Forum Klix.ba

geralt wrote: ↑15/08/2023 20:14

n+1 wrote: ↑15/08/2023 20:08 Drugo, strukturalni mismatch ne postoji samo kada konobar želi raditi kao programer, nego i kada programer može raditi jedino kao konobar. To što je dovoljno inteligentan da radi kao konobar, ne mijenja činjenicu da na tržištu postoji mismatch, i da ne postoje poslovi njegovog profila.

Sada ti mijenjas temu diskusije. Nakon sto si uporno tvrdio da sadasnji nezaposleni ne mogu naci posao, sada se vracamo na to da ne mogu naci posao kakav zele. Bilo kakav posao za koji ce primati platu moze naci svako. To sto neki ne zele poslove koji su dostupni je stvar njihovog licnog izbora, a ne nedostatka posla u ekonomiji. Sutra da ja ostanem bez posla ne bih ni ja odmah isao u konobare, imam dovoljno u steku da mogu cekati posao u struci.

Ne mijenjam temu diskusije, nego na tvoje lažne podatke odgovaram kao da su stvarni. A nisu.

Mozes i u Bosni nac bilo kakav posao trenutno.

n+1 wrote: ↑15/08/2023 20:13

Osmi Socrates wrote: ↑15/08/2023 20:09 Ne lažu američke institucije, nego je moguće da lažu ljudi. Kao i ovaj sa Reddita.

Nepovjerenje prema bilo kakvim državnim istraživanjima. Reci ono što te predstavlja u boljem svjetlu. Ili ono što te čini paćenikom.

Plus nismo ni načeli temu sive ekonomije ili čak gore.

Pa dobro, kako ljudi ne lažu kada citiraš te iste podatke da dokažeš kako je američka ekonomija snažna?

Državi se može više vjerovati nego nekom pojedincu kojeg pitaju tragaš li aktivno za poslom. Kad država u Americi laže obično se nađe neki whistleblower, i slično, koji tu laž raskrinka. Državne agencije imaju gomile zaposlenih, i neku laž je skoro nemoguće gurati na duže vrijeme. Teorije zavjere uvijek padaju na toj činjenici.

Kad pojedinac odgovara na pitanja iz istraživanja nije odgovoran nikome, i bukvalno niko ne zna da li on laže.

može da radi ko god hoće da radi, reče gazda Bošnjak koji nudi pos'o od pet stoja

valjda je jasno zašto su te tvrdnje bezveze. Da, može svako raditi u McDonaldsu, ali zašto bi neko ko se školovao i zaglibio u dugovima u zbog toga radio u rudniku?

ps

ne vidjeh da je n+1 igdje rekao da je ekonomija loša, samo da je ova izjava bezveze

psps

Reddit je odličan

Mi nismo pričali o kvaliteti poslova. Po treći put.

pa onda je apsolutno bezveze pričati o ovome in the first place

Teza je bila moze li svako ko trazi posao naci, ne ulazeci u vrstu posla. To mozes i u BiH. To ne govori nista.

_BataZiv_0809 wrote: ↑15/08/2023 20:23 Teza je bila moze li svako ko trazi posao naci, ne ulazeci u vrstu posla. To mozes i u BiH. To ne govori nista.

pa 100%, ne vidim kako je to pozitivno za bilo šta u kontekstu ekonomije i kvaliteta života

Velkoski wrote: ↑15/08/2023 20:24

_BataZiv_0809 wrote: ↑15/08/2023 20:23 Teza je bila moze li svako ko trazi posao naci, ne ulazeci u vrstu posla. To mozes i u BiH. To ne govori nista.

pa 100%, ne vidim kako je to pozitivno za bilo šta u kontekstu ekonomije i kvaliteta života

Logy

n+1 wrote: ↑15/08/2023 20:15

geralt wrote: ↑15/08/2023 20:14
Sada ti mijenjas temu diskusije. Nakon sto si uporno tvrdio da sadasnji nezaposleni ne mogu naci posao, sada se vracamo na to da ne mogu naci posao kakav zele. Bilo kakav posao za koji ce primati platu moze naci svako. To sto neki ne zele poslove koji su dostupni je stvar njihovog licnog izbora, a ne nedostatka posla u ekonomiji. Sutra da ja ostanem bez posla ne bih ni ja odmah isao u konobare, imam dovoljno u steku da mogu cekati posao u struci.

Ne mijenjam temu diskusije, nego na tvoje lažne podatke odgovaram kao da su stvarni. A nisu.

Podaci su zvanicna procjena americkog ministarstva rada kao najrelevantnije institucije za ovu diskusiju, dakle nisu lazni. Drugi ne postoje.

Uostalom, citava ova prica je krenula od poredjenja Bidenove i Trumpove ekonomije i nezaposlenosti tokom jednog i drugog mandata, a evo direktnih zvanicnih podataka o tome: https://www.bls.gov/charts/job-openings ... pening.htm

Odnos broja otvorenih radnih mjesta u odnosu na broj nezaposlenih prije 4 godine: 0,9, odnosno na 10 poslova koji traze radnika ima 9 ljudi koji traze posao.

Odnos broja otvorenih radnih mjesta u odnosu na broj nezaposlenih danas: 0,6, odnosno na 10 poslova koji traze radnika ima 6 ljudi koji traze posao.

Pa ja sam to naglasio u prvom postu.

Opet, Amerika je specifično društvo, i od tebe se očekuje da radiš no matter what, ako bilo kakvog posla ima. Anyway, gledati Ameriku prvo kroz McDonalds i slične dosjetke je neozbiljno.

Ni što se tiče kvalitete posla, Amerikanci nisu mačji kašalj. Ali, mi smo se raspisali oko teze da li svako ko hoće može naći posao.

konoplja wrote: ↑15/08/2023 15:07

jeza u ledja wrote: ↑14/08/2023 17:55

Ah sta znaci sve vise?
Latinosi nikad nisu bili iskljucivo Demokratski blok. Bush je ako se ne varam redovno dobijao pola njihovih glasova.

Pa valjda znaci neki trend sa posljenjih nekoliko izbora. Mozda 10-15 godina? Ne znam kako tacno na to gledaju, nisam im provjeravao metodologiju.
Ali koliko sam skuzio konsensus je da sve vise manjinja (Ne samo lationsi, vec i crnci i azijati) glasa za Republikance.
Nije to sad neki val od 20% razlike odjednom, ali eto, unazad 10ak godina na svakim izborima nekih 1, 2, 3% vise glasova dobiju od manjinja u poredjenju sa prijasnjim izborima.
A mislim i da nema smisla ici daleko u proslost. Gdje cemo? U osamdesete kad je Kalifornija bila jaka republikanska drzava? 150 godina unazad kad su Demokrate bile za ropstvo i tlacenje crnaca i bili juznjacka stranka, a Republikanci sjevernjacka protiv ropstva?
Ideoloski shift se desava vremenom, kako u saveznim drzavama, tako i u samim strankama.

Latinosi za Demokrate:
2020: 65%
2016: 65%
2012: 71%
2008: 67%
2004: 54%
2000: 62%
1996: 72%
1992: 61%


Crnci za Demokrate:
2020: 87%
2016: 88%
2012: 93%
2008: 95%
2004: 88%
2000: 90%
1996: 84%
1992: 83%

Imas sve na Wikipediji pod Voter Demographics za svake izbore.

Pa ti sad izvlazi zakljucke.

Osmi Socrates wrote: ↑15/08/2023 20:29 Pa ja sam to naglasio u prvom postu.

Opet, Amerika je specifično društvo, i od tebe se očekuje da radiš no matter what, ako bilo kakvog posla ima. Anyway, gledati Ameriku prvo kroz McDonalds i slične dosjetke je neozbiljno.

Ni što se tiče kvalitete posla, Amerikanci nisu mačji kašalj. Ali, mi smo se raspisali oko teze da li svako ko hoće može naći posao.

To morbidno razmišljanje je razlog sve većeg korištenja aderala i prozaka. Zaštita radnika nikakva, osiguranje nikakvo, dugovi do grla = depresija nikad veća.

Kvalitet posla i života > mOžE RaDiTi kO gOd hOćE.

O tome da li je to morbidno razmišljanje mora se otvoriti druga diskusija. Postoje ljudi koji prave milione pa su depresivni. Čak bih rekao i u dobrom postotku.

To su dublji problemi modernog društva.

Da, jer kapitalizam i od tog milionera traži još veći, nemogući, rast, inače ide na ulicu. Uostalom, vidjet ćemo do kada će ljudi trpiti da mogu raditi ako žele, dok jedan Bezos ne plaća porez i lomi radnike koji nemaju drugih opcija.

Od januara 2017 do februara 2020 (korone) broj zaposlenih u Americi je porastao za preko sest miliona a od februara 2020 do jula 2023 za manje od tri miliona. To su apsolutni brojevi. U Americi je ekonomija uvijek dobra. Drugih problema oni imaju.

Najavljuju ljudi propast Amerike od njenog nastanka. Naravno da imaju problema, kao, uostalom, i bilo koja razvijena država.

n+1 wrote: ↑15/08/2023 20:12
Jednostavno je. Ako nemaš posao, a tražio si posao bilo kada u zadnje 4 sedmice, smatra se da aktivno tražiš posao, te si kao takav nezaposlen.

Zanimljivo, nisam znao, hvala na infu.

A pazi sada. Za bilo koji iole bolji posao oglas od dana objavljivanja do zatvaranja stoji neke 2-4 sedmice (generalno blize cetiri nego dvije). Pa apliciras pa cekas. Pa onda prvo algoritam odbaci sve neodgovarajuce, pa onda HR procita sve preostale CV-e (u prosjeku oko 50-60 aplikacija po poslu dodje). Pa i to potraje sedmicu do dvije. Pa prvi krug intervjua traje oko sedmicu. Pa drugi krug isto tako, pa onda i treci koji obicno ukljucuje ponudu. Pa se ne pocne raditi jos minimalno dvije sedmice (dok se uradi background check, bla bla)

Znaci u najboljem slucaju na glavu da se nasadis, za bilo koji malo bolji posao, u idealnom slucaju (ali bas idealnom) pocnes ga raditi za neka dva mjeseca (meni je posao bo obecan, vec sam ga radio kao acting bla bla, pa ki je trebalo cetiri i po fucking mjeseca da bude zvanicno, ali nas HR je katastrofa).

Poenta price je da i u situaciji da biju ko nece, opet visis vise od te cetiri sedmice, kako god okrenes. Teoretski nemoguce…

U ostalim vijestima, slusao sam maloprije Bidenov govor u nekoj tvornici u Wisconsinu, odnijet ce demokrate blue wall lopatom…

Joj ovaj lik kad se nakaci....voli ovako pametovat na raznim temama. Strucnjak za sve, a suplje na sve strane. Doktor.
Poenta njegovog pisanja je da se raspravlja rasprave radi.

Svako kome trebaju pare, moze naci posao.
No naravno, svako ko zeli da radi, ne znaci da ima posao. I ja sutra da izgubim posao, bio bi "onaj ko zeli raditi, ali ne radi".....OSIM ako ne odem do prvog supermarketa, restorana, ili pocnem vozati ljude kao Uber driver. A vjerovatno ni to ne bi mogao svako, na svakom mjestu u Americi, bukvalno. Tako da dokazivanje da "ne radi svako ko zeli raditi" bukvalno nema nikakvog smisla. Ali hajmo 5 stranica o tome. Jer...doktor.

Ekonomija je odlicna ima vec 10+ godina , ne racunajuci cca 2 godine korone. Naravno uvijek ima neko ko se nije snasao jbg.

jeza u ledja wrote: ↑15/08/2023 20:33

konoplja wrote: ↑15/08/2023 15:07
Pa valjda znaci neki trend sa posljenjih nekoliko izbora. Mozda 10-15 godina? Ne znam kako tacno na to gledaju, nisam im provjeravao metodologiju.
Ali koliko sam skuzio konsensus je da sve vise manjinja (Ne samo lationsi, vec i crnci i azijati) glasa za Republikance.
Nije to sad neki val od 20% razlike odjednom, ali eto, unazad 10ak godina na svakim izborima nekih 1, 2, 3% vise glasova dobiju od manjinja u poredjenju sa prijasnjim izborima.
A mislim i da nema smisla ici daleko u proslost. Gdje cemo? U osamdesete kad je Kalifornija bila jaka republikanska drzava? 150 godina unazad kad su Demokrate bile za ropstvo i tlacenje crnaca i bili juznjacka stranka, a Republikanci sjevernjacka protiv ropstva?
Ideoloski shift se desava vremenom, kako u saveznim drzavama, tako i u samim strankama.

Latinosi za Demokrate:
2020: 65%
2016: 65%
2012: 71%
2008: 67%
2004: 54%
2000: 62%
1996: 72%
1992: 61%


Crnci za Demokrate:
2020: 87%
2016: 88%
2012: 93%
2008: 95%
2004: 88%
2000: 90%
1996: 84%
1992: 83%

Imas sve na Wikipediji pod Voter Demographics za svake izbore.

Pa ti sad izvlazi zakljucke.

Dobro je, uradio si domacu zadacu.
Ja nisam pogledao Voter Demographicis breakdown, ali sam procitao negdje ovo sto sam naveo i pronasao sam taj clanak.
Evo ovaj od NPR-a
- Hispanic and minority voters are increasingly shifting to the Republican party; July 23, 2022

Pogledao sam na Wikiju ovo sto si preporucio, ali nisam isao toliko daleko u proslost kao ti. Isao sam unazad samo do 2012.
Vidim da GOP ima blagi porast od svih manjina.
Hispanici: 27% - '12, 29% - '16, 33% - '20. Znaci +6 promjena sto odgovara ovom -6 u istom razdoblju za Dem.
Crnci: 6% - '12, 8% - '16, 12% - '20. Opet +6 i -6.
Azijati: +10 za GOP od rezultata izbora 2012 do posljenjih 2020 i - 10 za Dem.
GOP: 26%, 29%, 36%
DNC: 73%, 65%, 63%

Koliko je ovo znacajno i sta u konacnici znaci ne znam i ne bih se usudio prognozirati nista vise.
Eto procitaj clanak, zanimljiv je. Razgovor sa likom koji je ranih 2000. napisao knjigu u kojoj prognozira da ce Demokrati u buducnosti lagano uzimati izbore jer dolazi vrijeme velikih demografskih promjena i bijela vecina izumire. Obamin prvi izbor je kao potvrdio tu tezu, da bi onda na svakim iducim (ukljucujuci Obamin ponovni izbor) izborima Demokrati lagano gubili procenat glasova od manjinja, a Republikanci povecali.

geralt wrote: ↑15/08/2023 20:28

n+1 wrote: ↑15/08/2023 20:15

Ne mijenjam temu diskusije, nego na tvoje lažne podatke odgovaram kao da su stvarni. A nisu.

Podaci su zvanicna procjena americkog ministarstva rada kao najrelevantnije institucije za ovu diskusiju, dakle nisu lazni. Drugi ne postoje.

Uostalom, citava ova prica je krenula od poredjenja Bidenove i Trumpove ekonomije i nezaposlenosti tokom jednog i drugog mandata, a evo direktnih zvanicnih podataka o tome: https://www.bls.gov/charts/job-openings ... pening.htm

Odnos broja otvorenih radnih mjesta u odnosu na broj nezaposlenih prije 4 godine: 0,9, odnosno na 10 poslova koji traze radnika ima 9 ljudi koji traze posao.

Odnos broja otvorenih radnih mjesta u odnosu na broj nezaposlenih danas: 0,6, odnosno na 10 poslova koji traze radnika ima 6 ljudi koji traze posao.

Podaci koje si naveo su potpuno besmisleni, jer pokazuju PROJEKCIJU broja poslova po industrijama do 2030. godine. Kako to uopće odgovara na pitanje da li svi u Americi danas mogu naći posao?

Naravno da postoje relevatni podaci, poput ovih, koje, ponovo, objavljuje U.S. Bureau of Labor Statistics, a koji pokazuju broj oglasa za poslove po industrijama, zaključno sa junom ove godine. I naravno da pokazuju drugačiju sliku od one koju pokušavaš predstaviti: najviše poslova bilo je u zdravstvenom sektoru (skoro 2 miliona), nakon čega slijede "Professional and business services" (1.69M), potom "Trade, transportation, and utilities" (1.5M), a tek onda"Leisure and hospitality" (1.2M).

Dakle, za većinu poslova koji se otvaraju u Americi ipak trebaju vještine. Od 5.8 miliona nezaposlenih, samo 1.2 miliona mogu konobarisati. Šta ćemo sa ostalima? A i to je pod pretpostavkom da zanemarimo regionalne razlike, i zamislimo svijet u kome nezaposlenih prihvataju posao konobara na drugoj strani kontinenta.

Nadalje, u inicijalnom postu o stanju US ekonomije, koji si pisao za @karanana, naveo si i niz drugih neistina. Jedna od njih je i ta da "broj poslova u opticaju konstantno raste". Kao što vidiš iz ovih istih podataka, taj broj zapravo konstantno opada, što je i očekivano, s obzirom na politiku FEDa, i stezanje monetarna politike.

I da ne razlažem sad tvoj post rečenicu po rečenicu, izdvojit ću samo još ovo:

To dalje dovodi do toga da plate rastu brze od inflacije. Trenutni rast plata u odnosu na isti mjesec prosle godine je 4,4%, trenutna stopa inflacije je 3,18%, sto znaci da su stvarna primanja prosjecnog americkog radnika (sta moze kupiti za platu) 1,2% bolja nego prosle godine u ovo doba.

Ovo je klasičan primjer kako se ljudi obmanuju i izluđuju cherry pickanim statistikama. Median realni godišnji dohodak (ispravljen za inflaciju) Amerikanaca danas je daleko ispod onog koji je bio 2019 (dokaz ovdje). Kako je ovdje riječ o godišnjoj statistici, pa postoji značajan lag, granularniji prikaz moguće je vidjeti posmatranjem realnih sedmičnih nadnica. To je, ustvari, jedino što je zaista relevantno za ovu priču: dohodak Amerikanaca manji je danas nego je bio prije inflacije, i kupovna moć je debelo erodirana.

Cherry picking YOY stope rasta plata u X mjesecu naspram YOY stope inflacije u tom istom mjesecu potpuno je besmisleno, jer a) naravno da će se pritisak na rast plata intenzivirati, nakon što je dobar dio kupovne moći već pojela inflacija, i b) naravno da će inflacija usporiti kada su kamatne stope značajno porasle, a samim tim i anuiteti na zajmove koje imaju američki građani.

Drugim riječima, šta uopće znači da je Amerikancu plata u julu rasla brže od inflacije, ako znamo da taj isti Amerikanac danas zarađuje debelo manje nego prije četiri godine, u realnom smislu? Spomenuti ovo prvo, bez istovremenog isticanja ovog drugog, klasični je primjer one sintagme how to lie with statistics.

Ali dobro, hajde da uvažimo i tu metriku kao relevantnu, hajde da kažemo kako nam rast plata naspram stope inflacije ipak govori nešto važno o ekonomiji. Pošteno bi bilo onda pokazati ovaj grafik...



...pa reći da je od početka 2021., kada je Biden stupio na dužnost, Amerikancu plata rasla sporije od inflacije čak 24 mjeseca, dok je svega 8 mjeseci bilo obrnuto. Ali ne, mi ćemo se fokusirati samo na slučaj kada je bilo obrnuto? Izvini drug, ali to je izrazito perfidno.

I da naglasim još nešto, za sporije forumaše, kojih ne fali na ovoj temi, sve naprijed rečeno još uvijek ne znači kako US ekonomija nije jaka. Ne samo da je jaka, nego je granitni armirani beton, ali znači da se u tupavom partisan nadjebavanju jako mnogo laže s obje strane. Stoga, ispravka krivih navoda.

U konačnici, cijela ta priča Trump vs Biden ekonomija je tupava sama po sebi, jer se uloga predsjednika inače prenaglašava po pitanju makroekonomskih konjuktura. To iz razloga što su makroekonomski ciklusi tipično nešto širi u odnosu na predsjednički mandat i ne preklapaju se nužno s istim. Dobar dio razloga zašto je Trump presjedavao snažnim rastom zaposlenosti jeste činjenica da ciklus koji je pokrenut nakon krize iz 2007/2008, dakle pod Obamom, doseže vrhunac tek pod Trumpom. Nešto slično možemo reći i za zamah koji je ekonomija dobila pod Bidenom, nakon pandemijskog kraha, i snažne fiskalne reakcije, najprije Trumpa, a potom i Bidena.

Aha.
Gdje ste magistri? Sta ima magistri? Izmagistrira li se sta god?

Imamo i mi phd (pretty huge dick) konja za trku

Gomila bespotrebne priče da bi sakrio blamažu da je argumentiranje započeo Reddit postom.

@n+1
Doktore!
Hirurška disekcija.