti tacan, moze biti i pogresan, zasto lijepis onda ovdje kada vec nisi siguran da li je ti je AI dao pravi odgovor?

Ne iznosim pretpostavke, opisano ti je gore vec kako nastaje smrt u slucaju pothladjenosti, sad dodaj da je ovo jos ekstremnija temperatura i da simptomi brze nastaju i da smrt brze djeluje.